Posavski kanton

Posavski kanton (skraćeno: PK, hrv. Županija Posavska) jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od tri općine.

Posavski kanton
Županija Posavska (hr)
Посавски кантон (sr)
kanton
Flag of Posavina.svg
Coat of arms of Posavina.svg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Orašje
Površina 324.6 km2
Stanovništvo 43,453[1]

Hrvati - 77,32%

Bošnjaci - 19,00%

Srbi - 1,91%

Ostali - 1,77% (2013[1])

Gustoća 133.87 /km2 
Osnovan 12. juni 1996
Vlada
 - Premijer Đuro Topić
 - Predsjednik skupštine Blaž Župarić
BDP (2019) - ukupno

218.404 milijuna

- po stanovniku

4920.7

Posavski kanton u BiH
Veb-sajt: www.zupanijaposavska.ba

Na zapadu, istoku i sjeveru graniči s Hrvatskom, na jugu sa Republikom Srpskom te na jugoistoku sa Brčko distriktom. Po rezultatima popisa 2013. Posavski kanton je sa 43.453 stanovnika nakon Bosansko-podrinjskog kantona pretposljedni po broju stanovnika i sa 133.87 stanovnika/km2 po gustoći treći među kantonima Federacije Bosne i Hercegovine. S površinom od 324,6 km2 najmanji je kanton Federacije Bosne i Hercegovine, što čini ukupno 1,24% površine Federacije i 0,63% površine Bosne i Hercegovine.[1]

GeografijaUredi

Kanton je smješten na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice s Hrvatskom i rijeke Save, koja čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posavski kanton obuhvata samo mali dio Bosanske posavine, koja se prostire sve do Dervente. Posavski kanton se, kao i ostala Posavina, nalazi na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji, sa prosječnom nadmorskom visinom od 90 metara.

Posavski kanton predstavlja eksklavu Federacije Bosne i Hercegovine, jer ga Republika Srpska i Brčko distrikt sijeku od ostatka Federacije, ali je i Posavski kanton sam po sebi podijeljen na dva teritorijalno odvojena dijela, pa tako Odžak predstavlja eksklavu Posavskog kantona, jer ga Republika Srpska siječe od Domaljevca i Orašja.

KlimaUredi

Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.

HistorijaUredi

Prije početka rata u Bosni i Hercegovini današnje općine Donji Žabar i Vukosavlje pripadali su Odžaku i Orašju, dok je današnja općina Domaljevac-Šamac pripadala Bosanskom Šamcu. Historija današnjeg Posavskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Posavski kanton zvanično je konstituiran 12. juna 1996. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.

SimboliUredi

ZastavaUredi

Zastava Posavskog kantona sastoji se od tri crvene, bijele, zelene vodoravne trake omjera 42:42:16. Na sredini zastave postavljen je grb kantona.

Prijašnja zastavaUredi

Posavski kanton je prvo usvojio zastavu Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

GrbUredi

Grb Posavskog kantona sadrži hrvatsku šahovnicu kao znak pretežno hrvatskog naroda. Traka za kosa s dva heraldička ljiljana kao znak bošnjačkog stanovništva i povezanosti kantona sa srednjovjekovnom bosanskom državom. Donji rub grba prikazuje rijeku Savu.

Politika i administracijaUredi

 
Lokalne zajednice kantona.

Posavski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine

Posavski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Posavski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet). Sjedište izvršne vlasti, odnosno glavni grad kantona, je Orašje (Vlada Posavskog kantona), dok je u Domaljevcu sjedište zakonodavne vlasti (Skupština Posavskog kantona) i u Odžaku sjedište sudbene vlasti.

Građani Posavskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 21 zastupnika u Skupštini Posavskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu PK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA), kolacije Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH).[2][3]

Na lokalnom nivou građani Posavskog kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u tri općine.

Općina Broj naselja Broj stanovnika (2013)[4] Gustoća Površina (km²)
Domaljevac-Šamac 6 4.771 107,5 44,4
Odžak 14 18.821 118,8 158,4
Orašje 14 19.861 163,1 121,8
Posavski kanton 34 43.453 133,9 324,6

StanovništvoUredi

 
Etnički sastav Posavskog kantona
  Hrvati
  Bošnjaci
  Srbi
Etničke grupe u PK 2013.
%
Hrvati
  
77.32
Bošnjaci
  
18.99
Srbi
  
1.912
Ostali
  
1.772

Prema popisu iz 2013. godine ima 43.453 stanovnika, čime je iza Bosansko-podrinjskog kantona drugi najmalobrojniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 133,87 stanovnika/km² treći u FBiH, čime spada u red gusto naseljenih kantona. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 12,8%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,8% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 15,4%.[5]

Sastav stanovništva – kanton PK
2013.1991.
Osoba43 453 (100,0%)63 114 (100,0%)
Muškarci21 805 (50,18%)
Žene21 648 (49,82%)
Hrvati33 600 (77,32%)42 244 (66,93%)
Bošnjaci8 252 (18,99%)1 8 120 (12,87%)
Srbi831 (1,912%)9 928 (15,73%)
Ostali770 (1,772%)1 014 (1,607%)
Jugoslaveni1 808 (2,865%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

ReligijaUredi

Katolička crkva čini najveći postotak stanovništva sa 33 191 stanovnika u Posavskom kantonu (koji predstavljaju više od 77 posto stanovništva).Manjine su Muslimani (8.341 stanovnika) i pripadnici pravoslavne vjere (841 stanovnika).[6]

Posavski kanton (2013)
Vjerska pripadnost Stanovnika
Rimokatoličanstvo 33.191
Islam 8.341
Pravoslavlje 841
Ostali 770

Prirodno kretanje stanovništvaUredi

Godina Živorođeni Umrli Prirodni

priraštaj

Umrla

dojenčad

Zaključeni

brakovi

Razvedeni

brakovi

2018. 148 493 -345 - 117 38
2019.  124  481  -357 -  112  44

Sastav stanovništva PK po općinama i naseljimaUredi

Narodnosni sastav stanovništva PK, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2013.
naseljeno mjesto ukupno Hrvati Bošnjaci[a] Srbi ostali
Ada 186 183 0 1 2
Brusnica Mala 102 2 0 100 0
Donja Dubica 1.472 1.371 6 91 4
Donji Svilaj 1.107 1.082 2 14 9
Gornja Dubica 918 913 1 4 0
Gornji Svilaj 673 642 2 24 5
Novi Grad 362 124 1 225 12
Novo Selo 1.605 1.573 5 5 22
Odžak 8.259 1.682 6.185 818 311
Posavska Mahala 849 835 2 4 8
Potočani 1.332 1.323 3 2 4
Prud 941 912 12 13 4
Vrbovac 1.015 979 1 18 17
Bazik 493 485 4 2 2
Bosanski Šamac 0 0 0 0 0
Brvnik 40 3 1 30 6
Domaljevac 3.295 3.248 16 14 17
Grebnice 903 896 5 0 2
Tišina 40 2 0 37 1
Bok 1.392 1.362 10 12 8
Bukova Greda 134 129 3 0 2
Donja Mahala 3.702 3.669 6 9 18
Jenjić 23 23 0 0 0
Kopanice 768 756 11 0 1
Kostrč 1.379 1.345 20 0 14
Lepnica 38 0 0 38 0
Matići 1.602 1.591 4 1 6
Orašje 3.614 1.350 1.974 42 248
Oštra Luka 1.595 1.571 6 4 14
Tolisa 2.731 2.717 4 1 9
Ugljara 1.205 1.165 12 8 20
Vidovice 1.678 1.667 1 3 7
ukupno 43.453 33.600 8.252 831 770

Privreda i infrastrukturaUredi

 
Odžak, najveći grad kantona.

PrivredaUredi

Najvažnije grane prvirede Posavskog kantona su poljoprivreda, trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija i građevinarstvo. Najveći aduti privrednog razvoja kantona su njegov geografski položaj (u blizini granice sa Evropskom unijom, riječnih luka u Brčkom i Bosanskom Šamcu i autoputa Zagreb-Beograd, dio evropskog koridora 5C i buduće brze ceste Tuzla-Orašje) i brojni prirodni resursi.[7]

Zbog povoljnih uslova (veoma obradjiva, ravna zemlja u dolini rijeke Save) većina radno-sposobnog stanovništva se tradicionalno bavi poljoprivredom. Najzastupljenije poljoprivredne u Posavskom kantonu su kukuruz i pšenica od žitarica, razno voće i povrće te soja, šećerna repa i duhan od industrijskih biljaka.

U Posavskom kantonu postoje ukupno četiri preduzezničke zone: Preduzetnička zona Dusine u Orašju (uspostavljena 2010), zona Sjever u Odžaku (uspostavljena 2008), te preduzetničke zone Veliko Blato i Malo Blato u Domaljevac-Šamcu.

Od majskih poplava u Bosni i Hercegovini 2014. godine su bile zahvaćene sve tri općine Posavskog kantona, koje su pričinjele značajnu materijalnu štetu koja se procjenuje na oko 189 miliona KM. Međutim, pomoću raznih evropskih, stranih, humanitarnih i domaćih fondova većina štete nastale od tih poplava je sanirana (stanje 18.05.2017).[8]

Bruto domaći proizvod Posavskog kantona u 2012. godini je iznosio 213 miliona konvertibilnih maraka (po stanovniku 5.414 KM), dok je ukupan izvoz te godine iznosio 81 miliona KM i uvoz 144 miliona. Prosječna plata u PK iznosi 730 maraka. Najveća neto plata isplaćuje se u Orašju (829 KM), a najmanja u Domaljevac-Šamcu (584 KM).[9]

InfrastrukturaUredi

SaobraćajUredi

PuteviUredi

Kroz Posavski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M14.1 (Draksenić-Šepak)

Sa juga na sjever: Magistralni put M1.8 (Orašje-Tuzla) i Autoput A1 (Bijača-Svilaj)

Ukupna dužina magistralnih puteva u Posavskom kantonu iznosi 64,57 kilometara, dok dužina autoputeva iznosi oko 10 kilometara (stanje 11.12.2017).[10][11]

ObrazovanjeUredi

U Posavskom kantonu postoje tri srednje škole, te brojne osnovne škole, dok univerziteta na području kantona nema.[12]

  • Srednja škola fra Martina Nedića[13]
  • Srednja strukovna škola Orašje[14]
  • Srednja škola Pere Zečevića[15]

ZdravstvoUredi

Glavna bolnica u Posavskom kantonu je kantonalna bolnica u Orašju,[16] pored koje postoje još tri doma zdravlja:

  • Dom zdravlja Orašje[17]
  • Dom zdravlja Domaljevac-Šamac[18]
  • Dom zdravlja Odžak[19]

MedijiUredi

KulturaUredi

Podrucje Bosanske Posavine bilo je naseljeno i u prehistoriji, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari.

Nakon 1718, kada je došlo do mira između Turaka i Austro-Ugarske, uglavnom su katoličke obitelje iz brdskih sela raseljene po ravnici, jer su se Turci sami naselili po brdima i dolinama. U sela Kopanice, Vidovice, Tolisu i Domaljevac su se doselili Hrvati iz Županje, Babine Grede i Štitara.

U današnje općine Derventa i Bosanski Brod je se naselio narod podrijetlom iz Hercegovine, i to godine 1735-1782. i još jednom u manjem valu 1820. godine, jer 1697. godine je otprilike 20.000 katolika se iselilo s toga područja. U općine Modriča, Gradačac, Orašje, Bosanski Šamac i Brčko se narod doselio najviše iz Mostara, Posušja, Gornjeg Vakufa, Bugojna, Livna, Tomislavgrada, Poreča, Vareša, Imotskog, Dalmacije, Srebrenice, Tuzle, Kraljeve Sutjeske i Olova. S tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih selidba katolika na područje Posavine.

ZnamenitostiUredi

SportUredi

Nogometni klubovi u Posavskom kantonu:

Poznate osobeUredi

GalerijaUredi

Orašje:


Domaljevac:

Odžak:

PolitikaUredi

Zastupnici Kantonalne skupštine Posavskog kantona na Općim izborima 2018.
11
3
2
2
1
1
11 
Od ukupno 20 mandata na pojedine partije otpada:

- HDZ BIH je na izborima nastupio u koaliciji sa HSS BiH, HKDU BiH, HSP dr. Ante Starčević BiH i HSP H-B
- HSP BIH je na izborima nastupio u koaliciji sa SP/U BiH i DSI BiH.

Kantonalna skupštinaUredi

Skupštinu kantona na osnovu Opći izbori u BIH 2018, sačinjava 21 zastupnik.[48]

Partija Broj
glasova
% Mandati
Koalicija (HDZ BIH, HSS BiH, HKDU BIH i HSP H-B)[49] 9.025 50,96 11
HDZ 1990 2.452 13,85 3
SDA 1.843 10,41 2
Posavska stranka 1.138 7,56 1
PDA 1.138 7,56 1
SBB BIH 869 4,91 1
SDP BIH 649 3,66 1

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ a b c "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013" (PDF). popis2013.ba. Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. juni 2016. Arhivirano (PDF) s originala, 24. 12. 2017. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  2. ^ "Ustav Županije Posavske". Vlada Županije Posavske (jezik: hrvatski). 2015-09-09. Pristupljeno 2017-12-25.
  3. ^ "Izabrana Vlada Posavskog kantona". slobodna-bosna.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-12-25.
  4. ^ Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ; juni 2016, popis.gov.ba
  5. ^ "Demografska analiza FBiH po kantonima" (PDF). zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Pristupljeno 2017-12-25.
  6. ^ "Ethnic composition of Bosnia & Herzegovina 2013". pop-stat.mashke.org. Pristupljeno 2019-12-01.
  7. ^ "Vodič za ulaganja" (PDF). zupanijaposavska.ba. Vlada Posavskog kantona. Pristupljeno 2017-12-25.
  8. ^ JAVNOŠĆU, SLUŽBA ZA ODNOSE S (2016-05-18). "Okrugli stol „Posavina dvije godine nakon poplava„". Vlada Županije Posavske (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2017-12-25.
  9. ^ "Posavski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 2017-12-25.
  10. ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 2017-12-25.
  11. ^ "Završena najsjevernija dionica autoputa A1 između Svilaja i Odžaka (FOTO)". Klix.ba. Pristupljeno 2017-12-25.
  12. ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-12-25.
  13. ^ "Srednja škola fra Martina Nedića Orašje podijeljena u dvije: Školski centar fra Martina Nedića i Srednju strukovnu školu Orašje". Općina Orašje (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2019-11-29.
  14. ^ "Srednja strukovna škola - Orašje". www.eduinfo.ba. Pristupljeno 2019-11-29.
  15. ^ "Naslovnica". www.sspz-odzak.org. Pristupljeno 2019-11-29.
  16. ^ "BOLNICA U ORAŠJU | www.vecernji.ba". www.vecernji.ba. Pristupljeno 2019-11-29.
  17. ^ "DOM ZDRAVLJA ORAŠJE – Radio Orašje" (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2019-11-29.
  18. ^ "Dom zdravlja Domaljevac-Šamac". domaljevac.ba. Arhivirano s originala, 14. 5. 2019. Pristupljeno 2019-11-29.
  19. ^ "Dom zdravlja Odžak". www.zdravljezasve.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 2019-11-29.
  20. ^ "Radio Orašje – Vi tražite NAS, mi tražimo VIJEST" (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2019-12-01.
  21. ^ "Radio Odžak RPO 92,5 MHz - Radio Odzak, radio koji ima dusu". www.radioodzak.com. Pristupljeno 2019-12-01.
  22. ^ "TOLISA KOD ORAŠJA Franjevački samostan i crkva čuvaju neprocjenjive vrijednosti". poskok.info (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2019-11-29.
  23. ^ I.D. (2019-03-26). "ŽUPA OŠTRA LUKA - BOK". Garevac (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2019-11-29.
  24. ^ "Gornja Dubica – Župa sv. Josipa". Bosna Srebrena (jezik: engleski). 2017-11-10. Pristupljeno 2019-11-29.
  25. ^ "Domaljevac – župa sv. Ane". Bosna Srebrena (jezik: engleski). 2017-11-10. Pristupljeno 2019-11-29.
  26. ^ Akta.ba. "ŠPORTSKO DRUŠTVO NK 9 LIPANJ BAZIK". Akta.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 2019-11-30.
  27. ^ "Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Bok (Bok)". www.tolisa.info. Pristupljeno 2019-11-30.
  28. ^ "NK Bok". selo-bok.com. Pristupljeno 2019-11-30.
  29. ^ "SportDC - FK Bratstvo - Donja Dubica - Rezultati". sportdc.net. Pristupljeno 2019-11-30.
  30. ^ "NK DINAMO Donja Mahala". www.facebook.com. Pristupljeno 2019-11-30.
  31. ^ "Predstavljanje NK Dragovoljac Novo Selo – VM-Odžak" (jezik: engleski). Pristupljeno 2019-11-30.
  32. ^ "Hajduk Orašje". www.facebook.com. Pristupljeno 2019-11-30.
  33. ^ "Hnk " Jedinstvo " Bukova Greda". www.facebook.com. Pristupljeno 2019-11-30.
  34. ^ "Hnk Mladost Vidovice". www.facebook.com. Pristupljeno 2019-11-30.
  35. ^ "NK Korpar Grebnice". www.facebook.com. Pristupljeno 2019-11-30.
  36. ^ "HNK "Kostrč" Kostrč". www.facebook.com. Pristupljeno 2019-11-30.
  37. ^ "HNK Mladost Domaljevac - Club profile". www.transfermarkt.com (jezik: engleski). Pristupljeno 2019-11-30.
  38. ^ "NK Mladost Gornja Dubica - Unijapedija". hr.unionpedia.org (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2019-11-30.
  39. ^ "Hnk Mladost Vidovice". www.facebook.com. Pristupljeno 2019-11-30.
  40. ^ "MATIĆI: NAPREDAK". MATIĆI. Pristupljeno 2019-11-30.
  41. ^ db0nus869y26v.cloudfront.net https://db0nus869y26v.cloudfront.net/hr/Grebnice?rev=1550374509552. Pristupljeno 2019-11-30. Nedostaje ili prazan |title= (pomoć)
  42. ^ "NK Odzak 102 - Club profile". www.transfermarkt.com (jezik: engleski). Pristupljeno 2019-11-30.
  43. ^ "HNK Orašje" (jezik: hrvatski). Pristupljeno 2019-11-30.
  44. ^ "Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Posavac (Ugljara)". www.tolisa.info. Pristupljeno 2019-11-30.
  45. ^ Akta.ba. "POSAVINA NK POSAVSKA MAHALA". Akta.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 2019-11-30.
  46. ^ "NK Sloga Prud". www.seloprud.com. Pristupljeno 2019-11-30.
  47. ^ "NK Sloga Tolisa". www.facebook.com. Pristupljeno 2019-11-30.
  48. ^ Zvanični rezultati Općih izbora u Federaciji BiH za kantonalne skupštine
  49. ^ Koalicijske liste

Vanjski linkoviUredi


Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "lower-alpha", ali nije pronađena pripadajuća <references group="lower-alpha"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje