Stari Grad (Sarajevo)

naselje i općina u Bosni i Hercegovini

Stari Grad je naseljeno mjesto i općina u Kantonu i Gradu Sarajevu, te historijsko središte tog grada. Zahvata istočnu polovicu historijskog dijela Sarajeva, uključujući Alifakovac, Baščaršiju, Bentbašu, Bistrik i Vratnik. Graniči sa općinom Ilijaš na sjeveru, Istočnim Starim Gradom na istoku, Istočnim Novim Sarajevom na jugu, te sa općinama Centar i Novo Sarajevo na zapadu. Općina se sastoji od 16 mjesnih zajednica sa površinom od 55 km2 i teritorijalno je najveća općina na području grada Sarajeva gdje zauzima oko 37% teritorije grada. Mnoge od najpoznatijih sarajevskih građevina se nalaze u Starom Gradu, uključujuči Gazi Husrev-begovu džamiju i Vijećnicu. Po popisu iz 1991. godine, u općini je živjelo 50.744 stanovnika, od čega u dijelu naseljenog mjesta Sarajevo - 48.794, a ostalih 1.950 u 15 naseljenih mjesta u okolini.

Stari Grad
Općina i naseljeno mjesto
Općina Stari Grad Sarajevo
Grb općine Stari Grad Sarajevo
Grb
Općina Stari Grad u Bosni i Hercegovini
Općina Stari Grad u Bosni i Hercegovini
Stari Grad nalazi se u Bosna i Hercegovina
Stari Grad
Stari Grad
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°52′00″N 18°26′00″E / 43.866667°N 18.433333°E / 43.866667; 18.433333
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonSarajevo
Vlada
 • NačelnikIrfan Čengić (SDP)
Površina
 • Općina49,69 km2
 • Naseljeno mjesto15,13 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina36.976
 • Općina (gustoća)744,13 /km2
 • Naseljeno mjesto36.339
 • Naseljeno mjesto (gustoća)2.401,78 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj71 000
Pozivni broj(+387) 33
Matični broj166499[1]
Matični broj općine11584
Veb-sajtstarigrad.ba

Dan općine Stari Grad Sarajevo je 2. maj.[2]

Historija

uredi

Geografija

uredi

Politika

uredi

Općinom rukovodi Načelnik općine koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i Općinsko vijeće, koje se sastoji od 31 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi Općinskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u općinskom vijeću. Ovlasti Načelnika općine i Općinskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom općine.[3]

Stanovništvo

uredi

Po popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Stari Grad (u to vrijeme jedna od 5 gradskih općina Grada Sarajeva) imala je 50.744 stanovnika, raspoređenih u 16 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, najveći dio prijeratne općine Stari Grad ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta Blizanci, Bulozi, Donje Međuše, Dovlići, Gornje Međuše, Kumane, Njemanica, Studenkovići, te dijelovi naseljenih mjesta Donje Biosko, Faletići, Gornje Biosko, Hreša i Vučja Luka. Od ovog područja formirana je općina Istočni Stari Grad.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Stari Grad

uredi
Sastav stanovništva – općina Stari Grad
2013.1991.1981.[4]1971.[5]1961.[6]
Osoba36 976 (100,0%)50 744 (100,0%)56 181 (100,0%)126 598 (100,0%)118 248 (100,0%)
Bošnjaci32 794 (88,69%)39 410 (77,66%)138 841 (69,14%)174 354 (58,73%)120 550 (17,38%)1
Bosanci1 192 (3,224%)
Hrvati685 (1,853%)1 126 (2,219%)1 510 (2,688%)12 903 (10,19%)18 259 (15,44%)
Nisu se izjasnili547 (1,479%)
Srbi467 (1,263%)5 150 (10,15%)6 375 (11,35%)27 658 (21,85%)40 091 (33,90%)
Bosanci i Hercegovci465 (1,258%)
Muslimani221 (0,598%)
Ostali217 (0,587%)1 684 (3,319%)622 (1,107%)2 393 (1,890%)1 315 (1,112%)
Albanci209 (0,565%)489 (0,870%)749 (0,592%)750 (0,634%)
Romi52 (0,141%)62 (0,110%)22 (0,017%)19 (0,016%)
Nepoznato49 (0,133%)
Jugoslaveni21 (0,057%)3 374 (6,649%)7 878 (14,02%)5 944 (4,695%)32 595 (27,56%)
Crnogorci21 (0,057%)317 (0,564%)1 687 (1,333%)3 276 (2,770%)
Turci18 (0,049%)
Makedonci7 (0,019%)38 (0,068%)186 (0,147%)318 (0,269%)
Slovenci7 (0,019%)41 (0,073%)565 (0,446%)874 (0,739%)
Pravoslavci4 (0,011%)
Mađari8 (0,014%)137 (0,108%)201 (0,170%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Stari Grad

uredi
Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Stari Grad
2013.1991.1981.[4]1971.[5]1961.[6]
Osoba36 339 (100,0%)48 794 (100,0%)53 813 (100,0%)121 602 (100,0%)109 224 (100,0%)
Bošnjaci32 273 (88,81%)39 130 (80,19%)138 582 (71,70%)173 387 (60,35%)119 938 (18,25%)1
Bosanci1 186 (3,264%)
Hrvati684 (1,882%)1 121 (2,297%)1 502 (2,791%)12 887 (10,60%)18 098 (16,57%)
Nisu se izjasnili543 (1,494%)
Bosanci i Hercegovci465 (1,280%)
Srbi371 (1,021%)3 509 (7,191%)4 361 (8,104%)23 712 (19,50%)34 199 (31,31%)
Ostali216 (0,594%)1 678 (3,439%)590 (1,096%)2 363 (1,943%)1 295 (1,186%)
Muslimani214 (0,589%)
Albanci208 (0,572%)487 (0,905%)749 (0,616%)734 (0,672%)
Romi52 (0,143%)62 (0,115%)22 (0,018%)19 (0,017%)
Nepoznato49 (0,135%)
Jugoslaveni21 (0,058%)3 356 (6,878%)7 830 (14,55%)5 925 (4,872%)30 330 (27,77%)
Crnogorci21 (0,058%)314 (0,584%)1 674 (1,377%)3 233 (2,960%)
Turci18 (0,050%)
Makedonci7 (0,019%)37 (0,069%)186 (0,153%)310 (0,284%)
Slovenci7 (0,019%)40 (0,074%)565 (0,465%)868 (0,795%)
Pravoslavci4 (0,011%)
Mađari8 (0,015%)132 (0,109%)200 (0,183%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Sport

uredi

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  2. ^ "Historija općine Stari Grad". starigrad.ba. Arhivirano s originala, 3. 5. 2016. Pristupljeno 2. 11. 2016.
  3. ^ "Općinsko vijeće općine Stari Grad". Arhivirano s originala, 13. 9. 2012. Pristupljeno 7. 11. 2012.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 9. 2015.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 21. 9. 2015.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  7. ^ "Finansijska podrška FK „Mošćanica" u njihovoj najuspješnijoj sezoni u historiji". starigrad.ba. Pristupljeno 30. 11. 2022.

Vanjski linkovi

uredi