Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
IX saziv
Logo Parlamenta Federacije BiH
Vrsta
Vrsta	Gornji dom
Ograničenje mandata	2 godine (1996-2002) 4 godine (od 2002)
Historija
Osnovano	18. marta 1994. (Ustavnotvorna skupština) 1996. (Parlament)
Prethodnik	Skupština Republike BiH
Početak saziva	30. marta 1994. (Ustavnotvorna skupština) 14. septembra 1996. (Parlament)
Vodstvo
Predsjedavajući	Tomislav Martinović, HDZ BiH
Potpredsjedavajući	Izen Hajdarević, NiP
	Slađan Ilić, SDP BiH
Struktura
Broj zastupnika	80
Političke grupe	Klub Bošnjaka (23):   SDA: 12   NIP: 5   NES: 2   SDP BiH: 1   DF: 1   NS: 1   SBiH: 1 Klub Hrvata (23):   HDZ BiH: 13   HDZ 1990: 3   SDP BiH: 1   NIP: 1   NES: 1   HNP: 1   ZNG: 1   BNS: 1   Nezavisni: 1 Klub Srba (23):   SDP BiH: 7   SDA: 3   HDZ BiH: 3   DF: 3   SNSD: 2   NS: 1   LS BiH: 1   NP: 1   SNS FBiH: 1   SNP FBiH: 1 Klub "Ostali" (11):   SDP BiH: 4   DF: 3   NS: 3   SBiH: 1
Izbori
Posljednji opći izbori	2. oktobar 2022.
Sljedeći opći izbori	2026.
Mjesto zasjedanja
Zgrada Parlamenta Federacije BiH Hamdije Kreševljakovića 3, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Veb-sajt
parlamentfbih.gov.ba

Dom naroda se sastoji od 80 delegata, od kojih po 23 iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je u decembru 2016. dio izbornih pravila za Dom naroda Federacije proglasio neustavnim (kao razlog je navedena nelegitimnost tako izabranih delegata unutar naroda kojeg predstavljaju) i izbrisao ih iz Izbornog zakona (Presuda u predmetu Ljubić).

Dana 2. oktobra 2022. godine visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio je Bonske ovlasti i donio je izmjene Izbornog zakona BiH, te time je implementirao raniju presudu. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela.

Predsjednik

Glavni članak: Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz reda svojih članova bira predsjedavajućeg i 2 potpredsjednika, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

Kolegij

Kolegij Doma naroda Parlamenta Federacije BiH sačinjavaju: predsjedavajući, 2 potpredsjednika, predsjednici klubova i sekretar Doma. Dom naroda ima Kolegij koji se sastoji od: predsjedavajućeg, dva potpredsjedavajuća, predsjednika Kluba bošnjačkih delegata, predsjednika Kluba hrvatskih delegata, predsjednika Kluba srpskih delegata i sekretara Doma naroda.

Kolegij Doma naroda:

1. koordinira aktivnosti u pripremama sjednica Doma naroda i utvrđivanju dnevnih redova na tim sjednicama;
2. stara se o ostvarivanju prava i dužnosti delegata u vezi sa vršenjem njihove funkcije;
3. stara se o ostvarivanju saradnje sa Predstavničkim domom;
4. stara se o ostvarivanju prava i dužnosti Doma naroda prema predsjedniku i potpredsjednicima Federacije i Vladi Federacije u skladu sa Ustavom Federacije;
5. razmatra pitanja ostvarivanja odnosa i saradnje sa skupštinama kantona, grada i općine;
6. stara se o ostvarivanju prava i dužnosti Doma naroda prema sudovima Federacije u skladu sa Ustavom Federacije;
7. stara se o ostvarivanju međuparlamentarne saradnje entiteta i države BiH i organa Brčko Distrikta BiH;
8. razmatra pitanja parlamentarne procedure i primjene poslovnika;
9. razmatra inicijative i prijedloge upućene Domu naroda;
10. utvrđuje nacrt i prijedlog poslovnika i program rada Doma naroda i stara se o njegovom provođenju.

Klubovi izaslanika

U Domu naroda su osnovani klubovi izaslanika i to: Klub izaslanika bošnjačkog naroda, Klub izaslanika hrvatskog naroda i Klub izaslanika srpskog naroda. Klubovi naroda obrazuju se kao oblik djelovanja delegata u Domu naroda, posebno u pripremama sjednica Doma naroda, utvrđivanju prijedloga dnevnog reda sjednica i rješavanju sporova u postupku donošenja akata Parlamenta Federacije i Doma naroda. Klubovi naroda imaju predsjednika a mogu imati i zamjenika predsjednika koji rukovode klubovima i usklađuju njihov rad. U radu sjednica klubova naroda učestvuju članovi Vlade Federacije na poziv predsjednika kluba.

Radna tijela

Dom naroda ima 19 radnih tijela koja svoje sjednice održavaju u službi rada Doma i doprinose njegovom efikasnijem radu.

Radna tijela Doma naroda zadužena su za razmatranje pitanja iz nadležnosti Doma naroda, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih općih akata, za pripremu i obavljanje drugih poslova. Radna tijela daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Dom naroda o pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im Poslovnikom ili Odlukom Doma naroda data u neposrednu nadležnost. Radna tijela Doma naroda razmatraju prijedloge za donošenje zakona, nacrte zakona, prijedloge zakona, druge propise ili opće akte te na sjednici Doma naroda podnose izvještaje Domu naroda. Radna tijela raspravljaju i o izvještajima tijela i ustanova koji se na osnovu zakona podnose Domu naroda. Nakon provedene rasprave radno tijelo zauzima stav, odnosno utvrđuje prijedlog akta i o tome obavještava Dom naroda.

Radna tijela Doma naroda su:

1. Komisija za ustavna pitanja
2. Zakonodavno-pravna komisija
3. Administrativna komisija
4. Komisija za ljudska prava i slobode
5. Komisija za sigurnost
6. Komisija za izbor i imenovanja
7. Komisija za informiranje
8. Komisija za jezička pitanja
9. Komisija za jednakopravnost spolova
10. Mandatno-imunitetska komisija
11. Odbor za ekonomsku i razvojnu politiku, finansije i budžet
12. Odbor za privredu
13. Odbor za prostorno uređenje, ekologiju i stambeno-komunalne poslove
14. Odbor za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo
15. Odbor za denacionalizaciju i privatizaciju
16. Odbor za pravdu, opću upravu i lokalnu samoupravu
17. Odbor za povratak izbjeglih, prognanih i raseljenih lica
18. Odbor za obrazovanje, nauku, kulturu, sport i pitanja mladih
19. Odbor za boračka i invalidska pitanja, rad, zdravstvenu i socijalnu zaštitu

Izmjene Izbornog zakona

Glavni članak: Izborni zakon Bosne i Hercegovine

Dana 2. oktobra 2022. godine visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio je Bonske ovlasti i donio je izmjene Izbornog zakona BiH. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH.

Mjere iz ovog paketa funkcionalnosti će:

• Unaprijediti odlučivanje u zakonodavnim tijelima tako što će oba doma Parlamenta Federacije biti obavezna da razmatraju akte drugog doma u određenom vremenskom roku.
• Unaprijediti imenovanje sudaca u Ustavni sud Federacije BiH tako što će se institucije i pojedinačni zvaničnici obavezati da će ispuniti svoj dio procesa imenovanja u određenom vremenskom roku ili će predati tu odgovornost organu koji je sljedeći u procesu imenovanja.
• Pomoći da se spriječi zloupotreba vitalnog nacionalnog interesa specificiranjem djelokruga pitanja koja mogu biti predmet pozivanja na vitalni nacionalni interes, čime će se eliminirati neograničena i neodređena kategorija interesa, te osiguranjem da svako pozivanje na vitalni nacionalni interes bude predmet razmatranja od strane Vijeća za vitalni nacionalni interes.
• Osigurati odlučivanje u slučajevima pokretanja pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa tako što će se pojednostaviti izbor članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa davanjem ovlasti Ustavnom sudu da članove Vijeća bira iz reda sudija tog suda.
• Implementirati odluku Ustavnog suda Federacije BiH u predmetu Ljubić unapređenjem proporcionalnosti predstavljanja konstitutivnih naroda iz svakog kantona u Domu naroda Federacije BiH. Ovom mjerom se povećava broj mjesta u klubovima svih konstitutivnih naroda sa 17 na 23. Ovakvom raspodjelom se ispravlja najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda. Svaki konstitutivni narod u svakom kantonu bi zadržao mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda. Ovom mjerom se povećava i broj mjesta u klubu Ostalih sa 7 na 11. Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH. Izborni zakon će biti izmijenjen po ovom pitanju i po pitanju primjene zadnjeg popisa stanovništva kako bi se uskladio sa Ustavom Federacije BiH.
• Osigurati blagovremen izbor delegata za Dom naroda u kantonalnim skupštinama davanjem ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji da izvrši preraspodjelu mandata iz onih kantona u kojima kantonalne skupštine ne ispune svoju obavezu u zadatom vremenskom roku.
• Osigurati prijedloge za imenovanje predsjednika i potpredsjednike Federacije od strane klubova u Domu naroda spuštanjem praga podrške koja je potrebna u klubu, kako bi se isti mogli nominirati u ponovljenim krugovima. Prvobitni prag od jedanaest glasova od 23 člana omogućava da svaki klub nominuje maksimalno dva kandidata. U slučaju odsustva podrške jedanaest delegata, u narednim krugovima će se omogućiti nominacija od strane sedam članova ili, nakon toga, od strane četiri člana, čime se osigurava predlaganje kandidata i promovira pluralizam.
• Unaprijediti transparentnost i ekspeditivnost u procesu potvrde listi kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, utvrđivanjem rokova i metoda glasanja za liste u Predstavničkom domu Federacije BiH, te pojednostavljivanjem potvrđivanja u Domu naroda Federacije BiH.
• Pojasniti i zakonodavno utvrditi ograničenja u pogledu zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federaciji, kako bi se podstaklo stvaranje koalicija i spriječila prezastupljenost.
• Zahtijevati od parlamentarnih organa Federacije BiH da obezbijede učešće građana, uključujući i mlade, u zakonodavnim aktivnostima u Predstavničkom domu i Domu naroda. Jedna od mjera obavezuje ova tijela da utvrde procedure za razmatranje građanskih inicijativa kako bi se razvio odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.

Ovim odlukama ne donose se amandmani na državni ustav u cilju implementacije sudskih odluka o pravima Ostalih (Sejdić-Finci, Zornić, i druge odluke), jer bi to bilo ultra vires, ili izvan nadležnosti visokog predstavnika. Visoki predstavnik nudi svoju pomoć u vidu podrške za parlamentarne inicijative za donošenje ovih amandmana.

Vanjski linkovi

• Službena web stranica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine