Posavski kanton

jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine

Posavski kanton (PK) jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od tri općine.

Posavski kanton
Посавски кантон
Županija Posavska[a]
Zastava Posavskog kantona Grb Posavskog kantona
Zastava Grb
Položaj Posavskog kantona na karti
Lokacija Posavskog kantona na karti Bosne i Hercegovine.
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavno sjedište Orašje
45°02′12.4″N 18°41′36.6″E / 45.036778°N 18.693500°E / 45.036778; 18.693500Koordinate: 45°02′12.4″N 18°41′36.6″E / 45.036778°N 18.693500°E / 45.036778; 18.693500
Najveći grad Odžak
Službeni jezik bosanski
srpski
hrvatski[2]
Pismo [2]
Etničke grupe  77,32% Hrvati
19,00% Bošnjaci
1,91% Srbi
1,77% Ostali[3]
Upravni oblik Parlamentarna federalna jedinica
Đuro Topić (HDZ BiH)
Blaž Župarić (HDZ BiH)
Zakonodavstvo Skupština
Historija
 -  Vance–Owenov plan (ideja o podjeli BiH na pokrajine) januar 1993. 
 -  Vašingtonski sporazum (ideja o podjeli BiH na kantone) 18. mart 1994. 
 -  Dejtonski sporazum (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) 14. decembar 1995. 
 -  Proglašen Ustav kantona 10. april 1996.[4] 
 -  Uspostavljeni kantoni 12. juni 1996.[5] 
Površina
• Ukupno
324,6 km2
Stanovništvo
• Ukupno (2013)
Gubitak43.453[3]
 
133,87/km2 
• Procjena (2022)
Gubitak40.018[6] 
BDP (nominalni) Procjena 2022
• Ukupno
Povećanje$188,404 miliona 
Povećanje$6.037 
HDI (2021) Gubitak0.777[7] (visok
Valuta Konvertibilna marka (BAM)
Vremenska zona UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)
UTC +2 (EEST)
Format datuma D. M. GGGG. (NE)
Vozačka strana desna
Pozivni broj +387 31
ISO 3166 kod BA-02 (do 27. novembra 2015)
Internetska domena .ba

Na zapadu, istoku i sjeveru graniči s Hrvatskom, na jugu sa Republikom Srpskom te na jugoistoku sa Brčko distriktom. Po rezultatima popisa 2013. Posavski kanton je sa 43.453 stanovnika nakon Bosansko-podrinjskog kantona pretposljedni po broju stanovnika i sa 133.87 stanovnika/km2 po gustoći treći među kantonima Federacije Bosne i Hercegovine. S površinom od 324,6 km2 najmanji je kanton Federacije Bosne i Hercegovine, što čini ukupno 1,24% površine Federacije i 0,63% površine Bosne i Hercegovine.[8]

Geografija uredi

Kanton je smješten na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice s Hrvatskom i rijeke Save, koja čini prirodnu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posavski kanton obuhvata samo mali dio Bosanske posavine, koja se prostire sve do Dervente. Posavski kanton se, kao i ostala Posavina, nalazi na široko otvorenoj i lahko prohodnoj peripanonskoj niziji, sa prosječnom nadmorskom visinom od 90 metara.

Posavski kanton predstavlja eksklavu Federacije Bosne i Hercegovine, jer ga Republika Srpska i Brčko distrikt sijeku od ostatka Federacije, ali je i Posavski kanton sam po sebi podijeljen na dva teritorijalno odvojena dijela, pa tako Odžak predstavlja eksklavu Posavskog kantona, jer ga Republika Srpska siječe od Domaljevca i Orašja.

Klima uredi

Hladne zime s puno snijega i topla ljeta karakteriziraju područje grada i cijele općine.

Historija uredi

Prije početka rata u Bosni i Hercegovini današnje općine Donji Žabar i Vukosavlje pripadali su Odžaku i Orašju, dok je današnja općina Domaljevac-Šamac pripadala Bosanskom Šamcu. Historija današnjeg Posavskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Posavski kanton zvanično je konstituiran 12. juna 1996. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.

Simboli uredi

Zastava uredi

Zastava Posavskog kantona sastoji se od tri crvene, bijele, zelene vodoravne trake omjera 42:42:16. Na sredini zastave postavljen je grb kantona.

Prijašnja zastava uredi

Posavski kanton je prvo usvojio zastavu Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Grb uredi

Grb Posavskog kantona sadrži hrvatsku šahovnicu kao znak pretežno hrvatskog naroda. Traka za kosa s dva heraldička ljiljana kao znak bošnjačkog stanovništva i povezanosti kantona sa srednjovjekovnom bosanskom državom. Donji rub grba prikazuje rijeku Savu.

Politika i administracija uredi

 
Lokalne zajednice kantona.

Posavski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Posavski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Posavski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet). Sjedište izvršne vlasti, odnosno glavni grad kantona, je Orašje (Vlada Posavskog kantona), dok je u Domaljevcu sjedište zakonodavne vlasti (Skupština Posavskog kantona) i u Odžaku sjedište sudbene vlasti.

Građani Posavskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 21 zastupnika u Skupštini Posavskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu PK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA), kolacije Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) i Hrvatske stranke prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH).[9][10]

Na lokalnom nivou građani Posavskog kantona svake četiri godine na lokalnim izborima glasaju za lokalnu vlast u jednom gradu i dvije općine.

Općina Broj naselja Broj stanovnika (2013)[11] Gustoća Površina (km2)
Domaljevac-Šamac 6 4.771 107,5 44,4
Odžak 14 18.821 118,8 158,4
Grad Orašje 14 19.861 163,1 121,8
Posavski kanton 34 43.453 133,9 324,6

Stanovništvo uredi

 
Etnički sastav Posavskog kantona
  Hrvati
  Bošnjaci
  Srbi
Etničke grupe u PK 2013.
%
Hrvati
  
77.32
Bošnjaci
  
18.99
Srbi
  
1.912
Ostali
  
1.772

Prema popisu iz 2013. godine ima 43.453 stanovnika, čime je iza Bosansko-podrinjskog kantona drugi najmalobrojniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa gustoćom od 133,87 stanovnika/km2 treći u FBiH, čime spada u red gusto naseljenih kantona. 2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina iznosi 12,8%, udio radnog kontingenta stanovništva 71,8% i udio osoba između 0-14 godina iznosi 15,4%.[12]

Sastav stanovništva – kanton PK
2013.1991.
Osoba43 453 (100,0%)63 114 (100,0%)
Muškarci21 805 (50,18%)
Žene21 648 (49,82%)
Hrvati33 600 (77,32%)42 244 (66,93%)
Bošnjaci8 252 (18,99%)8 120 (12,87%)1
Srbi831 (1,912%)9 928 (15,73%)
Nisu se izjasnili214 (0,492%)
Bosanci154 (0,354%)
Nepoznato97 (0,223%)
Ostali97 (0,223%)1 014 (1,607%)
Albanci76 (0,175%)
Muslimani65 (0,150%)
Bosanci i Hercegovci28 (0,064%)
Romi15 (0,035%)
Jugoslaveni7 (0,016%)1 808 (2,865%)
Ukrajinci7 (0,016%)
Crnogorci3 (0,007%)
Makedonci3 (0,007%)
Pravoslavci2 (0,005%)
Slovenci1 (0,002%)
Turci1 (0,002%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Religija uredi

Katolička crkva čini najveći postotak stanovništva sa 33.191 stanovnika u Posavskom kantonu (koji predstavljaju više od 77% stanovništva). Manjine su muslimani (8.341 stanovnika) i pravoslavci (841 stanovnika).[13]

Posavski kanton (2013)
Vjerska pripadnost Stanovnika
Rimokatoličanstvo 33.191
Islam 8.341
Pravoslavlje 841
Ostali 770

Prirodno kretanje stanovništva uredi

Godina Živorođeni Umrli Prirodni

priraštaj

Umrla

dojenčad

Zaključeni

brakovi

Razvedeni

brakovi

2018. 148 493 -345 - 117 38
2019.  124  481  -357 -  112  44

Sastav stanovništva PK po općinama i naseljima uredi

Narodnosni sastav stanovništva PK, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2013.
naseljeno mjesto ukupno Hrvati Bošnjaci Srbi ostali
Ada 186 183 0 1 2
Brusnica Mala 102 2 0 100 0
Donja Dubica 1.472 1.371 6 91 4
Donji Svilaj 1.107 1.082 2 14 9
Gornja Dubica 918 913 1 4 0
Gornji Svilaj 673 642 2 24 5
Novi Grad 362 124 1 225 12
Novo Selo 1.605 1.573 5 5 22
Odžak 8.259 1.682 6.185 818 311
Posavska Mahala 849 835 2 4 8
Potočani 1.332 1.323 3 2 4
Prud 941 912 12 13 4
Vrbovac 1.015 979 1 18 17
Bazik 493 485 4 2 2
Bosanski Šamac 0 0 0 0 0
Brvnik 40 3 1 30 6
Domaljevac 3.295 3.248 16 14 17
Grebnice 903 896 5 0 2
Tišina 40 2 0 37 1
Bok 1.392 1.362 10 12 8
Bukova Greda 134 129 3 0 2
Donja Mahala 3.702 3.669 6 9 18
Jenjić 23 23 0 0 0
Kopanice 768 756 11 0 1
Kostrč 1.379 1.345 20 0 14
Lepnica 38 0 0 38 0
Matići 1.602 1.591 4 1 6
Orašje 3.614 1.350 1.974 42 248
Oštra Luka 1.595 1.571 6 4 14
Tolisa 2.731 2.717 4 1 9
Ugljara 1.205 1.165 12 8 20
Vidovice 1.678 1.667 1 3 7
ukupno 43.453 33.600 8.252 831 770

Privreda i infrastruktura uredi

 
Odžak, najveći grad kantona.

Privreda uredi

Najvažnije grane prvirede Posavskog kantona su poljoprivreda, trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija i građevinarstvo. Najveći aduti privrednog razvoja kantona su njegov geografski položaj (u blizini granice sa Evropskom unijom, riječnih luka u Brčkom i Šamcu i autoputa Zagreb – Beograd, dio evropskog koridora 5C i buduće brze ceste Tuzla – Orašje) i brojni prirodni resursi.[14]

Zbog povoljnih uslova (veoma obradjiva, ravna zemlja u dolini rijeke Save) većina radno-sposobnog stanovništva se tradicionalno bavi poljoprivredom. Najzastupljenije poljoprivredne u Posavskom kantonu su kukuruz i pšenica od žitarica, razno voće i povrće te soja, šećerna repa i duhan od industrijskih biljaka.

U Posavskom kantonu postoje ukupno četiri preduzetničke zone: Preduzetnička zona Dusine u Orašju (uspostavljena 2010), zona Sjever u Odžaku (uspostavljena 2008), te preduzetničke zone Veliko Blato i Malo Blato u Domaljevac-Šamcu.

Od majskih poplava u Bosni i Hercegovini 2014. bile su zahvaćene sve tri općine Posavskog kantona, koje su pričinjele značajnu materijalnu štetu koja se procjenuje na otprilike 189 miliona KM. Međutim, pomoću raznih evropskih, stranih, humanitarnih i domaćih fondova većina štete nastale od tih poplava je sanirana (stanje 18. 5. 2017).[15]

Bruto domaći proizvod Posavskog kantona u 2012. godini je iznosio 213 miliona konvertibilnih maraka (po stanovniku 5.414 KM), dok je ukupan izvoz te godine iznosio 81 miliona KM i uvoz 144 miliona. Prosječna plata u PK iznosi 730 maraka. Najveća neto plata isplaćuje se u Orašju (829 KM), a najmanja u Domaljevac-Šamcu (584 KM).[16]

Infrastruktura uredi

Saobraćaj uredi

Putevi uredi

Kroz Posavski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M14.1 (DraksenićŠepak)

Sa juga na sjever: Magistralni put M1.8 (Orašje – Tuzla) i Autoput A1 (BijačaSvilaj)

Ukupna dužina magistralnih puteva u Posavskom kantonu iznosi 64,57 kilometara, dok dužina autoputeva iznosi oko 10 kilometara (stanje 11. 12. 2017).[17]

Obrazovanje uredi

U Posavskom kantonu postoje tri srednje škole, te brojne osnovne škole, dok univerziteta na području kantona nema.[18]

  • Srednja škola fra Martina Nedića[19]
  • Srednja strukovna škola Orašje[20]
  • Srednja škola Pere Zečevića[21]

Zdravstvo uredi

Glavna bolnica u Posavskom kantonu je kantonalna bolnica u Orašju,[22] pored koje postoje još tri doma zdravlja:

  • Dom zdravlja Orašje[23]
  • Dom zdravlja Domaljevac-Šamac[24]
  • Dom zdravlja Odžak[25]

Mediji uredi

Kultura uredi

 
Samostan u Tolisi

Podrucje Bosanske Posavine bilo je naseljeno i u prehistoriji, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari.

Nakon 1718, kada je došlo do mira između Osmanlijskog Carstva i Austro-Ugarske, uglavnom su katoličke porodice iz brdskih sela raseljene po ravnici, jer su se Osmanlije same naselile po brdima i dolinama. U sela Kopanice, Vidovice, Tolisu i Domaljevac doselili su se Hrvati iz Županje, Babine Grede i Štitara.

U današnje općine Derventa i Brod naselio se narod porijeklom iz Hercegovine, i to od 1735. do 1782. i još jednom u manjem valu 1820, jer se 1697. otprilike 20.000 katolika iselilo s toga područja. U općine Modriča, Gradačac, Orašje, Šamac i Brčko se narod doselio najviše iz Mostara, Posušja, Gornjeg Vakufa-Uskoplja, Bugojna, Livna, Tomislavgrada, Poreča, Vareša, Imotskog, Dalmacije, Srebrenice, Tuzle, Kraljeve Sutjeske i Olova. S tuzlanskog i srebreničkog područja je bilo masovnih selidba katolika na područje Posavine.

Znamenitosti uredi

Sport uredi

Nogometni klubovi u Posavskom kantonu:

Poznate osobe uredi

Galerija uredi

Politika uredi

Kantonalna skupština uredi

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 21 zastupnik.[45]

Stranka Broj glasova % Ukupan

broj mandata

Hrvatska demokratska zajednica BiH 7.699 52,71 12
Stranka demokratske akcije 1.625 11,13 3
Hrvatska demokratska zajednica 1990 1.135 7,77 2
Socijaldemokratska partija BiH 927 6,35 1
Hrvatska republikanska stranka 558 3,82 1
Nezavisni-neovisni 516 3,53 1
Pokret demokratske akcije 502 3,44 1
Ukupno: 12.962 21

Također pogledajte uredi

Napomene uredi

  1. ^ Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.[1]

Reference uredi

  1. ^ "Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998". ustavnisudfbih.ba. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. 7. 7. 1998. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  2. ^ a b "Ustav posavskog kantona". paragraf.ba. Skupština Posavskog kantona. 5. 1. 2024. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  3. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. - Rezultati popisa" (PDF). www.popis2013.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 30. 6. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Narodne novine Županije Posavske". skupstinazp.ba. Skupština Posavskog kantona. 10. 4. 1996. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  5. ^ Jurilj, Lana (30. 10. 2017). "Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu". Mostariensia (1 izd.). 21: 83–95. doi:10.47960/2831-0322. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  6. ^ "Posavski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. 30. 6. 2022. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  7. ^ "Subnational HDI". globaldatalab.org. GlobalDataLab. 28. 12. 2023. Pristupljeno 28. 12. 2023.
  8. ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini, 2013" (PDF). popis2013.ba. Sarajevo: Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. juni 2016. Arhivirano s originala (PDF), 24. 12. 2017. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  9. ^ "Ustav Županije Posavske". Vlada Županije Posavske (jezik: hrvatski). 9. 9. 2015. Arhivirano s originala, 19. 12. 2017. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  10. ^ "Izabrana Vlada Posavskog kantona". slobodna-bosna.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 12. 2017.
  11. ^ Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine ; juni 2016, popis.gov.ba
  12. ^ "Demografska analiza FBiH po kantonima" (PDF). zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  13. ^ "Ethnic composition of Bosnia & Herzegovina 2013". pop-stat.mashke.org. Pristupljeno 1. 12. 2019.
  14. ^ "Vodič za ulaganja" (PDF). zupanijaposavska.ba. Vlada Posavskog kantona. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  15. ^ JAVNOŠĆU, SLUŽBA ZA ODNOSE S (18. 5. 2016). "Okrugli stol „Posavina dvije godine nakon poplava„". Vlada Županije Posavske (jezik: hrvatski). Pristupljeno 25. 12. 2017.
  16. ^ "Posavski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  17. ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 25. 12. 2017.
  18. ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 12. 2017.
  19. ^ "Srednja škola fra Martina Nedića Orašje podijeljena u dvije: Školski centar fra Martina Nedića i Srednju strukovnu školu Orašje". Općina Orašje (jezik: hrvatski). Pristupljeno 29. 11. 2019.
  20. ^ "Srednja strukovna škola - Orašje". www.eduinfo.ba. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  21. ^ "Naslovnica". www.sspz-odzak.org. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  22. ^ "BOLNICA U ORAŠJU | www.vecernji.ba". www.vecernji.ba. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  23. ^ "DOM ZDRAVLJA ORAŠJE – Radio Orašje" (jezik: hrvatski). Arhivirano s originala, 19. 9. 2020. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  24. ^ "Dom zdravlja Domaljevac-Šamac". domaljevac.ba. Arhivirano s originala, 14. 5. 2019. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  25. ^ "Dom zdravlja Odžak". www.zdravljezasve.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 11. 2019.
  26. ^ "Radio Orašje – Vi tražite NAS, mi tražimo VIJEST" (jezik: hrvatski). Pristupljeno 1. 12. 2019.
  27. ^ "Radio Odžak RPO 92,5 MHz - Radio Odzak, radio koji ima dusu". www.radioodzak.com. Pristupljeno 1. 12. 2019.
  28. ^ I.D. (26. 3. 2019). "ŽUPA OŠTRA LUKA - BOK". Garevac (jezik: hrvatski). Pristupljeno 29. 11. 2019.
  29. ^ "Gornja Dubica – Župa sv. Josipa". Bosna Srebrena (jezik: engleski). 10. 11. 2017. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  30. ^ "Domaljevac – župa sv. Ane". Bosna Srebrena (jezik: engleski). 10. 11. 2017. Pristupljeno 29. 11. 2019.
  31. ^ Akta.ba. "ŠPORTSKO DRUŠTVO NK 9 LIPANJ BAZIK". Akta.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
  32. ^ "Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Bok (Bok)". www.tolisa.info. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  33. ^ "NK Bok". selo-bok.com. Arhivirano s originala, 9. 12. 2018. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  34. ^ "SportDC - FK Bratstvo - Donja Dubica - Rezultati". sportdc.net. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  35. ^ "Predstavljanje NK Dragovoljac Novo Selo – VM-Odžak" (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.[mrtav link]
  36. ^ a b "Hnk Mladost Vidovice". www.facebook.com. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  37. ^ "HNK Mladost Domaljevac - Club profile". www.transfermarkt.com (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
  38. ^ "NK Mladost Gornja Dubica - Unijapedija". hr.unionpedia.org (jezik: hrvatski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
  39. ^ "Arhivirana kopija". db0nus869y26v.cloudfront.net. Arhivirano s originala, 23. 10. 2020. Pristupljeno 30. 11. 2019.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  40. ^ "NK Odzak 102 - Club profile". www.transfermarkt.com (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
  41. ^ "HNK Orašje" (jezik: hrvatski). Arhivirano s originala, 23. 11. 2019. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  42. ^ "Tolisa portal - Podaci o klubu - NK Posavac (Ugljara)". www.tolisa.info. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  43. ^ Akta.ba. "POSAVINA NK POSAVSKA MAHALA". Akta.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 30. 11. 2019.
  44. ^ "NK Sloga Prud". www.seloprud.com. Arhivirano s originala, 8. 12. 2019. Pristupljeno 30. 11. 2019.
  45. ^ Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine

Vanjski linkovi uredi