Zagreb

glavni grad Hrvatske

Zagreb je najveći i glavni grad Republike Hrvatske, a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova – 1994. proslavio je 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta s njegovim imenom.

Zagreb
Grad
Montage of major Zagreb landmarks.jpg
Zagreb, kolaž
Flag of Zagreb.svg
Zastava
Coat of arms of Zagreb.svg
Grb
Službeni naziv: Grad Zagreb
Država  Hrvatska
Županija Flag of Zagreb.svg Grad Zagreb
Koordinate 45°48′46″N 15°58′39″E / 45.81278°N 15.97750°E / 45.81278; 15.97750
Najviša tačka
 - Nadmorska visina 133 m
Površina
 - Općina 641,00 km2
Stanovništvo
 - Naselje 688.163 (2011)
 - Općina 790.017
Gustoća
 - Općina 1.232,47 /km2 
Gradonačelnik Milan Bandić (nezavisni)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 10000
Pozivni broj (+385) 1
Veb-sajt: Grad Zagreb
Zagreb, centralni gradski trg Bana Jelačića

HistorijaUredi

U pisanim izvorima se spominje već 1094. prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina, kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja Bele IV, koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom Tatara. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana Kamenita vrata, tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.

U međuvremenu isusovci osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet 1669. Prve novine na hrvatskom jeziku (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće Ljudevit Gaj. Prva željeznička linija (Zidani Most – Zagreb – Sisak) uspostavljena je 1862, nakon još jedne godine proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.

Krajem 19. stoljeća Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika porastao je za 70%, što je najveći demografski porast u historiji grada. Godine 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu Evrope, 1947. održana je sajamska priredba Zagrebački velesajam, a krajem 1950-ih i prvi Festival Zagreb. Godine 1961. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso, 1975. otvoren je hotel "Intercontinental", 1987. grad je domaćin Univerzijade.

Zagreb je važan i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te aerodrom Pleso najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj bio je u sastavu užeg područja Grada Zagreba.

GeografijaUredi

Smješten je u podnožju Medvednice, duž Save, a istočno od centra grada prolazi 16. meridijan. Sastoji se iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. stoljeća) i Novog Zagreba (izgrađen poslije Drugog svjetskog rata). Prema sjeveru Medvednice nalazi se Zagorje, poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U privrednom i poslovnom središtu Zagreba radi gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske, u kojem je sjedište Sabora, predsjednika i Vlade. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar jugoistočne Evrope. Industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.

KlimaUredi

Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu 12 °C.

StanovništvoUredi

Na popisu stanovništva 2011. Grad Zagreb imao je 790.017 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 688.163.

Grad ZagrebUredi

Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
48.266 54.761 67.188 82.848 111.565 136.351 167.765 258.024 356.529 393.919 478.076 629.896 723.065 777.826 779.145 790.017

Napomena: Nastao iz stare općine Grad Zagreb.

Zagreb (naseljeno mjesto)Uredi

Broj stanovnika po popisima[1]
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
32.203 37.001 48.136 60.910 87.239 109.029 140.815 227.838 325.223 361.564 442.768 579.943 656.380 706.770 691.724 688.163

Napomena: Naselje Zagreb povećano je 1981. pripajanjem naselja Branovec, Čučerje, Čugovec, Dankovec, Degidovec, Granešina, Jalševec, Medvedski Breg, Miroševec, Novaki Granešinski, Novoselec Granešinski, Oporovec, Pionirski Grad, Podbrežje, Slanovec i Trstenik, koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje Pionirski Grad za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje Zagreb također je povećano pripajanjem naselja Blato, Glogovec Zaprudski, Hrelići, Jakuševec, Klara, Otočec Zaprudski, Otok Zaprudski i Remetinec Stupnički. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja Hrelići i Jakuševec pripojeni su naselju Veliko Polje, a naselja Klara naselju Donji Čehi. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja Botinec i Buzin, u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja Gornji Čehi, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja Lučko, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja Zadvorsko. Naselje Zagreb sadrži podatke i za bivša naselja Bačun, Bidrovec, Bijenik, Bizek, Bliznec, Borčec, Borongaj, Črnomerec, Čulinec, Dedići, Dešćevec, Dolec, Dolje, Dolje Podsusedsko, Donje Vrapče, Donji Bukovec, Donji Markuševec, Dubrava Markuševečka, Frateršćica, Goljak, Gorenci, Gornja Kustošija, Gornje Vrapče, Gornji Bukovec, Gornji Markuševec, Gornji Stenjevec, Gračani, Horvati, Jačkovina, Jagodišće, Jankomir, Jarek Podsusedski, Jarun, Kostanjek, Krvarići, Kustošija, Lašćina, Lisičina, Lukšići, Ljubljanica, Mikulići, Mlinovi, Opatovina, Perjavica, Petruševec, Podsused, Popovec, Prečko, Remete, Resnički Gaj, Resnik, Retkovec, Rudeš, Stenjevec, Šestine, Šestinski Kraljevec, Špansko, Štefanovec, Trnava, Trnava Resnička, Vidovec, Vrapče, Vukomerec i Žitnjak, koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.

Popis 1991.Uredi

Na popisu stanovništva 1991, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706.770 stanovnika sljedećeg nacionalnog sastava:

Zagreb
1991.

ukupno: 706,770

  Hrvati 594,323 (84,09%)
  Srbi 44,384 (6,27%)
  Jugoslaveni 14,218 (2,01%)
  Muslimani 11,247 (1,59%)
  Slovenci 6,299 (0,89%)
  Albanci 2,526 (0,35%)
  Crnogorci 2,332 (0,32%)
  Makedonci 1,707 (0,24%)
  Mađari 1,033 (0,14%)
  Česi 973 (0,13%)
  Romi 902 (0,12%)
  Jevreji 392 (0,05%)
  Nijemci 296 (0,04%)
  Italijani 261 (0,03%)
  Ukrajinci 249 (0,03%)
  Rusi 214 (0,03%)
  Slovaci 203 (0,02%)
  Bugari 144 (0,02%)
  Poljaci 127 (0,01%)
  Rusini 117 (0,01%)
  Rumuni 105 (0,01%)
  Turci 77 (0,01%)
  Grci 68 (0,00%)
  Austrijanci 56 (0,00%)
  Vlasi 7 (0,00%)
  ostali 621 (0,08%)
  neopredijeljeni 14,498 (2,05%)
  region. opr. 1,297 (0,18%)
  nepoznato 8,094 (1,14%)

Popis 1910.Uredi

Zagreb
jezik vjera

ukupno: 109,029

  Hrvatski 88,595 (81,25%)
  Slovenski 5,469 (5,01%)
  Njemački 4,512 (4,13%)
  Mađarski 4,104 (3,76%)
  Srpski 4,024 (3,69%)
  Češki 1,234 (1,13%)
  Italijanski 338 (0,31%)
  Slovački 134 (0,12%)
  Rusinski 46 (0,04%)
  Rumunski 22 (0,02%)
  ostali 551 (0,50%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

ukupno: 109,029

  Rimokatolici 98,998 (90,79%)
  Jevreji 4,275 (3,92%)
  Pravoslavci 4,201 (3,85%)
  Luterani 598 (0,54%)
  Kalvinisti 552 (0,50%)
  Grkokatolici 330 (0,30%)
  ostali 75 (0,06%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)

UniverzitetUredi

Univerzitet u Zagrebu (Sveučilište) drugi je najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na njemu diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.

Naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, stručnoj – Učiteljskoj akademiji i univerzitetskom studiju – Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

Naučne institucijeUredi

U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka jest Institut "Ruđer Bošković", društvenih nauka Institut "Ivo Pilar", a naučni rad u okviru humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je sjedište Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU; nekad JAZU), koju je 1866. osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

Srednje škole i gimnazijeUredi

U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.

GalerijaUredi

Panorama Zagreba

Također pogledajteUredi

LiteraturaUredi

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

ReferenceUredi

Vanjski linkoviUredi


  Nedovršeni članak Zagreb koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.