Prenj

planina u Bosni i Hercegovini

Prenj je planinski masiv u Hercegovini sa mnogim vrhovima, od kojih je najviši Zelena glava (2115 m). Jedna od pretpostavki je da je Prenj svoje današnje ime dobio po Perunu, bogu gromovniku starih Slavena. Latinski naziv Prenja je Mons Daversus.[1]

Prenj
Prenj1.jpg
Otiš i Zelena glava u rano proljeće
Najviša tačka
Visina 2.115 m
Koordinate 43°32′56″N 17°54′14″E / 43.54889°N 17.90389°E / 43.54889; 17.90389Koordinate: 43°32′56″N 17°54′14″E / 43.54889°N 17.90389°E / 43.54889; 17.90389
Geografija
Prenj nalazi se u Bosna i Hercegovina
Prenj
Prenj
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Država Bosna i Hercegovina
State/Province Hercegovina
Lanac Dinaridi
Geologija
Starost stijena mezozoik
Vrsta planine alpska
Penjanje
Pristup 1) iz Konjica kroz dolinu Bijele u Tisovicu (istočna ruta); 2) iz Mostara kroz dolinu Bijele u Grabovčiće (zapadna ruta)
Ljeto 2019.

Smješten je u središnjem dijelu Dinarida. Okružuju ga jezera (prirodna i vještačka): Boračko, Jablaničko, Grabovičko, Salakovac, kao i rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Drežanka.

Prenj započinje pored Glavatičeva (na Neretvi, uzvodno od Konjica), a proteže se sve do Bijelog polja kod Mostara. Okružuju ga planine Visočica s istoka, Bjelašnica sa sjeveroistoka, Bitovnja sa sjevera, Čvrsnica sa zapada, Velež s juga i Crvanj s jugoistoka.

U Prenju se uočavaju tri razna gorska dijela, od kojih svaki ima svoje zasebne morfološke značajke. Prvi dio sačinjavaju duboke doline sa riječnim koritima i njihovi pristranci, koje možemo zajedničkim putem označiti kao predgorje Prenja; drugi dio iznad ovoga je visoravan Prenja i napokon treći dio je sam gorski greben sa velikim brojem vrhova preko 2000 m. nv.

U podnožju Prenja smještena su 3 grada: Konjic, Jablanica i Mostar, kao i brojna sela.

KlimaUredi

Na klimatske osobine Prenja utiču blizina mora, reljef i nadmorska visina. Do južnih strana planine dopiru uticaji izmjenjene mediteranske klime, koja prodire uz dolinu rijeke Neretve skoro sve do Konjica. Nadmorska visina znatno utiče na klimatske osobine planine. Na Prenju se prema visini, izdvajaju tri reljefna sprata: niski dolinski, srednji kraški i visoki glacijalni. Ovi se spratovi razlikuju u pogledu klimatskih osobina a naročito temperaturnih. Planinski vrhovi sprječavaju prodiranje hladnih masa sa sjevera, iz unutrašnjosti kontinenta, ali isto tako i mediteranskih strujanja u unutrašnjost. Takvo sukobljavanje različitih vazdušnih masa izaziva česte i nagle promjene vremena. Prenj je kao kuća na vjetrometini. Ovako nagle promjene vremena bile su glavni uzrok nekoliko planinarskih nesreća. U drugoj polovini XX vijeka zabilježene su četiri.

VrhoviUredi

Različiti su podaci o visinama prenjskih vrhova. Zbog toga je različit i podatak o broju vrhova preko 2000 m. - deset ili jedanaest.

  • Zelena Glava (2155 m), na starijim topografskim kartama navedena je visina od 2103 m, dok je na samome vrhu označena visina od 2155 m.
  • Lupoglav (2102 m.)
  • Otiš (2097 m.), moguće je pronaći i podatak od 2098 m.
  • Vjetreno brdo (ili Erać) (2082 m.) ; mogu se pronaći i podaci o 2076 m, odn. 2088 m.
  • Herač, ponegdje i Herać (2042 m, na starijim topografskim kartama 2046 m, moguće je pronaći i podatak o 2059 m.
  • Osobac (2024 m), ponegdje 2099 m.
  • Vidina Kapa (2032 m.)
  • Ovča (2021 m.), moguće je pronaći i podatak o 2029 m.
  • Botini (2015 m.)
  • Velika Kapa (2004 m.), ili 2007 m.
  • ​Kerać (2019 m.), ili 2030 m.[1]

Ostali vrhovi:

  • Cvitina (Cetina), (1991 m), moguće je ponegdje pronaći i podatak o (2000 m.)
  • Kruna (1914 m.)
  • Velika motika (1832 m.)
  • Taraš (1742 m.)

VodeUredi

Uprkos velikoj količini padavina, zbog geološke građe Prenja, površinski vodeni tokovi su vrlo rijetki. Oko masiva Prenja i na njegovim padinama nalaze se rijeke: Neretva, Konjička Bijela, Mostarska Bijela, Jablanička Bijela, Idbar, Šanica. U srednjem spratu kraškog reljefa u vrtači ispod Otiša, nalazi se malo jezerce, koje dobiva vodu iz izvora Jezero na obali. U Tisovici su Gornje i Donje jezero, koja su više lokve, koje se obrazuju u jesen prilikom maksimuma padavina i u proljeće prilikom topljenja snijega.

Boračko jezeroUredi

Jezero je glacijalnotektonskog porijekla. Ime je dobilo po crnim borovima koji rastu u okolini. Najveće je prirodno jezero ovoga tipa u Bosni i Hercegovini. Leži u sjeveroistočnom podnožju Prenja, na nadmorskoj visini od 397 m.

ReferenceUredi

  1. ^ a b "Prenj - Planine, grebeni vrhovi". Dinarsko Gorje. Pristupljeno 13. 9. 2020.

Vanjski linkoviUredi