Kanton Sarajevo

jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine

Kanton Sarajevo (KS) jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od Grada Sarajeva i pet susjednih općina.

Kanton Sarajevo
Сарајевски кантон
Zastava Kantona Sarajevo Grb Kantona Sarajevo
Zastava Grb
Položaj Kantona Sarajevo na karti
Lokacija Kantona Sarajevo na karti Bosne i Hercegovine.
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavno sjedište i najveći grad Sarajevo
43°51′22.8″N 18°24′47.6″E / 43.856333°N 18.413222°E / 43.856333; 18.413222Koordinate: 43°51′22.8″N 18°24′47.6″E / 43.856333°N 18.413222°E / 43.856333; 18.413222
Službeni jezik bosanski
srpski
hrvatski[1]
Pismo [1]
Etničke grupe  83,8% Bošnjaci
4,2% Hrvati
3,2% Srbi
8,8% Ostali[2]
Upravni oblik Parlamentarna federalna jedinica
Nihad Uk (NS)
Elvedin Okerić (NIP)
Zakonodavstvo Skupština
Historija
 -  Vance–Owenov plan (ideja o podjeli BiH na pokrajine) januar 1993. 
 -  Vašingtonski sporazum (ideja o podjeli BiH na kantone) 18. mart 1994. 
 -  Dejtonski sporazum (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) 14. decembar 1995. 
 -  Proglašen Ustav kantona 11. mart 1996.[3] 
 -  Uspostavljeni kantoni 12. juni 1996.[4] 
Površina
• Ukupno
1.276,9[5] km2
Stanovništvo
• Ukupno (2013)
Gubitak413.593[2]
 
323,90/km2 
• Procjena (2022)
Povećanje419.543[5] 
HDI (2021) Gubitak0.782[6] (visok
Valuta Konvertibilna marka (BAM)
Vremenska zona UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)
UTC +2 (EEST)
Format datuma D. M. GGGG. (NE)
Topografija
Treskavica
2086 m
Miljacka
35,9 km
Vozačka strana desna
Pozivni broj +387 33
ISO 3166 kod BA-09 (do 27. novembra 2015)
Internetska domena .ba

Kanton Sarajevo graniči na sjeveru i sjeverozapadu sa Zeničko-dobojskim kantonom, sa Srednjobosanskim kantonom na zapadu, sa Hercegovačko-neretvanskim kantonom na jugu i jugozapadu, dok sa istoka graniči sa Bosansko-podrinjskom kantonom i Republikom Srpskom. Sa 413.593[7] stanovnika (popis 2013) Kanton Sarajevo je nakon Tuzlanskog kantona drugi najnaseljeniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa 1.276,9 km2 površine sedmi najveći kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine,[8] što čini 4,89% površine Federacije Bosne i Hercegovine.

Geografija uredi

Sarajevski kanton smješten je u Sarajevskoj kotlini, koja se od istoka prema zapadu pruža u Sarajevskom polju, na čijoj nizini se nalaze centralni dijelovi Sarajeva, dok se sarajevska predgrađa i Vogošća nalaze na padinama okolnih brijegova i brda. Kroz Sarajevo od istoka prema zapadu teče rijeka Miljacka, dok u zapadnom dijelu Sarajevskog polja, u Ilidži, potiče rijeka Bosna, na čijem izvorištu se nalazi i park prirode - Vrelo Bosne. Kroz Kanton Sarajevo teku rijeke Željeznica, Zujevina, Ljubina, Misoča i Stavnja. Glavni grad kantona, Sarajevo, okruženo je planinama Igman, Bjelašnica, Trebević, Jahorina i Treskavica, od kojih se prve tri nalaze u Kantonu Sarajevo, a vrh Treskavice sa 2086 metara je najveća planina u Kantonu Sarajevo.[9][10]

Historija uredi

Prije početka rata područje Kantona Sarajevo pripadalo je gradu Sarajevo, zajedno s nekim naseljima koja danas kao dio Istočnog Sarajeva pripadaju Republici Srpskoj. Historija Kantona Sarajevo počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma.

Kanton Sarajevo je 1999. dobio svoju zastavu i grb, koji je vertikalno razdijeljen na tamnoplavu i bordo-crvenu polovicu, s devet osmerokrakih zlatnih zvijezda koje predstavljaju općine u kantonu, te s bijelom rozetom koja je sastavljena od ukrasa sa sarajevske katedrale i zvekira sa Svrzine kuće. Zastava je ostala bijela podloga s navedenim grbom u sredini. Propisana je i vertikalna zastava.

Osim Bosne i Hercegovine, Sarajevo je sjedište Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i većine ministarstava Federacije Bosne i Hercegovine. Većina državnih institucija i preduzeća svoje sjedište ima u Sarajevu.

Politika i administracija uredi

Kanton Sarajevo je administrativno jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.[11]

Kanton Sarajevo ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Kanton Sarajevo posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, saobraćaj).[12]

Građani Kantona Sarajevo svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 35 zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo. Na osnovu općih izbora 2022. trenutnu vladu Kantona Sarajeva sačinjava koalicija četiri stranke (Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Narod i pravda, Naša stranka, Stranka za Bosnu i Hercegovinu), dok je trenutni premijer Nihad Uk (Naša stranka).[13]

Na lokalnom nivou građani Kantona Sarajevo glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 9 općina. Četiri od te općine (Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad) čine grad Sarajevo, čiji se gradonačelnik bira od strane gradskog vijeća sa 28 vijećnika, od kojih su po sedam birani od strane gradskih općina. Kanton Sarajevo broji ukupno devet općina, odnosno grada Sarajeva i pet zasebnih općina.[14][15]

 
1 Centar 2 Hadžići 3 Ilidža 4 Ilijaš 5 Novi Grad 6 Novo Sarajevo 7 Stari Grad 8 Trnovo 9 Vogošća
Općina Broj naselja Broj stanovnika (2013) Gustoća (km2) Površina (km2)
Centar (Br. 1, Grad Sarajevo) 6 55.181 1.672,2 33,00
Novi Grad (Br. 5, Grad Sarajevo) 3 118.553 2.511,7 47,20
Novo Sarajevo (Br. 6, Grad Sarajevo) 3 64.814 6.546,9 9,90
Stari Grad (Br. 7, Grad Sarajevo) 8 36.976 719,4 51,40
Grad Sarajevo 20 275.524 1.944 141,5
Hadžići 62 23.891 87,4 273,30
Ilidža 12 66.730 465,3 143,40
Ilijaš 74 19.603 63,5 308,60
Trnovo 55 1.502 4,4 338,40
Vogošća 21 26.343 367,4 71,70
Kanton Sarajevo 244 413.593 323,9 1.276,9

Stanovništvo uredi

 
Sarajevo, glavni grad kantona.

Demografija uredi

Kanton Sarajevo prema popisu iz 2013. godine ima 438.443 stanovnika,[8] čime je iza Tuzlanskog kantona drugi najmnogoljudniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kanton Sarajevo je sa gustoćom od 344 stanovnika/km2 prvi u Federaciji Bosne i Hercegovine. Trnovo i Ilijaš (gornji Ilijaš) odlikuje planinsko-brdsko područje, čime su te dvije općine rijetko naseljena područja. Hadžići su srednje naseljena općina, dok ostatak kantona čine gradska područja, koje se smatraju najgušće naseljenim općinama u Bosni i Hercegovini.[16]

 
Sjedište Elektroprivrede Bosne i Hercegovine u Sarajevu

2016. godine učešće osoba starijih od 64 godine u ukupnom broju stanovnika Kantona Sarajevo iznosi 11,6%, dok učešće osoba između 0-14 godina iznosi 18,2%.[17]

Sastav stanovništva – Kanton Sarajevo
2013.1991.[18]
Osoba413 593 (100,0%)510 233 (100,0%)
Bošnjaci346 575 (83,80%)254 713 (49,92%)1
Hrvati17 520 (4,236%)34 744 (6,809%)
Srbi13 300 (3,216%)145 793 (28,57%)
Bosanci12 835 (3,103%)
Nisu se izjasnili7 250 (1,753%)
Bosanci i Hercegovci5 989 (1,448%)
Ostali2 860 (0,692%)18 909 (3,706%)
Romi1 775 (0,429%)
Muslimani1 709 (0,413%)
Albanci898 (0,217%)
Turci887 (0,214%)
Nepoznato873 (0,211%)
Crnogorci382 (0,092%)
Jugoslaveni370 (0,089%)56 074 (10,99%)
Slovenci149 (0,036%)
Makedonci137 (0,033%)
Pravoslavci54 (0,013%)
Ukrajinci30 (0,007%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Privreda i infrastruktura uredi

Privreda uredi

Sarajevski kanton privredno je najrazvijeniji dio Bosne i Hercegovine, koji generira preko 37% njenog BDP-a.

Za vrijeme SFRJ Sarajevo je sa 133% jugoslavenskog BDP-a bilo među najrazvijenim gradovima Jugoslavije. Najjače privredne grane tadašnjeg glavnog grada SR Bosne i Hercegovine bile su automobilska (Tvornica automobila Sarajevo), metaloprerađivačka (UNIS), građevinska (Hidrogradnja i Energoinvest), te vojna industrija (Zrak i Pretis). Većina tih preduzeća su nakon ratnih dešavanja u BiH i poslijeratne transformacije privrede ugašena ili posluju u smanjenjom kapacitetu.

 
Magistralni put M18 kroz Sarajevo, također poznat kao Ulica Zmaja od Bosne

Nakon kraja rata u Bosni i Hercegovni, uslijedio je jak ekonomski rast i etabliranje novih privrednih grana, tako da je najjača privredna grana tertialni (uslužni) sektor, u kojem su najjače grane turizam i trgovina. Kanton Sarajevo je veliki industrijski centar, te su glavne industrijske grane prehrambena industrija, proizvodnja duhana, automobilska industrija te proizvodnja namještaja. Kao glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo profitira kao sjedište najvećih državnih i privatnih preduzeća u BiH, kao što su Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, BH Telecom, Prevent BH, Fabrika duhana Sarajevo i Bosnalijek. Sarajevo je sjedište Centralne banke Bosne i Hercegovine i Sarajevske berze.

Hadžići, Vogošća i Ilijaš su industrijsko orijentirane općine, a grad Sarajevo ima nizak udio industrije u ukupnoj privredi grada. Ta razlika se vidi i u stopi nezaposlenosti, koja za Kanton iznosi 22,76%. Međutim, ima velikih razlika među općinama. Tako stopa nezaposlenosti u Novom Sarajevu iznosi 18,17%, dok u Ilijašu iznosi 33,35%, a u Trnovu 69,64%.[19][20]

U Kantonu Sarajevo prosječna plata iznosi 1.036 KM (2014), koja je najveća među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najveća prosječna plata u Kantonu Sarajevo je sarajevskoj općini Centar (1.230 KM) te je ujedno i najveća među općinama u cijeloj Bosni i Hercegovini. Najniže mjesto po visini prosječne plate u kantonu zauzima Ilijaš sa 683 KM.[nedostaje referenca]

Infrastruktura uredi

Saobraćajna infrastruktura uredi

 
Željeznička stanica u Sarajevu
Putevi uredi

Kroz Sarajevski Kanton prolaze sljedeći magistralni i autoputevi:[21][22][23][23]

Osim toga, Sarajevo posjeduje i zaobilaznicu dugu 11 kilometara, koja direktno povezuje grad sa autoputem A1 i time rasterećuje gradsku gužvu. Dužina magistralnih puteva u Kantonu Sarajevo iznosi 151 km, dok dužina autoputeva iznosi oko 55 km.[24]

Željeznica uredi
 
Sarajevski aerodrom

Sarajevo je sjedište Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine. Centar željezničkog prometa u KS-u je Sarajevo, sa čije željezniče stanice postoje veze sa svim glavnim željezničkim linijama u BiH.

Sarajevo je početak odnosno kraj željezničkih pruga Sarajevo-Ploče i Sarajevo-Bosanski Šamac, preko kojih sve općine Kantona Sarajevo, osim Trnova, imaju priključak na željeznički saobraćaj. U KS-u postoji ukupno 19 željezničkih stanica i stajališta, od kojih dvije imaju priključak na mrežu brzih vozova (Podlugovi i Sarajevo). Ukupna dužina željezničkih pruga u Kantonu Sarajevo iznosi oko 70 kilometara.

Aviopromet uredi

Međunarodni aerodrom Sarajevo (SJJ), smješten u naselju Butmir, je najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 838.966 putnika u 2016. godini.[25]

Javni prijevoz uredi

Centar javnog prijevoza KS-a je Sarajevo. Sa sarajevske autobuske stanice postoje linije u sve veće gradove Bosne i Hercegovine, te u brojne evropske gradove. Sa oko 500 do 800 odlazaka i dolazaka, autobuska stanica Sarajevo je najznačajnija u Bosni i Hercegovini.[26]

 
Tramvaj u Sarajevu

Željeznička stanica Sarajevo je najveća željeznička stanica u Bosni i Hercegovini. Iz Sarajeva postoji priključak na sve linije brzih vozova do Banja Luke i Mostara, a planirano je i ponovljeno uspostvljanje brze linije Sarajevo-Bihać (stanje 03.12.2017). U Kantonu postoje lokalne linije do Zenice, te brze linije do Banja Luke, Mostara i Doboja, odakle je moguće presjedanja u voz Doboj-Tuzla.

Većina prigradskog i gradskog prijevoza u Kantonu Sarajevo obavljen je od strane preduzeća Centrotrans i GRAS Sarajevo. GRAS je i vlasnik tramvajske i trolejbuske mreže grada Sarajeva, koji čine srce javnog prijevoza grada. Sarajevo je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima svoj tramvajski i trolejbuski sistem. U Kantonu Sarajevo postoji ukupno šest tramvajskih, šest trolejbuskih, 55 autobuskih, 44 minibuskih i jedna linija kosi lifta. Ukupno postoji 112 linija javnog gradskog i prigradskog prijevoza sa ukupnom dužinom od 2.267,28 kilometara. Osim toga, do 1992. godine postojala je i trebevićka žičara dužine 2,06 kilometara, koja je tokom rata u Bosni i Heregovini potpuno uništena. Nova žičara, koja povezuje Sarajevo sa Trebevićem, otvorena je 2018. godine. Osim prigradskog prijevoza, u okviru Prigradskog saobraćaja Sarajeva, postoje i brojne međukantonalne linije.[27][28]

Obrazovanje uredi

U Kantonu Sarajevo je u 2016/2017. godini bilo 90 osnovnih i 3 škole za djecu sa potrebnim potrebama te 39 srednjih škola.[29] U istoj školskoj godini nastavu je pohađalo 36.490 osnovaca, 299 djece sa potrebnim potrebama i 15.374 srednjoškolaca.[29] Također u Kantonu djeluje i Univerzitet u Sarajevu, najstariji i sa 38 visokoškolskih ustanova i 32.214 (2016/2017)[29] studenata najveći univerzitet u Bosni i Hercegovini. Osim toga, u KS-u postoji još šest privatnih univerziteta te brojne druge privatne škole.[30][31][32]

Zdravstvena infrastruktura uredi

Glavna kantonalna bolnica u Kantonu je Univerzitetski klinički centar Sarajevo (KCUS) i najveća bolnička ustanova Bosne i Hercegovine.[33]

Politika uredi

 
Zgrada vlade Kantona Sarajevo

Kantonalna skupština uredi

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 35 zastupnika.[34]

Stranka Broj

glasova

% Ukupan

broj mandata

Stranka demokratske akcije 39.208 18,26 7
Narod i pravda 39.146 18,23 7
Socijaldemokratska partija BiH 33.816 15,75 6
Stranka za Bosnu i Hercegovinu 27.617 12,86 5
Naša stranka 25.382 11,82 5
Demokratska frontaGrađanski savez 19.488 9,07 4
Za nove generacije 8.194 3,82 1
Ukupno: 192.851 35

Reference uredi

  1. ^ a b "Ustav Kantona Sarajevo". paragraf.ba. Skupština Kantona Sarajevo. 10. 1. 2024. Pristupljeno 10. 1. 2024.
  2. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. - Rezultati popisa" (PDF). www.popis2013.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 30. 6. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Službene novine Kantona Sarajevo" (PDF). skupstina.ks.gov.ba. Skupština Kantona Sarajevo. 28. 3. 1996. Pristupljeno 10. 1. 2024.
  4. ^ Jurilj, Lana (30. 10. 2017). "Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu". Mostariensia (1 izd.). 21: 83–95. doi:10.47960/2831-0322. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  5. ^ a b "Kanton Sarajevo u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. 30. 6. 2022. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  6. ^ "Subnational HDI". globaldatalab.org. GlobalDataLab. 28. 12. 2023. Pristupljeno 28. 12. 2023.
  7. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Popis_2013
  8. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Kanton Sarajevo, nasbih.com
  9. ^ Sarajevo, Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona. "Geografija Kantona Sarajevo". portal.skola.ba (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 2 Septembar 2017. Pristupljeno 26. 11. 2017. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |archive-date= (pomoć)
  10. ^ Sarajevo, Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona. "Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo". portal.skola.ba (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 1 Juli 2015. Pristupljeno 26. 11. 2017. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |archive-date= (pomoć)
  11. ^ "Ustav Kantona Sarajevo" (PDF). ks.gov.ba. Vlada Kantona Sarajevo. 11. 3. 1996. Pristupljeno 28. 11. 2017.
  12. ^ "Zakon o federalnim jedinicama (kantonima), Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 9/96".
  13. ^ "Imenovana nova Vlada Kantona Sarajevo pod vodstvom premijera Nihada Uka". Klix.ba. Pristupljeno 24. 3. 2023.
  14. ^ "Gradsko vijeće | Gradsko vijeće Grada Sarajeva". gradskovijece.sarajevo.ba. Pristupljeno 27. 11. 2017.
  15. ^ Hercegovine, Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i. "Statistike za Kanton Sarajevo - NASBIH". nasbih.com (jezik: njemački). Arhivirano s originala, 4. 9. 2017. Pristupljeno 27. 11. 2017.
  16. ^ Hercegovine, Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i. "Regionalne Statistike - NASBIH". nasbih.com (jezik: njemački). Pristupljeno 27. 11. 2017.
  17. ^ "Demografska analiza FBiH po kantonima" (PDF). Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Februar 2017. Pristupljeno 1. 12. 2017. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  18. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 5. 12. 2015.
  19. ^ Faktor.ba. "Sarajevo nekada bilo industrijski centar: Šta je ostalo od industrijskih zona u KS" (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 12. 2017.
  20. ^ "Zapošljavanje i nezaposlenost na području Kantona Sarajevo oktobar/listopad 2017. godine" (PDF). szks.ba. Zavod za zapošljavanje Kantona Sarajevo. Pristupljeno 1. 12. 2017.
  21. ^ "M5 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki". www.wegenwiki.nl (jezik: nizozemski). Pristupljeno 3. 12. 2017.
  22. ^ "M18 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki". www.wegenwiki.nl (jezik: nizozemski). Pristupljeno 3. 12. 2017.
  23. ^ a b "M17 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki". www.wegenwiki.nl (jezik: nizozemski). Pristupljeno 3. 12. 2017.
  24. ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 2. 12. 2017.
  25. ^ "Statistika arhiva" (PDF). sarajevo-airport.ba. Međunarodni aerodrom Sarajevo. Arhivirano s originala (PDF), 6 Oktobar 2017. Pristupljeno 3. 12. 2017. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |archive-date= (pomoć)
  26. ^ "Autobuska stanica: Krpljenje postojećeg ili gradnja novog objekta". Radio Sarajevo. Pristupljeno 3. 12. 2017.
  27. ^ "Mreža linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo" (PDF). ms.kov.gov.ba. Komisija za izradu prijedloga mreže linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo. Pristupljeno 3. 12. 2017.
  28. ^ "Skaka: Na Trebević bi se moglo žičarom već po cijeni od 5 KM". Radio Sarajevo. Pristupljeno 3. 12. 2017.
  29. ^ a b c "Kanton Sarajevo u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 12. 3. 2018.
  30. ^ "Spisak srednjih škola u Bosni i Hercegovini" (PDF). skolegijum.ba. skolegijum.ba. Arhivirano s originala (PDF), 2 Maj 2017. Pristupljeno 4. 12. 2017. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |archive-date= (pomoć)
  31. ^ "Spisak osnovnih škola u Bosni i Hercegovini" (PDF). skolegijum.ba. skolegijum.ba. Arhivirano s originala (PDF), 2 Maj 2017. Pristupljeno 4. 12. 2017. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |archive-date= (pomoć)
  32. ^ "Univerzitet u Sarajevu - O Univerzitetu". old.unsa.ba. Pristupljeno 4. 12. 2017.
  33. ^ "Historija UKCS-a". www.ukcs.ba. Arhivirano s originala, 17 Novembar 2017. Pristupljeno 4. 12. 2017. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |archive-date= (pomoć)
  34. ^ Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine

Vanjski linkovi uredi