Federacija Bosne i Hercegovine

entitet u Bosni i Hercegovini
(Preusmjereno sa Federacija BiH)

Federacija Bosne i Hercegovine jest, prema Dejtonskom sporazumu, jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini (pored Republike Srpske) i zauzima 51% njene površine. Nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Republike Hrvatske. Tim sporazumom okončan je bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini.

Federacija Bosne i Hercegovine
Федерација Босне и Херцеговине
Položaj Federacije Bosne i Hercegovine na karti
Lokacija Federacija BiH (plava) unutar Bosne i Hercegovine.
Država Bosna i Hercegovina
Glavni i najveći grad Sarajevo
43°51′22.8″N 18°24′47.6″E / 43.856333°N 18.413222°E / 43.856333; 18.413222Koordinate: 43°51′22.8″N 18°24′47.6″E / 43.856333°N 18.413222°E / 43.856333; 18.413222
Službeni jezik bosanski
srpski
hrvatski[1]
Pismo [1]
Etničke grupe  70,39% Bošnjaci
22,46% Hrvati
2,55% Srbi
4,60% Ostali[2]
Upravni oblik Parlamentarna federalna jedinica
Lidija Bradara (HDZ BiH)
Nermin Nikšić (SDP BiH)
Zakonodavstvo Parlament
Dom naroda
Predstavnički dom
Historija
 -  Vašingtonski sporazum 18. mart 1994. 
 -  Proglašen Ustav Federacije BiH 24. juli 1994. 
 -  Dejtonski sporazum (priznata kao entitet u BiH) 14. decembar 1995. 
 -  Prvi izbori 14. septembar 1996. 
 -  Sporazum između Hrvatske i Federacije BiH 22. novembar 1998. 
 -  Osnivanje Brčko distrikta (kondominij oba entiteta) 8. mart 2000. 
 -  Prva izmjena Ustava FBiH od strane OHR-a[3] 19. april 2002. 
 -  Ukidanje zastave i grba od strane Ustavnog suda FBiH 14. juni 2007. 
 -  Druga izmjena Ustava FBiH od strane OHR-a[4] 2. oktobar 2022. 
Površina
• Ukupno
26.110,5 km2
Stanovništvo
• Ukupno (2013)
Gubitak2.219.220[2]
 
91/km2 
• Procjena (2023)
Gubitak2.150.054[5] 
BDP (PKM) 2022.
• Ukupno
Povećanje$15,838 milijardi[6] 
Povećanje$7,343[7] 
HDI (2021) Povećanje0.783[8] (visok
Valuta Konvertibilna marka (BAM)
Vremenska zona UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)
UTC +2 (EEST)
Format datuma D. M. GGGG. (NE)
Topografija
Čvrsnica
2228 m
Buško jezero
56,7 km2
Neretva
230 km
Vozačka strana desna
Pozivni broj +387
ISO 3166 kod BA-BIH
Internetska domena .ba

Dana 30. marta 1994. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom 1996. godine nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Federacija se sastoji od deset federalnih jedinica, kantona[9]. Konstitutivni narodi Federacije Bosne i Hercegovine su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.[10]

Međuentitetska granična linija koja Bosnu i Hercegovinu dijeli na dva entiteta napravljena je na osnovu granica tokom rata u Bosni i Hercegovini s bitnim promjenama na zapadnom dijelu države i oko glavnog grada Sarajeva koje su ucrtane Dejtonskim sporazumom. Dužina međuentitetske granične linije je 1.080 km. Međuentitetska granica nije pod kontrolom vojske i policije, u potpunosti je slobodna za prolaz. Federacija BiH, osim Republike Srpske, graniči još s Hrvatskom na zapadu. Federacija BiH ima 26 km morske granice kod Neuma.

Gotovo cijela Federacija BiH nalazi se na Dinaridima izuzev posavskog dijela Federacije koji je dio Panonske nizije. Najviši vrh Federacije je Čvrsnica (2.228 m) na sjeveru Hercegovine, a druge više planine su Vranica, Prenj, Treskavica i Vran.

Najveća jezera FBiH su Jablaničko jezero (14,4 km2) i Buško jezero (55,8 km2).

Federacija BiH je najvećim dijelom šumovita, dok je posavski dio ravnica pogodna za poljoprivredu. Prevladava umjerenom kontinentalnom klimom s toplim ljetima i hladnim zimama, izuzev južne Hercegovine gdje prevladava srednozemna klima s blagim kišovitim zimama i toplim ljetima.

Historija uredi

Stvaranje uredi

Osnovu za stvaranje Federacije Bosne i Hercegovine propisuje Vašingtonski sporazum u martu 1994. Prema sporazumu, u kombinaciji teritorija koje drže Armija Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeće odbrane stajalo je da se FBiH dijeli na deset kantona. Kantonalni sistem odabran je kako bi se spriječila dominacija jedne etničke grupe nad drugom. Vašingtonski sporazum je proveden u proljeće 1994. godine, po sazivanju Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine. Dana 24. jula, ustavna skupština je usvojila i proglasila Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nakon rata uredi

Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine kojim je okončan četverogodišnji rat, Federacija Bosne i Hercegovine definirana je kao jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, a zauzima 51% površine BIH. Dana 8. marta 2000. godine, Brčko distrikt je formiran kao autonomna okrug unutar Bosne i Hercegovine, a nastao je iz dijela teritorija oba bosanskohercegovačka entiteta. U periodu 2001-2002, Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch iskoristio je Bonske ovlasti i donio je amandmane na ustav Federacije BIH i njegovog izbornog zakona. Nezadovoljni hrvatski političari postavljaju zasebnu hrvatsku Nacionalnu skupštinu, gdje je održan referendum paralelno s izborima i proglašena hrvatska federalna jedinica u većinski hrvatskim područjima u Federaciji. Njihovi pokušaji u neuspješno završili ubrzo nakon intervencije SFOR-a i sudskih postupaka.

Nezadovoljne zastupljenošću Hrvata u Federaciji, hrvatske političke stranke insistirali su na stvaranju federalne jedinice s hrvatskom većinom umjesto nekoliko kantona. SDA i druge stranke se tome oštro protive. U septembru 2010. Međunarodna krizna grupa upozorila je da su "sporovi između bošnjačkih i hrvatskih lidera i nefunkcionalni administrativni sistem paralizirali donošenje odluka, doveli entitet na rub bankrota i pokrenuli društvene nemire".[11][mrtav link] U januaru 2017. godine Hrvatski narodni sabor BiH je izjavio da "ako Bosna i Hercegovina želi postati samoodrživa, onda je neophodna administrativno-teritorijalna reorganizacija, koja bi uključivala federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. To ostaje trajna težnja hrvatskog naroda Bosne i Hercegovine."[12]

U periodu 2010–2014. Vladu Federacije formirao je SDP BiH bez saglasnosti glavnih hrvatskih političkih stranaka, što je dovelo do političke krize.

Paralelno s razgovorima o pitanju Sejdić-Finci na državnom nivou uz posredovanje EU, u februaru 2013. američka ambasada je podržala stručnu radnu grupu koja je 2013. predstavila svojih 188 preporuka Predstavničkom domu Parlamenta FBiH[13] s ciljem rješavanja skupih problema i složene strukture upravljanja sa preklapajućim nadležnostima između Federacije, kantona i općina kako je trenutno predviđeno Ustavom Federacije.[14] Inicijativa na kraju nije usvojena u Parlamentu.

Nakon apelacije člana HDZ BiH Bože Ljubića, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u decembru 2016. godine ukinuo izbornu formulu za indirektan izbor Doma naroda Parlamenta FBiH, navodeći da ona ne garantuje legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda.[15] Treba napomenuti da se odluka nije slagala sa mišljenjem amicus curiae Venecijanske komisije o istom pitanju. U nedostatku zakonskih amandmana za reviziju Izbornog zakona, u ljeto 2018. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine privremeno je donijela novu formulu za sastav Doma naroda, zasnovanu na formuli minimalne zastupljenosti (po jedan poslanik iz svakog konstitutivnog naroda po kantonu) uzimajući podatke iz popisa stanovništva u BiH 2013.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je 2022. iskoristio Bonske ovlasti i donio amandmane na Ustav i Izborni zakon, provodeći presudu Ljubiću. Izmjenama je također rekonstruisan prvobitni odnos snaga između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, kako je predviđeno Vašingtonskim sporazumom.

Godinu dana kasnije, ponovno koristi svoje Bonske ovlasti i privremeno suspendira Ustav Federacije BiH na jedan dan kako bi se formirala nova vlada.[16] To je stvorilo veliku političku krizu gdje su građani izlazili na proteste ispred zgrade OHR-a. Također, neki su tu odluku vidjeli kao čin "izdaje".[17]

Administrativna podjela uredi

 HrvatskaAlbanijaSrbijaCrna GoraRepublika SrpskaRepublika SrpskaBrčko distriktPosavski kantonZeničko-dobojski kantonTuzlanski kantonKanton SarajevoBosansko-podrinjski kanton GoraždeSrednjobosanski kantonUnsko-sanski kantonKanton 10Zapadnohercegovački kantonHercegovačko-neretvanski kanton

Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona. Glavni grad je Sarajevo, dok je u Mostar sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina, odnosno stvorene su neke manje općine u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. U Federaciji BiH izmjenjene su granice općina Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Tešanj, Drvar, Kupres (FBiH), Jajce, Gračanica, Kalesija, Gradačac, Lukavac, Tuzla, Orašje, Odžak, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Goražde, Mostar, Stolac, Maglaj, Travnik i Donji Vakuf, a novouspostavljene općine su Dobretići, Doboj Jug, Doboj Istok, Domaljevac-Šamac, Čelić, Teočak, Sapna, Trnovo (FBiH), Pale (FBiH), Foča (FBiH) i Ravno. Federacija ima ukupno 79 općina i ima 3.329 naselja.

Br. Kanton Sjedište Br. Kanton Sjedište
I.   Unsko-sanski kanton Bihać VI.   Srednjobosanski kanton Travnik
II.   Posavski kanton Orašje VII.   Hercegovačko-neretvanski kanton Mostar
III.   Tuzlanski kanton Tuzla VIII.   Zapadnohercegovački kanton Široki Brijeg
IV.   Zeničko-dobojski kanton Zenica IX.   Kanton Sarajevo Sarajevo
V.   Bosansko-podrinjski kanton Goražde Goražde X.   Kanton 10 Livno

Broj stanovnika uredi

Po procjeni Federalnog zavoda za statistiku 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.[18] Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika je 2.219.220.[2] Procjena za 2018. godinu je 2.196.233 stanovnika.

Kanton Procjena 1991. 2013. (konačni popis)[2] Procjena 2017 Procjena 2018 Procjena 2019 Procjena 2020 Procjena

2021

Procjena 2022
  Unsko-sanski kanton 343.317 273.261 270.299 269.280 267.874 266.535 264.248 262.277
  Posavski kanton 59.478 43.453 42.044 41.721 41.346 40.959 40.422 40.018
  Tuzlanski kanton 493.887 445.028 441.902 440.351 438.811 437.607 434.424 431.938
  Zeničko-dobojski kanton 477.868 364.433 360.093 359.350 358.292 357.275 354.285 352.114
  Bosansko-podrinjski kanton Goražde 40.205 23.734 23.360 23.290 23.041 22.778 22.382 22.011
  Srednjobosanski kanton 340.072 254.686 251.434 250.825 249.879 249.062 247.100 245.633
  Hercegovačko-neretvanski kanton 267.590 222.007 218.473 217.765 216.970 216.248 214.523 213.127
  Zapadnohercegovački kanton 88.992 94.898 93.696 93.529 93.385 93.213 92.704 92.390
  Kanton Sarajevo 492.983 413.593 418.542 419.414 420.496 421.555 419.918 419.543
  Kanton 10 115.682 84.127 81.350 80.708 80.004 79.448 78.596 77.795
Ukupno 2.720.074 2.219.220 2.201.193 2.196.233 2.190.098 2.184.680 2.168.602 2.156.846

Migracije uredi

Iako je velik dio stanovništva svih nacionalnosti bilo protjerano ili raseljeno iz FBiH u vrijeme rata, bilježi se i velik broj povratnika. Od 1996. do 2006. broj izbjeglica koji su se vratili u FBiH je 387.654, od toga 256.915 Bošnjaka, 75.038 Hrvata, 51.252 Srba i 4.449 ostalih. Također od 1996. do 2006. vratio se i velik broj raseljenih osoba, njih 573.884, od toga 349.557 Bošnjaka, 44.804 Hrvata, 176.736 Srba i 2.787 ostalih. Dakle, ukupan broj povratnika (izbjeglica i raseljenih) u FBiH od 1996. do 2006. bio je 1.017.433 osoba.

Demografija uredi

Etnička struktura uredi

Etničke grupe u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013.
%
Bošnjaci
  
70.4
Hrvati
  
22.04
Srbi
  
2.55
 
Karta FBIH sa označenim gradovima

Tokom rata najviše je bilo Bošnjaka, te je njihov broj u 2013. porastao dok se broj Hrvata i Srba smanjio. Broj ostalih se povećao, a ukupna populacija se smanjila.

Sastav stanovništva u Federaciji BIH
2013.1991.
Osoba2 219 220 (100,0%)2 720 074 (100,0%)
Bošnjaci1 562 372 (70,40%)1 423 593 (52,34%)1
Hrvati497 883 (22,44%)594 362 (21,85%)
Srbi56 550 (2,548%)478 122 (17,58%)
Bosanci35 687 (1,608%)
Nisu se izjasnili18 344 (0,827%)
Bosanci i Hercegovci11 160 (0,503%)
Muslimani10 222 (0,461%)
Romi10 036 (0,452%)
Ostali6 687 (0,301%)62 059 (2,282%)
Nepoznato4 233 (0,191%)
Albanci2 404 (0,108%)
Turci1 097 (0,049%)
Jugoslaveni881 (0,040%)161 938 (5,953%)
Crnogorci696 (0,031%)
Slovenci398 (0,018%)
Makedonci301 (0,014%)
Pravoslavci191 (0,009%)
Ukrajinci78 (0,004%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Stanovništvo - osnovni pokazatelji uredi

U 2018. godini broj rođenih se smanjio tako da je u FBIH rođeno 18.889 novorođenčadi. Broj umrlih se smanjio od 2017. godine (21.442). Prirodni priraštaj je negativan. Prosječna starost je 73 godine. U 2018 godini broj brakova je iznosio 13.061 a razvelo se 1.823. Doseljenih je 20.014 što je više u odnosu na 2017. godinu. Odseljenih je 23.075 što je više u odnosu na 2017. godinu. U FBIH je 2018. godine bilo zaposleno 519.800 osoba, a prosječna plaća je 889 KM, međutim u Federalnom zavodu za statistiku prosječna plaća za mjesec (august 2019) je bila 932 KM.

2022. 2021. 2020. 2019. 2018.
Stanovništvo  2.157.000  2.168.602  2.184.680  2.190.098   2.196.233
Rođeni 16.070  16.390  17.211  18.019  18.889
Umrli 22.431  28.177  26.026  22.024  21.442
Prirodni rast -6.361  -11.787  -8.815  -4.005  -2.543
Zaključeni brakovi 10.819  11.367  10.224  12.190  13.061
Razvedeni brakovi 1.224  1.235  1.460  1.673  1.823
Doseljeni 20.486 18.978  17.065  19.734  20.014
Odseljeni 22.748 21.434  20.033  22.451  23.075
Saldo migracija -2.262 -2.456  -2.968  -2.717   -3.061
Zaposleni 535.665  525.397  520.162  531.483  519.800
Plaće 1.114  996  956  928  889
 
Prirodno kretanje stanovništva FBIH u 2019 (po mjesecima)

Vitalna statistika uredi

Godina Populacija Živorođeni Umrli Prirodni priraštaj Zaključeni brakovi Razvedeni brakovi
2003.  23.168  18.259  4.909
2004.  22.250  18.350  3.900
2005. 2.233.167  21.934  19.293  2.641
2006.  2.232.376  21.602  18.678  2.924
2007.  2.231.548  21.715  19.428  2.287
2008.  2.229.787  22.920  19.480  3.440 14.909 938
2009.  2.229.072  22.913  20.022  2.891  13.670  805
2010.  2.228.027  22.382  20.482  1.900  12.750  994
2011.  2.226.011  21.228  20.208  1.020  12.589  1.221
2012.  2.222.587  21.472  20.859  613  12.060  1.176
2013.  2.219.131  20.145  20.465  -320  11.381  1.364
2014.  2.215.997  19.880  20.283  -403 - -
2015.  2.210.994  19.358  21.703  -2.345 12.828 1.097
2016.  2.206.231  19.655  21.105  -1.450  12.790  1.445
2017.  2.201.193  19.824  21.689  -1.865  12.994  1.725
2018.  2.196.233  18.899  21.442  -2.543  13.061  1.823
2019.  2.190.098  18.019  22.024  -4.005  12.266  1.673
2020.  2.184.680  17.211  26.026  -8.815  10.224  1.460
2021.  2.168.602  16.390  28.177  -11.787  11.367  1.235
2022.  2.157.000  16.070  22.431  -6.361  10.819  1.224
2023.  15.670  19.750  -4.080  10.639  1.447

Izvor[19]

Bruto domaći proizvod uredi

 
Bruto domaći proizvod (FBIH i RS)
 
BDP, realna stopa rasta (u %)

Bruto domaći proizvodu u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2018. porastao je za 3,3% čime je BDP u 2018. godini iznosio 21.983.507.000 KM. Nepoznat je BDP po stanovniku. Od 2013 godine BDP u FBIH je u porastu.

2022. 2021. 2020. 2019. 2018.
Bruto domaći proizvod u 1000 KM  29.354.955  25.229.765  22.255.014  23.179.128  21.983.507
Bruto domaći proizvod po stanovniku, KM  13.660  11.634  10.187  10.584  10.010

Spol i starost stanovništva uredi

Starosna piramida u Federaciji BiH po Procjeni broja stanovništva 2012. godine.[18]
muškarci žene
65 + 141.752
  
  
189.753
15-64 813.353
  
  
793.221
0-14 205.546
  
  
194.652
prosjek
Starosna piramida u Federaciji BiH po Procjeni broja stanovništva 2022. godine.
muškarci žene
65 + 158.628
  
  
210.548
15-64 744.966
  
  
741.867
0-14 154.647
  
  
146.190
prosjek

Federacija Bosne i Hercegovine, u odnosu na 1991. bilježi značajan porast starijeg i pad mlađeg stanovništva. Prema popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 1991., prosječna starost bila je 30,6 godina, a godine 2004. prosječna starnost u Federaciji BiH bila je 36,4 godine. Dok je u BiH 1991. bilo svega 6,5%, a u Federaciji BiH 6% stanovništva starijeg od 65 godina, u poslijeratnom razdoblju FBiH ima 13,7% stanovništva startijeg od 65 godina. Prema popisu iz 1991. u BiH je bilo 23,5% djece do 14 godina, u FBiH 24,3%, a danas u Federaciji ima oko 18,5% stanovništva do 14 godina

Politika uredi

 
Predstavnički dom Parlamenta FBiH
  SDA: 26
  HDZ BiH-HNS: 15
  SDP BiH: 15
  DF - GS: 12
  NIP-SPU BiH: 7
  NS: 6
  NES: 4
  SBiH: 4
  HDZ 1990: 3
  SN: 1
  HNP: 1
  HRS: 1
  PDA: 1
  POMAK: 1
  Nezavisni: 1
 
Dom naroda Parlamenta FBiH
  HDZ BiH: 16
  SDA: 15
  SDP BiH: 15
  DF: 7
  NIP: 6
  NS: 4
  NES: 3
  HDZ 1990: 3
  SNSD: 2
  SBiH: 1
  HNP: 1
  ZNG: 1
  BNS: 1
  LS BiH: 1
  NP: 1
  SNS FBiH: 1
  SNP FBiH: 1
  Nezavisni: 1

Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini Parlament, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Doma naroda. Izvršnu vlast predstavljaju Predsjednik, Potpredsjednici i Vlada. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštava. Posebni ogranak čine Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine.

Izbori uredi

Izbori u Federaciji BiH odvijaju se u sklopu Općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, na općim se biraju članove Predsjedništva BiH, predstavnici za Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine[20]. Na lokalnim izborima se biraju gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori se odvijaju svakih četiri godina.

Parlament uredi

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema Ustavu FBiH, je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.

Predstavnički dom uredi

Predstavnički dom se sastoji od 98 poslanika, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

Dom naroda uredi

Dom naroda se sastoji od 80 delegata, od kojih po 23 iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je u decembru 2016. dio izbornih pravila za Dom naroda Federacije proglasio neustavnim (kao razlog je navedena nelegitimnost tako izabranih delegata unutar naroda kojeg predstavljaju) i izbrisao ih iz Izbornog zakona (Presuda u predmetu Ljubić).

Dana 2. oktobra 2022. godine visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio je Bonske ovlasti i donio je izmjene Izbornog zakona BiH, te time je implementirao raniju presudu. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela.[21]

Predsjednik uredi

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.[10] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, prima i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.[10]

 
Lidija Bradara, predsjednica FBIH
 
Zgrada Parlamenta Federacije BiH

Prema Ustavu Federacije BiH, predsjednik je nadležan za:[1]

  • imenovanje Vlade i sudaca Ustavnog suda Federacije;
  • vođenje konzultacija u svezi s imenovanjem ombudsmena i sudaca;
  • potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovih donošenja;
  • potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije;
  • davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine genocida

Sadašnja predsjednica je Lidija Bradara (HDZ BiH) od 28. februara 2023.

Vlada uredi

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine[22] je izvršni organ Federacije BIH i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i Potpredjednik Federacije. Sjedište vlade je u Sarajevu, a ministarstva su razmještena još i u Mostaru.

Predsjednik vlade FBIH je Nermin Nikšić (SDP BiH), zamjenik predsjednika Vlade FBIH je Toni Kraljević (HDZ BIH), zamjenik predsjednika Vlade FBIH je Vojin Mijatović (SDP BiH). Vladu Federacije čine predsjednik Vlade (premijer) i šesnaest ministara. Osam ministara su Bošnjaci, pet ministara Hrvati i tri ministra Srbi. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda.[nedostaje referenca] Iz reda ministara imenuju se dva zamjenika premijera iz različitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjednika.

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, uz saglasnost oba potpredsjednika, imenuje Vladu nakon konzultacija s premijerom ili kandidatom za premijera. Vlada je izabrana ako njeno imenovanje većinom glasova potvrdi Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada se može smijeniti odlukom predsjednika Federacije uz suglasnost potpredsjednika (na prijedlog premijera) ili izglasavanjem nepovjerenja u svakom od domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. [1]

Premijer uredi

Premijer Federacija Bosne i Hercegovine, zastupa Vladu Federacije. Bira se na četiri godine u Parlamentu Federacije BiH. Osim njega biraju se još dva zamjenika, koji se biraju iz reda druga dva konstitutivnih naroda Federacije. Sadašnji premijer Federacije BIH je Nermin Nikšić.

Ovlasti premijera su:

  • Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije;
  • Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije, u skladu sa članom IV B.3. (2) Ustava Federacije BiH;
  • Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva;
  • Priprema prijedlog budžeta Parlamentu Federacije BiH;[23]

Predsjednik Vlade s najdužim mandatom bio je Fadil Novalić i to 2948 dana u periodu od 2015. do 2023. Najkraći mandat imao je Izudin Kapetanović, 325 dana 1996, dok je vršilac dužnosti Vjekoslav Bevanda na toj dužnosti bio 29 dana.

Gradovi uredi

 
Sarajevo, najveći grad u FBiH
# Grad Kanton Stanovništvo # Grad Kanton Stanovništvo
1. Sarajevo Kanton Sarajevo 275.524 11. Sanski Most Unsko-sanski kanton 47,359
2. Tuzla Tuzlanski kanton 120,441 12. Lukavac Tuzlanski kanton 46,731
3. Zenica Zeničko-dobojski kanton 115,134 13. Tešanj Zeničko-dobojski kanton 46,135
4. Mostar Hercegovačko-neretvanski kanton 113,169 14. Velika Kladuša Unsko-sanski kanton 44,770
5. Ilidža Kanton Sarajevo 71,892 15. Srebrenik Tuzlanski kanton 42,762
6. Cazin Unsko-sanski kanton 69,411 16. Gradačac Tuzlanski kanton 41.836
7. Živinice Tuzlanski kanton 61,201 17. Visoko Zeničko-dobojski kanton 41,352
8. Bihać Unsko-sanski kanton 61,186 18. Zavidovići Zeničko-dobojski kanton 40,272
9. Travnik Srednjobosanski kanton 57 543 19. Kakanj Zeničko-dobojski kanton 38,937
10. Gračanica Tuzlanski kanton 48,395 20. Livno Kanton 10 37,487

Simboli uredi

Federacija BiH nema zastavu. Nekadašnja zastava Federacije Bosne i Hercegovine bila je kompromisni dizajn bošnjačkih i hrvatskih simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva mala štita u grbu. Grb se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset kantona. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratnog oblika.

Odlukom Ustavnog suda BiH 28. januara 2007, grb i zastava Federacije BiH stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. grb i zastava Federacije su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove.

Vojska uredi

Vojska Federacije BiH (VFBiH) je bila zvanična oružana sila bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine po okončanju rata u BiH pa do 2005. godine. Osnovana je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma udruživanjem Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u vojnu strukturu sa dvije nacionalne komponente, bošnjačkom i hrvatskom pod zajedničkom komandom. 2005. je integrisana u Oružane snage BiH pod nadležnošću Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

Saobraćaj uredi

Cestovni saobraćaj uredi

Cestovni saobraćaj u Federaciji Bosni i Hercegovini odvija se na mreži autocesta, magistralnih i regionalih cesta. Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine je 2.357,487 km. Od 15. novembra 2014. godine, odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, magistralne ceste na području Federacije Bosne i Hercegovine će se preimenovati po novoj kategorizaciji.[24][25]

Do promjene oznaka na snazi su važeće oznake bosanskohercegovačkih magistralnih cesta donešene 1987. godineu SFRJ.[26]

Ceste Federacije Bosne i Hercegovine uredi

Ceste u FBIH[27] su u nadležnosti javne kompanije Ceste Federacije Bosne i Hercegovine. Sjedište se nalazi u Sarajevu. Ceste Federacije Bosne i Hercegovine upravljaju sa 4.728  km cesta.Ceste Federacije BIH imaju 2.065,344 km cestovnih pravaca, 77.671 odvojaka, rampi i dionica u suprotnom smjeru.

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine uredi

Autoceste u FBIH[28] su u nadležnosti javne kompanjie Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Federacija BIH raspolaže sa 102 kilometra autoputa. Sjedište se nalazi u Mostaru. Vlasnik je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Autoceste Federacije Bosne i Hercegovne planir završetak izgradnje autoputa A1 do 2021. godine, autoput A2 od Orašja do Tuzle, autoput A3 od Žepča do Tuzle, brza cesta B1 od GP-a Izačić kod Bihaća do priključka na autoput A1 kod Lašve, brza cesta B2 od Donjeg Vakufa do GP Kamensko kod Livna, brza cesta B3 od GP Osoje kod Posušja do priključka na autoput A1 kod Mostara i brza cesta B4 od Sarajeva do Goražda. Krajem 2020. godine FBIH je imala 110 funkcionalnih km autoputa.

 
Voz u vlasništvu Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine

Željeznički saobraćaj uredi

Željeznički saobraćaj u FBiH[29] je u nadležnosti javne kompanije Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine. Saobraćaj se odvija na dijelu transportnog koridora 5C u FBiH i do Tuzle, a postoji i međunarodni promet sa Hrvatskom do Zagreba preko Banje Luke, a nakon rekonstrukcije dionice Sarajevo - Bradina, bit će ponovljeno uspostavljen i do Ploča u Hrvatskoj. Osim međunarodnog, također se i obavlja međuentitetski promet. Osim toga, u planu je i ponovo uspostavljanje putničkog saobraćaja na Unskoj pruzi, koji je obustavljen 2012. godine. Prema navodima Željeznica FBiH, putnički saobraćaj bi mogao već ponovo početi 2017. godine, nakon rekonstrukcije kontaktne mreže između Blatne i Bosanske Krupe. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine raspolažu sa 608,495 km željezničkih pruga.

Zračni saobraćaj uredi

Aerodromi uredi

U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze se tri međunarodna aerodroma:

Ime Lokacija Broj putnika
Međunarodni aerodrom Sarajevo[30]

 

Sarajevo (Butmir) 957.971 (2017)[nedostaje referenca]
Međunarodni aerodrom Tuzla[31]

 

Tuzla (Dubrave Gornje) 535.834 (2017)[nedostaje referenca]
Međunarodni aerodrom Mostar[32]

 

Mostar 43.118 (2017)[nedostaje referenca]
 
Hidroelektrana Mostar iz zraka

Hidroelektrane uredi

Hidroelektrana Mjesto Rijeka Koordinate Instalisana

snaga (MW)

Početak

rada

Hidroelektrana Čapljina Čapljina Trebišnjica 430 1979.
Hidroelektrana Grabovica Grabovica Neretva 114 1982.
Hidroelektrana Jablanica Jablanica Neretva 43.692406°N 17.732577°E 180 1955.
Hidroelektrana Jajce I Jajce Vrbas 44.339333°N 17.606722°E 60 1957.
Hidroelektrana Jajce II Jajce Vrbas 30 1954.
Hidroelektrana Mostar Mostar Neretva 72 1987.
Hidroelektrana Mostarsko blato Mostar Mostarsko blato 60 2010.
Hidroelektrana Peć Mlini Grude Tihaljina (rijeka) 15 2004.
Hidroelektrana Rama Ravnica Neretva 43.747041°N 17.675838°E 160 1968.
Hidroelektrana Salakovac Potoci Neretva 43.447752°N 17.836906°E 210 1981.
Hidroelektrana Slapovi na Uni Kostela kod Bihaća Una 44.883684°N 15.900670°E 10,14 1954.
 
Termoelektrana Tuzla

Termoelektrane uredi

Termoelektrana Mjesto Koordinate Instalisana snaga (MW) Početak rada
Termoelektrana Kakanj Ćatići, Kakanj 44°5′22.4″N 18°6′49.4″E 450 1956.
Termoelektrana Tuzla Tuzla 45°31′12″N 18°36′22″E 715 1963.

Kultura uredi

Federacija Bosne i Hercegovine održava brojne kulturne manifestacije čiji se značaj proteže i izvan granica zemlje.[nedostaje referenca] U Sarajevu se svake godine u organizaciji MESS-Međunarodni teatarski festival (od 1960), Festival Sarajevski dani poezije (od 1962), Sarajevo Film Festival (od 1995), muzički festival Baščaršijske noći (od 1996), Mostar Blues & Rock Festival (od 2003), Mostar Summer Fest (od 2013), Zenički festival drame Bosne i Hercegovine (od 2002), Tuzlanski književni susret s Cum grano salis (od 2001.) i Tuzla Film Festival (od 2012).

Institucije kulture 2017. 2018. 2019.
Biblioteke 783 783 666
Kino 16 15 14
Galerije 18 17 12
Pozorišta 23 24 22
Centri za kulturu 55 57 49

Mediji uredi

U Federaciji Bosne i Hercegovine uspostavljen je javni radio-televizijski sistem. Neke radio televizije su: Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHTV 1 i BH Radio 1), te entitetske emitere RTVFBiH (FTV i Radio FBiH). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: OBN, NTV Hayat i Nova BH, čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radio-televizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona.

2017 2018 2019
Radio stanice  74  77 63
Televizijske stanice  34  35 28

Filatelija uredi

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:

Elektroprivreda uredi

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dvije elektroprivrede:

Telekomi uredi

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva telekoma:

Turizam uredi

Tokom 2018 godine broj se ležaja, dolasci turista, noćenja turista povećao

2018 2019 2020
Broj ležaja  32.675  34.433 24.004
Dolasci turista - ukupno  1.068.702  1.226.975 305.890
Noćenja turista - ukupno  2.088.946  2.379.701 703.652
- domaćih turista  408.667  478.496 413.130
- stranih turista  1.680.279  1.901.205 290.522

Obrazovanje uredi

U nastavnoj godini (2018/2019) broj vrtića i osnovnih škola smanjio dok se broj srednjih škola povećao

Obrazovne ustanove
2018/2019 2019/2020 2020/2021 2021/2022. 2022/2023
Dječiji vrtići  195  208 214 229 255
Osnovne škole  1.058  1.063 1.031 1.043 1.036
Srednje škole  214  216 215 214 212

U nastavnoj godini (2018/2019) broj djece u vrtićima se povećao a broj učenika u osnovnim i srednjim školama smanjio.

Djeca, učenici
2018/2019 2019/2020 2020/2021
Dječiji vrtići  15.722  16.756 15.675
Osnovne škole  182.986 179.542 174.938
Srednje škole  76.986 73.029 71.458

Segregacija uredi

U nekim osnovnim školama prisutna je segregacija djece, nazvana Dvije škole pod jednim krovom, gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama.

Sport uredi

Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine[38], skraćeno NSFBIH, je najviše nogometno tijelo na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedno s Fudbalskim savezom Republike Srpske (FSRS) tvori Nogometni/fudbalski savez Bosne i Hercegovine[39] (NFSBIH). Nakon što je Evropska nogometna asocijacija (UEFA) donijela odluku da se nogomet mora igrati na području cijele države, odlučeno je da se osnuje nogometni savez na području Federacije BIH. To se i dogodilo 20. januara 2002. godine u Sarajevu, kada je odlučeno da se deset kantonalnih saveza svede pod upravu jednog.[40]

Okoliš uredi

FBIH ima jedan nacionalni park (Una), 4 spomenika prirode (Skakavac, Prokoško jezero, Vrelo Bosne i Tajan), 2 parka prirode (Hutovo blato i Blidinje) i 2 zaštićena krajolika (Bijambare i Konjuh)

Nacionalni park Una
Spomenik prirode Skakavac
Prokoško jezero
Vrelo Bosne
Tajan
Park prirode Hutovo blato
Blidinje
Zaštićeni pejzaž-krajolik Bijambare
Konjuh

Praznici uredi

1 i 2. januar Nova godina neradni dani
6. i 7. januar Badnji dan i Božić (za pravoslavce) neradni dani
1. mart Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine neradni dan
promjenljivo Veliki petak i Uskrs (za rimokatolike) neradni dani
promjenljivo Veliki petak i Vaskrs (za pravoslavce) neradni dani
1. i 2. maj Međunarodni praznik rada neradni dani
9. maj Dan pobjede nad fašizmom praznuje se radno
promjenljivo Ramazanski bajram (za muslimane) neradni dani
promjenljivo Kurban-bajram (za muslimane) neradni dani
25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine neradni dan
24. i 25. decembar Badnji dan i Božić (za katolike) neradni dani

Također pogledajte uredi

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b "Ustav FBiH sa amandmanima" (PDF). predstavnickidom-pfbih.gov.ba. Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. 27. 12. 2023. Pristupljeno 27. 12. 2023.
  2. ^ a b c d "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. - Rezultati popisa" (PDF). www.popis2013.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 30. 6. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Decision on Constitutional Amendments in the Federation". web.archive.org. 13. 5. 2002. Arhivirano s originala, 13. 5. 2002. Pristupljeno 27. 12. 2023.
  4. ^ "Mjere za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH". Office of the High Representative (jezik: hrvatski). 2. 10. 2022. Pristupljeno 27. 12. 2023.
  5. ^ "Procjena ukupnog broja stanovnika u Federaciji BiH, 2023, stanje sredina godine – Federalni zavod za statistiku". 31. 8. 2023. Pristupljeno 27. 12. 2023.
  6. ^ "GODIŠNJI BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA FEDERACIJU BiH, 2022. GODINA PROIZVODNI PRISTUP – Federalni zavod za statistiku". 22. 11. 2023. Pristupljeno 27. 12. 2023.
  7. ^ "GODIŠNJI BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ZA FEDERACIJU BiH, 2022. GODINA PROIZVODNI PRISTUP – Federalni zavod za statistiku". 22. 11. 2023. Pristupljeno 27. 12. 2023.
  8. ^ "Subnational HDI". globaldatalab.org. GlobalDataLab. 28. 12. 2023. Pristupljeno 28. 12. 2023.
  9. ^ Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
  10. ^ a b c "Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH". Arhivirano s originala, 13. 1. 2014. Pristupljeno 11. 1. 2013.
  11. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom icg
  12. ^ Rose, Eleanor: "Bosniaks Slap Down Calls for Bosnian Croat Entity", Balkan Insight, January 30th, 2017
  13. ^ ustavnareformafbih.blogspot.com Ustavna Reforma FBIH
  14. ^ "EC Progress Report 2013, p.6-7" (PDF).
  15. ^ Rose, Eleanor: "Bosnian Court Ruling Lends Weight to Croat Agitation", Balkan Insight, 15 Dec 16
  16. ^ Service, RFE/RL's Balkan. "International Envoy Imposes Amendments To Bosnian Constitution To Spur Formation Of Government, Strengthen Elections". RadioFreeEurope/RadioLiberty (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 8. 2023.
  17. ^ Sito-sucic, Daria (28. 4. 2023). "Regional Bosnia government formed as protesters chant 'treason'". Reuters (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 8. 2023.
  18. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Procjena 2012
  19. ^ "Federalni zavod za statistiku – Federalni zavod za statistiku". Pristupljeno 19. 2. 2022.
  20. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 7. 2. 2016.
  21. ^ https://www.ohr.int/hr/author/amar (2. 10. 2022). "Mjere za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH". Office of the High Representative (jezik: hrvatski). Pristupljeno 28. 5. 2023.
  22. ^ "Vlada Federacije Bosne i Hercegovine | Vlada FBiH". Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  23. ^ http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/premijer/index.php Premijer Federacije Bosne i Hercegovine na službenoj stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]
  24. ^ Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine[mrtav link]
  25. ^ Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
  26. ^ "Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 24. 9. 2015. Pristupljeno 2. 6. 2014.
  27. ^ "JP Ceste Federacije BiH". JPCFBIH.BA. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  28. ^ "JP Autoceste FBiH - Oficijelna stranica". JP Autoceste FBiH. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  29. ^ "Željeznice". Željeznice. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  30. ^ "Međunarodni aerodrom Sarajevo". www.sarajevo-airport.ba. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  31. ^ "Međunarodni aerodrom Tuzla – Dobrodošli! – JP Međunarodni Aerodrom Tuzla je osnovan od strane Skupštine Tuzlansko – Podrinjskog Kantona Zakonom o Osnivanju JP Međunarodni Aerodrom Tuzla – Zračna Luka Dubrave 1998. godine". Pristupljeno 21. 2. 2022.
  32. ^ "Zračna luka Mostar". mostar-airport.ba. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  33. ^ "JP BH Pošta". Pristupljeno 21. 2. 2022.
  34. ^ "EPBiH". www.epbih.ba. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  35. ^ "Elektroprivreda HZHB Mostar" (jezik: hrvatski). Pristupljeno 21. 2. 2022.
  36. ^ "Privatni". BH Telecom d.d. Sarajevo. 4. 1. 2018. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  37. ^ "Privatni korisnici - HTERONET". www.hteronet.ba. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  38. ^ "Nogometni Savez Federacije BiH". www.nsfbih.ba. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  39. ^ "Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine". www.nfsbih.ba. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  40. ^ "Nogometni Savez Federacije BiH". nsfbih.ba. Arhivirano s originala, 22. 11. 2019. Pristupljeno 30. 11. 2019.

Vanjski linkovi uredi