Posavski kanton
Posavski kanton (PK) jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od tri općine.
Posavski kanton | |||
Županija Posavska (hr) Посавски кантон (sr) | |||
kanton | |||
|
|||
Država | ![]() | ||
---|---|---|---|
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | ||
Glavni grad | Orašje | ||
Površina | 324,6 km2 | ||
Stanovništvo | 43,453[1] Hrvati - 77,32% Bošnjaci - 19,00% Srbi - 1,91% Ostali - 1,77% (2013[1]) | ||
Gustoća | 133,87 /km2 | ||
Osnovan | 12. juni 1996 | ||
Vlada | |||
- Premijer | Đuro Topić | ||
- Predsjednik skupštine | Blaž Župarić | ||
BDP (2019) | - ukupno
▲218.404 milijuna - po stanovniku ▲4920.7 | ||
Veb-sajt: www.zupanijaposavska.ba | |||
Na zapadu, istoku i sjeveru graniči s Hrvatskom, na jugu sa Republikom Srpskom te na jugoistoku sa Brčko distriktom. Po rezultatima popisa 2013. Posavski kanton je sa 43.453 stanovnika nakon Bosansko-podrinjskog kantona pretposljedni po broju stanovnika i sa 133.87 stanovnika/km2 po gustoći treći među kantonima Federacije Bosne i Hercegovine. S površinom od 324,6 km2 najmanji je kanton Federacije Bosne i Hercegovine, što čini ukupno 1,24% površine Federacije i 0,63% površine Bosne i Hercegovine.[1]
Geografija Uredi
Kanton je smješten na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice s Hrvatskom i rijeke Save, koja čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posavski kanton obuhvata samo mali dio Bosanske posavine, koja se prostire sve do Dervente. Posavski kanton se, kao i ostala Posavina, nalazi na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji, sa prosječnom nadmorskom visinom od 90 metara.
Posavski kanton predstavlja eksklavu Federacije Bosne i Hercegovine, jer ga Republika Srpska i Brčko distrikt sijeku od ostatka Federacije, ali je i Posavski kanton sam po sebi podijeljen na dva teritorijalno odvojena dijela, pa tako Odžak predstavlja eksklavu Posavskog kantona, jer ga Republika Srpska siječe od Domaljevca i Orašja.
Klima Uredi
Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.
Historija Uredi
Prije početka rata u Bosni i Hercegovini današnje općine Donji Žabar i Vukosavlje pripadali su Odžaku i Orašju, dok je današnja općina Domaljevac-Šamac pripadala Bosanskom Šamcu. Historija današnjeg Posavskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Posavski kanton zvanično je konstituiran 12. juna 1996. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.
Simboli Uredi
Zastava Uredi
Zastava Posavskog kantona sastoji se od tri crvene, bijele, zelene vodoravne trake omjera 42:42:16. Na sredini zastave postavljen je grb kantona.
Prijašnja zastava Uredi
Posavski kanton je prvo usvojio zastavu Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Grb Uredi
Grb Posavskog kantona sadrži hrvatsku šahovnicu kao znak pretežno hrvatskog naroda. Traka za kosa s dva heraldička ljiljana kao znak bošnjačkog stanovništva i povezanosti kantona sa srednjovjekovnom bosanskom državom. Donji rub grba prikazuje rijeku Savu.
-
Zastava Posavskog kantona
-
Bivša zastava (10. april 1996 – 12. april 2000)
-
Grb Posavskog kantona
Politika i administracija Uredi
Posavski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.
Posavski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Posavski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet). Sjedište izvršne vlasti, odnosno glavni grad kantona, je Orašje (Vlada Posavskog kantona), dok je u Domaljevcu sjedište zakonodavne vlasti (Skupština Posavskog kantona) i u Odžaku sjedište sudbene vlasti.
Građani Posavskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 21 zastupnika u Skupštini Posavskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu PK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA), kolacije Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH).[2][3]
Na lokalnom nivou građani Posavskog kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u jednom gradu i dvije općine.
Općina | Broj naselja | Broj stanovnika (2013)[4] | Gustoća | Površina (km2) |
---|---|---|---|---|
Domaljevac-Šamac | 6 | 4.771 | 107,5 | 44,4 |
Odžak | 14 | 18.821 | 118,8 | 158,4 |
Grad Orašje | 14 | 19.861 | 163,1 | 121,8 |
Posavski kanton | 34 | 43.453 | 133,9 | 324,6 |
Stanovništvo Uredi
Prema popisu iz 2013. godine ima 43.453 stanovnika, čime je iza Bosansko-podrinjskog kantona drugi najmalobrojniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 133,87 stanovnika/km2 treći u FBiH, čime spada u red gusto naseljenih kantona. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 12,8%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,8% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 15,4%.[5]
Sastav stanovništva – kanton PK | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013. | 1991. | ||||||
Osoba | 43 453 (100,0%) | 63 114 (100,0%) | |||||
Muškarci | 21 805 (50,18%) | – | |||||
Žene | 21 648 (49,82%) | – | |||||
Hrvati | 33 600 (77,32%) | 42 244 (66,93%) | |||||
Bošnjaci | 8 252 (18,99%) | 8 120 (12,87%)1 | |||||
Srbi | 831 (1,912%) | 9 928 (15,73%) | |||||
Nisu se izjasnili | 214 (0,492%) | – | |||||
Bosanci | 154 (0,354%) | – | |||||
Nepoznato | 97 (0,223%) | – | |||||
Ostali | 97 (0,223%) | 1 014 (1,607%) | |||||
Albanci | 76 (0,175%) | – | |||||
Muslimani | 65 (0,150%) | – | |||||
Bosanci i Hercegovci | 28 (0,064%) | – | |||||
Romi | 15 (0,035%) | – | |||||
Jugoslaveni | 7 (0,016%) | 1 808 (2,865%) | |||||
Ukrajinci | 7 (0,016%) | – | |||||
Crnogorci | 3 (0,007%) | – | |||||
Makedonci | 3 (0,007%) | – | |||||
Pravoslavci | 2 (0,005%) | – | |||||
Slovenci | 1 (0,002%) | – | |||||
Turci | 1 (0,002%) | – |
Religija Uredi
Katolička crkva čini najveći postotak stanovništva sa 33.191 stanovnika u Posavskom kantonu (koji predstavljaju više od 77% stanovništva). Manjine su muslimani (8.341 stanovnika) i pravoslavci (841 stanovnika).[6]
Vjerska pripadnost | Stanovnika |
---|---|
Rimokatoličanstvo | 33.191 |
Islam | 8.341 |
Pravoslavlje | 841 |
Ostali | 770 |
Prirodno kretanje stanovništva Uredi
Godina | Živorođeni | Umrli | Prirodni
priraštaj |
Umrla
dojenčad |
Zaključeni
brakovi |
Razvedeni
brakovi |
---|---|---|---|---|---|---|
2018. | 148 | 493 | -345 | - | 117 | 38 |
2019. | 124 | 481 | -357 | - | 112 | 44 |
Sastav stanovništva PK po općinama i naseljima Uredi
Narodnosni sastav stanovništva PK, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2013. | |||||
naseljeno mjesto | ukupno | Hrvati | Bošnjaci | Srbi | ostali |
Ada | 186 | 183 | 0 | 1 | 2 |
Brusnica Mala | 102 | 2 | 0 | 100 | 0 |
Donja Dubica | 1.472 | 1.371 | 6 | 91 | 4 |
Donji Svilaj | 1.107 | 1.082 | 2 | 14 | 9 |
Gornja Dubica | 918 | 913 | 1 | 4 | 0 |
Gornji Svilaj | 673 | 642 | 2 | 24 | 5 |
Novi Grad | 362 | 124 | 1 | 225 | 12 |
Novo Selo | 1.605 | 1.573 | 5 | 5 | 22 |
Odžak | 8.259 | 1.682 | 6.185 | 818 | 311 |
Posavska Mahala | 849 | 835 | 2 | 4 | 8 |
Potočani | 1.332 | 1.323 | 3 | 2 | 4 |
Prud | 941 | 912 | 12 | 13 | 4 |
Vrbovac | 1.015 | 979 | 1 | 18 | 17 |
Bazik | 493 | 485 | 4 | 2 | 2 |
Bosanski Šamac | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
Brvnik | 40 | 3 | 1 | 30 | 6 |
Domaljevac | 3.295 | 3.248 | 16 | 14 | 17 |
Grebnice | 903 | 896 | 5 | 0 | 2 |
Tišina | 40 | 2 | 0 | 37 | 1 |
Bok | 1.392 | 1.362 | 10 | 12 | 8 |
Bukova Greda | 134 | 129 | 3 | 0 | 2 |
Donja Mahala | 3.702 | 3.669 | 6 | 9 | 18 |
Jenjić | 23 | 23 | 0 | 0 | 0 |
Kopanice | 768 | 756 | 11 | 0 | 1 |
Kostrč | 1.379 | 1.345 | 20 | 0 | 14 |
Lepnica | 38 | 0 | 0 | 38 | 0 |
Matići | 1.602 | 1.591 | 4 | 1 | 6 |
Orašje | 3.614 | 1.350 | 1.974 | 42 | 248 |
Oštra Luka | 1.595 | 1.571 | 6 | 4 | 14 |
Tolisa | 2.731 | 2.717 | 4 | 1 | 9 |
Ugljara | 1.205 | 1.165 | 12 | 8 | 20 |
Vidovice | 1.678 | 1.667 | 1 | 3 | 7 |
ukupno | 43.453 | 33.600 | 8.252 | 831 | 770 |
Privreda i infrastruktura Uredi
Privreda Uredi
Najvažnije grane prvirede Posavskog kantona su poljoprivreda, trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija i građevinarstvo. Najveći aduti privrednog razvoja kantona su njegov geografski položaj (u blizini granice sa Evropskom unijom, riječnih luka u Brčkom i Šamcu i autoputa Zagreb – Beograd, dio evropskog koridora 5C i buduće brze ceste Tuzla – Orašje) i brojni prirodni resursi.[7]
Zbog povoljnih uslova (veoma obradjiva, ravna zemlja u dolini rijeke Save) većina radno-sposobnog stanovništva se tradicionalno bavi poljoprivredom. Najzastupljenije poljoprivredne u Posavskom kantonu su kukuruz i pšenica od žitarica, razno voće i povrće te soja, šećerna repa i duhan od industrijskih biljaka.
U Posavskom kantonu postoje ukupno četiri preduzetničke zone: Preduzetnička zona Dusine u Orašju (uspostavljena 2010), zona Sjever u Odžaku (uspostavljena 2008), te preduzetničke zone Veliko Blato i Malo Blato u Domaljevac-Šamcu.
Od majskih poplava u Bosni i Hercegovini 2014. bile su zahvaćene sve tri općine Posavskog kantona, koje su pričinjele značajnu materijalnu štetu koja se procjenuje na otprilike 189 miliona KM. Međutim, pomoću raznih evropskih, stranih, humanitarnih i domaćih fondova većina štete nastale od tih poplava je sanirana (stanje 18. 5. 2017).[8]
Bruto domaći proizvod Posavskog kantona u 2012. godini je iznosio 213 miliona konvertibilnih maraka (po stanovniku 5.414 KM), dok je ukupan izvoz te godine iznosio 81 miliona KM i uvoz 144 miliona. Prosječna plata u PK iznosi 730 maraka. Najveća neto plata isplaćuje se u Orašju (829 KM), a najmanja u Domaljevac-Šamcu (584 KM).[9]
Infrastruktura Uredi
Saobraćaj Uredi
Putevi Uredi
Kroz Posavski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi:
Sa zapada na istok: Magistralni put M14.1 (Draksenić – Šepak)
Sa juga na sjever: Magistralni put M1.8 (Orašje – Tuzla) i Autoput A1 (Bijača – Svilaj)
Ukupna dužina magistralnih puteva u Posavskom kantonu iznosi 64,57 kilometara, dok dužina autoputeva iznosi oko 10 kilometara (stanje 11. 12. 2017).[10]
Obrazovanje Uredi
U Posavskom kantonu postoje tri srednje škole, te brojne osnovne škole, dok univerziteta na području kantona nema.[11]
- Srednja škola fra Martina Nedića[12]
- Srednja strukovna škola Orašje[13]
- Srednja škola Pere Zečevića[14]
Zdravstvo Uredi
Glavna bolnica u Posavskom kantonu je kantonalna bolnica u Orašju,[15] pored koje postoje još tri doma zdravlja:
Mediji Uredi
Kultura Uredi
Podrucje Bosanske Posavine bilo je naseljeno i u prehistoriji, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari.
Nakon 1718, kada je došlo do mira između Osmanlijskog Carstva i Austro-Ugarske, uglavnom su katoličke porodice iz brdskih sela raseljene po ravnici, jer su se Osmanlije same naselile po brdima i dolinama. U sela Kopanice, Vidovice, Tolisu i Domaljevac doselili su se Hrvati iz Županje, Babine Grede i Štitara.
U današnje općine Derventa i Brod naselio se narod porijeklom iz Hercegovine, i to od 1735. do 1782. i još jednom u manjem valu 1820, jer se 1697. otprilike 20.000 katolika iselilo s toga područja. U općine Modriča, Gradačac, Orašje, Šamac i Brčko se narod doselio najviše iz Mostara, Posušja, Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Bugojna, Livna, Tomislavgrada, Poreča, Vareša, Imotskog, Dalmacije, Srebrenice, Tuzle, Kraljeve Sutjeske i Olova. S tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih selidba katolika na područje Posavine.
Znamenitosti Uredi
- Franjevački samostan Tolisa
- Župna crkva Imena Marijina Oštra Luka-Bok[21]
- Župna crkva Svetog Josipa Gornja Dubica[22]
- Župna crkva i zvonik Svete Ane Domaljevac[23]
Sport Uredi
Nogometni klubovi u Posavskom kantonu:
- NK 9. lipanj Bazik[24]
- NK 19. srpanj Oštra Luka[25]
- NK Bok[26]
- FK Bratstvo Donja Dubica[27]
- NK Dinamo Donja Mahala
- NK Dragovoljac Novo Selo[28]
- NK Hajduk Orašje
- HNK Jedinstvo
- HNK Kopanice[29]
- NK Korpar Grebnice
- HNK Kostrč
- NK Matići 88
- HNK Mladost Domaljevac[30]
- NK Mladost Gornja Dubica[31]
- HNK Mladost Vidovice[29]
- NK Napredak Matići
- NK Odmut 90 Grebnice[32]
- NK Odžak 102[33]
- HNK Orašje[34]
- NK Posavac Ugljara[35]
- NK Posavina Posavska Mahala[36]
- NK Sloga Prud[37]
- NK Sloga Tolisa
- NK Sloga Tursinovac
Poznate osobe Uredi
- Minira Jašari "Mina", poznata pjevačica
- Mato Neretljak, nogometaš
- Iljo Dominiković, nogometni čelnik NFSBIH
- Marko Topić, nogometaš
- Ivo Gregurević, hrvatski glumac
- Goran Brašnić, nogometaš
- Musa Ćazim Ćatić
- Ivo Iličević, nogometaš
- Sulejman Halilović, bosanskohercegovački nogometaš
- Meho Puzić, pjevač sevdalinke
- Zahid Šogorović, navijač reprezentacije Bosne i Hercegovine
- Velibor Čolić
Galerija Uredi
-
Stadion Jelas Domaljevac
-
Crkva svete Ane-Domaljevac
-
Trg i spomenik u Domaljevcu
-
Bitka u Odžaku (1945)
-
Odžak
-
Panorama Odžaka
-
Odžak iz daleka
Politika Uredi
Kantonalna skupština Uredi
Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 21 zastupnik.[38]
Stranka | Broj glasova | % | Ukupan
broj mandata | |
---|---|---|---|---|
Hrvatska demokratska zajednica BiH | 7.699 | 52,71 | 12 | |
Stranka demokratske akcije | 1.625 | 11,13 | 3 | |
Hrvatska demokratska zajednica 1990 | 1.135 | 7,77 | 2 | |
Socijaldemokratska partija BiH | 927 | 6,35 | 1 | |
Hrvatska republikanska stranka | 558 | 3,82 | 1 | |
Nezavisni-neovisni | 516 | 3,53 | 1 | |
Pokret demokratske akcije | 502 | 3,44 | 1 | |
Ukupno: | 12.962 | 21 |
Također pogledajte Uredi
Reference Uredi
- ^ a b c "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013" (PDF). popis2013.ba. Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. juni 2016. Arhivirano s originala (PDF), 24. 12. 2017. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ "Ustav Županije Posavske". Vlada Županije Posavske (jezik: hrvatski). 9. 9. 2015. Arhivirano s originala, 19. 12. 2017. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ "Izabrana Vlada Posavskog kantona". slobodna-bosna.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ; juni 2016, popis.gov.ba
- ^ "Demografska analiza FBiH po kantonima" (PDF). zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ "Ethnic composition of Bosnia & Herzegovina 2013". pop-stat.mashke.org. Pristupljeno 1. 12. 2019.
- ^ "Vodič za ulaganja" (PDF). zupanijaposavska.ba. Vlada Posavskog kantona. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ JAVNOŠĆU, SLUŽBA ZA ODNOSE S (18. 5. 2016). "Okrugli stol „Posavina dvije godine nakon poplava„". Vlada Županije Posavske (jezik: hrvatski). Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ "Posavski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 12. 2017.
- ^ "Srednja škola fra Martina Nedića Orašje podijeljena u dvije: Školski centar fra Martina Nedića i Srednju strukovnu školu Orašje". Općina Orašje (jezik: hrvatski). Pristupljeno 29. 11. 2019.
- ^ "Srednja strukovna škola - Orašje". www.eduinfo.ba. Pristupljeno 29. 11. 2019.
- ^ "Naslovnica". www.sspz-odzak.org. Pristupljeno 29. 11. 2019.
- ^ "BOLNICA U ORAŠJU | www.vecernji.ba". www.vecernji.ba. Pristupljeno 29. 11. 2019.
- ^ "DOM ZDRAVLJA ORAŠJE – Radio Orašje" (jezik: hrvatski). Arhivirano s originala, 19. 9. 2020. Pristupljeno 29. 11. 2019.
- ^ "Dom zdravlja Domaljevac-Šamac". domaljevac.ba. Arhivirano s originala, 14. 5. 2019. Pristupljeno 29. 11. 2019.
- ^ "Dom zdravlja Odžak". www.zdravljezasve.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 11. 2019.
- ^ "Radio Orašje – Vi tražite NAS, mi tražimo VIJEST" (jezik: hrvatski). Pristupljeno 1. 12. 2019.
- ^ "Radio Odžak RPO 92,5 MHz - Radio Odzak, radio koji ima dusu". www.radioodzak.com. Pristupljeno 1. 12. 2019.
- ^ I.D. (26. 3. 2019). "ŽUPA OŠTRA LUKA - BOK". Garevac (jezik: hrvatski). Pristupljeno 29. 11. 2019.
- ^ "Gornja Dubica – Župa sv. Josipa". Bosna Srebrena (jezik: engleski). 10. 11. 2017. Pristupljeno 29. 11. 2019.
- ^ "Domaljevac – župa sv. Ane". Bosna Srebrena (jezik: engleski). 10. 11. 2017. Pristupljeno 29. 11. 2019.
- ^ Akta.ba. "ŠPORTSKO DRUŠTVO NK 9 LIPANJ BAZIK". Akta.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
- ^ "Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Bok (Bok)". www.tolisa.info. Pristupljeno 30. 11. 2019.
- ^ "NK Bok". selo-bok.com. Arhivirano s originala, 9. 12. 2018. Pristupljeno 30. 11. 2019.
- ^ "SportDC - FK Bratstvo - Donja Dubica - Rezultati". sportdc.net. Pristupljeno 30. 11. 2019.
- ^ "Predstavljanje NK Dragovoljac Novo Selo – VM-Odžak" (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.[mrtav link]
- ^ a b "Hnk Mladost Vidovice". www.facebook.com. Pristupljeno 30. 11. 2019.
- ^ "HNK Mladost Domaljevac - Club profile". www.transfermarkt.com (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
- ^ "NK Mladost Gornja Dubica - Unijapedija". hr.unionpedia.org (jezik: hrvatski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
- ^ db0nus869y26v.cloudfront.net https://db0nus869y26v.cloudfront.net/hr/Grebnice?rev=1550374509552. Pristupljeno 30. 11. 2019. Parametar
|title=
nedostaje ili je prazan (pomoć) - ^ "NK Odzak 102 - Club profile". www.transfermarkt.com (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
- ^ "HNK Orašje" (jezik: hrvatski). Arhivirano s originala, 23. 11. 2019. Pristupljeno 30. 11. 2019.
- ^ "Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Posavac (Ugljara)". www.tolisa.info. Pristupljeno 30. 11. 2019.
- ^ Akta.ba. "POSAVINA NK POSAVSKA MAHALA". Akta.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
- ^ "NK Sloga Prud". www.seloprud.com. Arhivirano s originala, 8. 12. 2019. Pristupljeno 30. 11. 2019.
- ^ Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine
Vanjski linkovi Uredi
Commons ima datoteke na temu: Posavski kanton |