Ilidža

naselje i općina u Bosni i Hercegovini

Ilidža je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Prema popisu iz 2013. godine, broji 66.730 stanovnika u 12 naseljenih mjesta. Administrativno pripada Kantonu Sarajevo, ondosno Federaciji BiH.

Ilidža
Općina i naseljeno mjesto
Vrelo Bosne, Rimski most, Velika aleja, Banjski park, most preko Željeznice
Službeni grb Ilidža
Grb
Općina Ilidža u Bosni i Hercegovini
Općina Ilidža u Bosni i Hercegovini
Ilidža nalazi se u Bosna i Hercegovina
Ilidža
Ilidža
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°49′N 18°18′E / 43.817°N 18.300°E / 43.817; 18.300Koordinate: 43°49′N 18°18′E / 43.817°N 18.300°E / 43.817; 18.300
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonSarajevo
Vlada
 • NačelnikNermin Muzur[1] ("Četvorka" – NiP / NS / SDP / NBL)
Površina
 • Općina136,77 km2
 • Naseljeno mjesto91,09 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina66.730
 • Općina (gustoća)487,9 /km2
 • Naseljeno mjesto63.528
 • Naseljeno mjesto (gustoća)697,42 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj71 210
Pozivni broj(+387) 33
Matični broj170607[2]
Matični broj općine11550
Veb-sajtwww.opcinailidza.ba
Ilidža, centar grada

Poznata je prije svega po Vrelu Bosne, izvorišnom dijelu istoimene rijeke, te banjsko-hotelskom kompleksu izgrađenog još tokom austrougarskog perioda.

Ilidža je predgrađe Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine, od kojeg je udaljeno desetak kilometara.

GeografijaUredi

Smještena je na 490 metara nadmorske visine, 12 km jugozapadno od centra Sarajeva. Prije rata ukupna površina područja Općine obuhvatala je 162 km2. Dejtonskim sporazumom od dijela općine formirana je općina Istočna Ilidža, tako da ukupna površina sada iznosi oko 149 km2.

ReljefUredi

Reljef područja Ilidža različitog je oblika - od tipičnog ravničarskog (28%) do brdsko-planinskog (72%). Područje planine Igman prirodno je ograničilo općinu s jugozapadne strane. Upravo padine planine Igman čine prirodni amfiteatar idući od Krupca na istoku, preko Hrasnice do Blažuja i Raskršća na zapadu. Najveće rasprostranjenje u građi Igmana imaju mezozojske naslage, uglavnom trijaske i jursko-kredne, predstavljene krečnjacima, dolomitima, pješčarima, glinicama, laporcima, kvarcnim pješčarima. Veliki dio teritorije općine Ilidža izgrađen je od kenozojskih tercijarnih (miocenskih) i kvartarnih tvorevina, koje su predstavljene glinovitim, ilovastim, šljunkovito -pjeskovitim i drobinskim nanosima. Sarajevsko polje karakteristično je po aluvijalnim naslagama od šljunska i pijeska, kao i riječne terase u dolinama rijeka na kojima su u gornjim nivoima naslage pretežno cementovane.

Klizišta kao savremeni egzogeni proces predstavljaju veliki problem i pravi su rizik pri gradnji i sanaciji objekata. Na području Ilidže evidentirano je 25 klizišta.

VodeUredi

Glavnina teritorija je u porječju rijeke Bosne, gdje se nalazi i popularno izletište Vrelo Bosne. U prvih nekoliko kilometara toka Bosna prima tri desne pritoke, Željeznicu (sa Treskavice), Dobrinju (sa Trebevića) i Miljacku (sa Jahorine i Romanije) i jednu lijevu, Zujevinu (sa Bjelašnice) sa Rakovačkim potokom. Taj mali prostor, pod imenom Sastavci, zbog obilja vodotokova, često je plavljen.

KlimaUredi

Do 600 metara nadmorske visine zastupljena je umjereno kontinentalna klima, a iznad te visine postepeno prelazi kontinentalno-planinsku. Česte i karakteristične pojave tokom zime , u kotlinskim dijelovima su temperaturne inverzije, kada se formira inverzioni sloj. Ovakvo stanje može da traje od nekoliko dana, pa do nekoliko sedmica, posebno u gradskom području, što nepovoljno utiče na kvalitet zraka, u smislu povećane koncentracije štetnih čestica u atmosferi, zbog nemogućnosti razmjene zračnih masa. Na Ilidži je prosječno 124 dana sa kišnim padavinama i 42 sa snijegom. Područje općine u zimskim danima je prekriveno maglom, pa godišnje ima do 88 maglovitih dana. Maksimalna visina sniježnog pokrivača je 100 cm.

Susjedne općineUredi

Ilidža graniči sa sarajevskom općinom Novi Grad, Istočnom Ilidžom, Hadžićima, Kiseljakom i Visokom.

Naseljena mjestaUredi

Ilidža se sastoji od ukupno 12 naselja, od čega 11 čine ruralna naseljena mjesta Krupac, Jasen, Zoranovići, Vlakovo, Zenik, Rakovica, Kakrinje, Kobiljača, Vela, Buhotina i urbano naseljeno mjesto Ilidža.

U općini postoji 16 mjesnih zajednica

  • Butmir
  • Donji Kotorac
  • Sokolović kolonija
  • Hrasnica I
  • Hrasnica II
  • Ilidža Centar
  • Lužani
  • Vreoca
  • Vrelo Bosne
  • Blažuj
  • Rakovica
  • Osjek
  • Otes
  • Stup
  • Stupsko brdo I
  • Stupsko brdo II

HistorijaUredi

Prve ljudske naseobine na području današnje Ilidže potiču iz neolitskog perioda.Neolitsko naselje Butmir (3.500 – 2.500 godina prije nove ere) smješteno je na obalama rijeke Željeznice, arheološki je otkriveno 1893. – 1896. god. Iskopani su ostaci 96 zemunica, s bogatim nalazima kamenog oruđa i oružja, kostiju životinja i biljne hrane.

Najveću vrijednost iz tog perioda predstavljaju primjerci keramičke proizvodnje, posebno posude sa ornamentnim ukrasima i ženske statuete. Tadašnji stanovnici Butmira bavili su se poljoprivredom, stočarstvom i lovom.[3] Po nalazima sa ovog arheološkog područja jedan period civilizaciskog razvoja Bosne i Hercegovine nazvan je Butmirska kultura.

Veći broj gradina svjedoče o naseljenosti u vremenu Ilira.

Ilidža u antičkom perioduUredi

U prvoj polovini l. vijeka Sarajevsko područje postaje dijelom Rimskog carstva. Upravni i kulturni centar Sarajevskog polja bilo je naselje Aquae S... (Banja S...) izgrađeno na području današnje Ilidže.[4]

Bio je to lijep i bogato uređen provincijski grad, koji je u sebi sjedinjavao upravni centar i Banjsko lječilište.

Aquae S... podignuta je u 1. vijeku a život u njoj odvijao se ravnomjerno sve do 5. vijeka. Imala je status kolonije, a njeni stanovnici doseljeni kolonisti i domaće, romanizirano stanovništvo, bili su punopravni rimski građani.

Arheološka istraživanja otkrila su ostatke raznih građevinskih objekata, među kojima se posebno ističu stambeni objekti u formi vile i termalni kompleks. Neki od ovih objekata imaju tipičan unutrašnji raspored bogate rimske kuće, prostorije ukrašene vrijednim mozaicima, a ispod podova su nađene naprave za centralno zagrijavanje zgrada. Iz ovog perioda sačuvani su temelji rimskih građevina, podni mozaici, kamene baze, keramika, nakit i novac.[3]

Osmanski periodUredi

Osmanski period (15. – 19. vijek) je konačno dao ime ovom naselju. Iladž – je stara turska riječ koja znači, lijek, ono što čovjeku daje zdravlje i obilježila je i definisala ovaj lokalitet vode, zraka i vazduha. U tom periodu Ilidža je imala banjski karakter, kao i mjesto odmora i rekreacije. Prometni značaj postojao je i tada pa je izgrađen most preko rijeke Bosne na Pladištu između 1530. – 1550. godine, a njegova autentičnost sačuvana je do danas.

Bogatiji stanovnici Sarajeva iz ovog perioda na Ilidži su imali tzv. ishodne kuće – ljetnikovce, gdje su boravili po cijelo ljeto. Neke od njih su sačuvane i do danas.

Austro-ugarski periodUredi

 
Hoteli u Banjskom Parku početkom 20. stoljeća

U ovom periodu Ilidža i njena okolina su se razvili u izgrađen i uređen prostor (1878. – 1918. godine.)

Modernizovana je stara turska banja po uzoru na tadašnje kupališne centre Evrope.

Pod neposrednom upravom Zemaljske vlade u Sarajevu, počeli su radovi na projektovanju i etapnom uređenju banje Ilidža u cjelini. Modernizovana je stara turska banja po uzoru na tadašnje kupališne centre Evrope.

Krajem 1895. godine izgrađeni su hoteli „Igman“, „Hungaria“, „Austria“ i „Bosna“.Uređen je i Banjski park sa mnogobrojnim stazama, cvijetnim alejama, vještačkim jezerom, ribnjakom i zvjerinjakom, izgrađeni sportski tereni, hipodrom i drugi objekti za zabavu.

 
Stara željeznička stanica.Drugi simbol austrougarskog perioda na Ilidži

Do 1894. godine zasađena je Velika aleja, koju sačinjava 726 stabala platana i veći broj stabala divljeg kestena. Velikom alejom je banjski kompleks povezan sa "Vrelom Bosne", na kome su ozidane obale, napravljeni mostići i mnogobrojne staze za šetnju.

Banjsko – lječilišni centar Ilidža postao je čuven po sumpornom vrelu i njegovoj ljekovitosti, ali i po ljepoti prirodnog i izgrađenog ambijenta.[3]

Novo dobaUredi

Igmanski marš bio je usiljeni marš Prve proleterske brigade ostvaren, uz velike gubitke, u noći 27. januara 1942. godine. Dio je druge neprijateljske ofanzive protiv NOVJ.

U socijalističkoj Jugoslaviji Ilidža bila je veliko industrijsko središte i po ekonomskoj snazi bila na petom mjestu u Bosni i Hercegovini.

U samoj Ilidži radila je Tvornica ćilima, Lasta je proizvodila bicikle, na Stupu je radila Šipadova tvornica namještaja Standard i Hladnjača i klaonica (SIMES), tvornica drvne industrije BOSANKA u Blažuju, itd. U Rakovici je bio veliki voćnjak jabuka, u Vlakovu veliko skladište tečnih goriva.

U Radničkom naselju Hrasnica svoje pogone imala je Fabrika motora Sarajevo (FAMOS), sa preko 10.000 zaposlenih. Proizvodila je motore za teretne kamione (FAP), a posebno za vojnu industriju (tenkovi, oklopni transporteri).

Na samo 1 km od centra Ilidže bio je veliki industrijski kompleks sarajevskog Energoinvesta sa proizvodnjom iz različitih tehnoloških oblasti. Tvornica termo aparata (TAT) je između ostalog proizvodila i izvozila separatore za nuklearne elektrane. Automatika je bila u ono vrijeme vodeća u oblasti proizvodnje i kompletnog inžinjeringa u oblasti automatske regulacije rada industrijskih postrojenja. Mješovita francusko-jugoslovenska firma Petrolinvest pokrivala je potrebe naftne industrije.

U naselju Blažuj otvoreni su pogoni Coca Cole.

Ilidža tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995 godineUredi

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini Ilidža je bila pod kontrolom vojske Republike Srpske i služila je kao "čep" višemjesečnog okruženja Sarajeva. Za vrijeme kontrole RS-a na Ilidži su bili protjerivani i pritvarani civilni stanovnici nesrpske nacionalnosti u nekoliko zatvora ili logora. Nakon konsolidacije prostora Sarajeva poslije potpisanog Dejtonskog mirovnog sporazuma Ilidža je reintegrirana 12. marta 1996. u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. Prilikom reintegracije, zatečeno je gotovo potpuno uništeno mjesto, a materijalne štete na stambenim objektima i infrastrukturi se procjenjuju na milijardu dolara.[5]

Ilidža je i u post-ratnom periodu odigrala važnu ulogu. Hotelski kompleks u Banjskom parku je nakon kraja rata, od januara 1996. do maja 2000, bio sjedište SFOR-a, nakon čega prelazi u kamp u Butmiru.

PolitikaUredi

Ilidža je kao dio Kantona Sarajevo u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine.

Općinsko vijećeUredi

 

  • SDA 11 mandata
  • NiP 11 mandata
  • SDP 3 mandata
  • NS 2 mandata
  • PzP 2 mandata
  • PS 1 mandat
  • NBL 1 mandat

Rezultati lokalnih izbora od 2012.Uredi

Na spisku su imenovani samo oni politički subjekti koji su usvojili najmanje 3% glasova na izborima u određenoj godini.

Godina SDA NiP SDP SBiH SBB NS NBL DF NSRzB BPS SDU Liberali BiH NDS PS
2012.[6] 27,81% 16,37% 9,33% 12,67% 3,36% 5,07% 3,69%3 3,69%3 11,34%
2016.[7] 40,2% 8,4% 4,23% 8,09% 7,1% 9,75% 3,35% 3,69% 4,75%
2020.[8] 30,73% 29,68% 8,29% 4,79% 3,44% 3,63%

Načelnik općineUredi

Na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini 2020. je za načelnika općine Ilidža izabran Nermin Muzur ("Četvorka" – NiP / NS / SDP / NBL), koji tu funkciju obavlja od 2020. godine.

Bratske općineUredi

Bratske općine Ilidže su:

PrivredaUredi

 
Hotel Hungaria u Banjskom parku

Na prostoru općine utvrđena su ležišta određenih mineralnih sirovina kao što su dolomit i glina. Eksploatacija dolomita vrši se na 4 registrovana lokaliteta u Rakovici u zaseoku Puhovik i 3 u kamenolomima na prostoru Batalovog brda, kao i eksploatacija gline u proizvodnji opekarskih proizvoda u Rakovici.

Općina Ilidža raspolaže veoma značaj nim prirodnim resursima pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode, što je osnova za razvoj niza djelatnosti u skladu sa postavkama održivog razvoja. Područja perspektivna za istraživanje pitke vode su na prostorima Sarajevskog polja, Rijeke Zujevine od Donjih Hadžića do Mostarskog Raskršća.

Pitke vode karstnih ležišta Igmana i aluviona Sarajevskog polja su od prvorazrednog značaja za vodosnabdijevanje Grada Sarajeva, te općina Ilidža i Hadžići.

 
Velika aleja, šetaliste od Banjskog parka do izletišta Vrelo Bosne

Mineralne vode su utvrđene kod Blažuja gdje se nalaze 4 (četiri) pojave kiseljaka gdje je moguće zahvatiti 10-15 l/s mineralne vode odličnog kvaliteta. Trenutno se eksploatiše 1-3 l/s mineralne vode.

Termalne vode su utvrđene na Butmiru i Sokolović Koloniji. Ukupne rezerve termalnih voda Ilidže, utvrđene na bušotinama, iznose 15-20 l/s i trenutno se neadekvatno ili vrlo malo koriste.

Termomineralne vode su utvrđene samo na Ilidži, a ukupna izdašnost bušotina se kreće oko 270 l/s vode temperature 26 – 58oC. Trenutno se koristi samo 10 l/s ovih izuzetno ljekovitih voda i to u funkciji zagrijavanja hotela. Područje perspektivno za istraživanje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda je prije svega Sarajevsko p olje oko rijeke Željeznice, zatim širi prostor naselja Buhotina kod Kobiljače i Podlipnik. Termomineralne vode Ilidže su mješavina dvije vode različite mineralizacije (starijih i mlađih voda) i ne mješaju se sa površinskim i pitkim vodama u aluvionu niti sa termalnim i termomineralnim vodama niže temperature. Termomineralne sumporovite vode Ilidže predstavljaju dugoročnu osnovu za razvoj banjskog turizma. Termomineralne vode Blažuja se flaširaju. Termalne vode u Butmiru, Sokolovićima na Mostarskom raskršću i Rakovici se koriste za flaširanje, vodosnabdijevanje, navodnjavanje i rekreaciju.

InfrastrukturaUredi

 
Magistralni put M18 (Ulica Džemala Bijedića) čini glavnu poveznicu između Sarajeva i Ilidže

SaobraćajUredi

PuteviUredi

Kroz Ilidžu prolaze sljedeći magistralni i autoputevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M5 (Bihać-Višegrad)

Sa juga na sjever: Autoput A1 (Svilaj-Bijača), Magistralni put M17 (Bosanski Šamac - Čapljina), M18 (Bijeljina - Šćepan Polje)

 
Autobuska stanica Ilidža

ŽeljeznicaUredi

Kroz Ilidžu prolazi pruga Sarajevo-Ploče. U naseljima Pejton i Blažuj postoje željeznička stajališta, odakle dnevno polaze lokalne linije prema Hadžićima, Konjicu i Sarajevu.

Iz Sarajeva polaze vozovi prema sjevernim sarajevskim općinama te linije prema svim većim gradovima u Bosni i Hercegovini.

Javni gradski saobraćajUredi

 
Tramvajsko stajalište na Ilidži

Javni gradski saobraćaj u Kantonu Sarajevo obavljaju kantonalno preduzeće GRAS i kompanija Centrotrans.

Ilidža čini krajno odredište tramvajske linije koja povezuje Sarajevo sa svojim predgrađem. Pored tramvajskog, postoji i autobuski saobraćaj koji povezuje Ilidžu sa Sarajevom i susjednim općinama.

AvioprometUredi

U naselju Butmir je smješten Međunarodni aerodrom Sarajevo, najveći aerodrom u Bosni i Hercegovini.

ZdravstvoUredi

 
Dom zdravlja

Tercijarni i sekunadarni nivo zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo pružaju Univerzitetski klinički centar (UKCS) i Opća bolnica Prim. Dr. Abdulah Nakaš u Sarajevu.

Za primarnu zdravstvenu zaštitu na području općine Ilidža nadležna je "Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo". U sklopu organizacione jedinice Ilidža djeluju lokalni dom zdravlja, te ukupno deset područnih ambulanti (u Rakovici, Hrasnici, Butmiru, Sokolović koloniji, Otesu, Blažuju, Osjeku i na Stupu). [12]

Pored navedenih javnih ustanova, na području općine postoje i brojne privatne ordinacije i klinike.

Ilidža je također poznata po svojoj tradiciji banjskog liječenja, koja datira još iz rimskog perioda. Izgrađeno 1892. tokom vladavine Austro-ugarske, ilidžansko lječilište u sklopu kompleksa kompanije obuhvata banjski park, hotele i prateće zdravstvene ustanove. Nalazi se u privatnom vlasništvu preduzeća "Hoteli Ilidža".[13][14]

 
Treća osnovna škola u naselju Pejton

ObrazovanjeUredi

Na Ilidži postoji devet osnovnih škola:

  • Prva osnovna škola
  • Druga osnovna škola
  • Treća osnovna škola
  • Četvrta osnovna škola
  • Peta osnovna škola
  • Šesta osnovna škola
  • Sedma osnovna škola
  • Osma osnovna škola - Amer Ćenanović
  • Osnovna muzička škola Ilidža

U ovoj općini su smještene Četvrta gimnazija Ilidža i Srednja tehnička škola grafičkih tehnologija, dizajna i multimedije.

 
Međunarodni univerzitet Burch

UniverzitetiUredi

Čineći predgrađe Sarajeva, Ilidža je smještena svega nekoliko kilometara od Univerziteta u Sarajevu, najveće visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini.

Pored toga je na Ilidži smješten i privatni Međunarodni univerzitet Burch. Radi se o najvećom privatnom univerzitetu u državi, koji svoju nastavu obavlja po bolonjskom sistemu, u potpunosti na engleskom jeziku.

StanovništvoUredi

Nacionalni sastav stanovništva – općina IlidžaUredi

Sastav stanovništva – općina Ilidža
2013.[15]1991.1981.[16]1971.[17]
Osoba66 730 (100,0%)67 937 (100,0%)57 243 (100,0%)39 452 (100,0%)
Bošnjaci58 120 (87,10%)29 337 (43,18%)118 738 (32,73%)112 462 (31,59%)1
Hrvati3 030 (4,541%)6 934 (10,21%)6 880 (12,02%)6 446 (16,34%)
Srbi1 600 (2,398%)25 029 (36,84%)22 246 (38,86%)18 627 (47,21%)
Bosanci1 036 (1,553%)
Nisu se izjasnili657 (0,985%)
Turci565 (0,847%)
Bosanci i Hercegovci462 (0,692%)
Romi376 (0,563%)240 (0,419%)42 (0,106%)
Ostali315 (0,472%)1 456 (2,143%)458 (0,800%)426 (1,080%)
Muslimani269 (0,403%)
Albanci148 (0,222%)144 (0,252%)58 (0,147%)
Nepoznato64 (0,096%)
Jugoslaveni31 (0,046%)5 181 (7,626%)7 972 (13,93%)954 (2,418%)
Crnogorci22 (0,033%)475 (0,830%)337 (0,854%)
Slovenci12 (0,018%)63 (0,110%)74 (0,188%)
Pravoslavci12 (0,018%)
Makedonci8 (0,012%)27 (0,047%)26 (0,066%)
Ukrajinci3 (0,004%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naselje IlidžaUredi

Sastav stanovništva – naselje Ilidža
2013.[15]
Osoba63 528 (100,0%)
Bošnjaci55 231 (86,94%)
Hrvati2 911 (4,582%)
Srbi1 523 (2,397%)
Bosanci995 (1,566%)
Nisu se izjasnili630 (0,992%)
Turci565 (0,889%)
Bosanci i Hercegovci454 (0,715%)
Romi376 (0,592%)
Ostali298 (0,469%)
Muslimani256 (0,403%)
Albanci146 (0,230%)
Nepoznato57 (0,090%)
Jugoslaveni31 (0,049%)
Crnogorci22 (0,035%)
Slovenci12 (0,019%)
Pravoslavci10 (0,016%)
Makedonci8 (0,013%)
Ukrajinci3 (0,005%)

    Kulturno naslijeđeUredi

    • Arheološko područje Butmir, najstarije i najpoznatije arheološko nalazište u Bosni i Hercegovini, nalazi se na desnoj obali rijeke Željeznice, nedaleko od savremenog naselja Butmir. Samo neolitsko naselje, otkriveno još prije punih sto godina i po njemu je čitava jedna grupa mlađeg neolita centralne Bosne dobila naziv Butmirska kultura.
    • Antička urbana cjelina, rimsko naselje, gradska općina Banja S.... (Aqua S... ) kolonijalnog ranga.
    • Srednjevjekovni arheološki lokalitet - Selo Vrutci leži ispod Igmana, oko 3 km zapadno od Ilidže. Na lokalitetu Crkvina, sjeverno od Vrela Bosne, pokraj aleje Ilidža – Vrelo Bosna, otkriveni su ostaci preromaničke crkve i srednjevjekovno groblje. To je jedna od najstarijih crkava u centralnoj Bosni i na osnovu analogija može se datirati u drugu polovinu X vijeka. Lokalitet je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (na spisku za grad Sarajevo).

    Iz Osmanlijskog perioda (XIV – XIX. st.) najznačajnije naslijeđe je:

    • banjska zgrada sa dva bazena, pokrivena kubetima
    • dva hana za stanovanje,
    • Most preko rijeke Bosne na Pladištu sagrađen 1530-1550. god. – U konstrukciju mosta ugrađeno je ornamentirano kamenje iz rimskog perioda, zbog čega je ovaj most u narodu poznat kao Rimski most. Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (na spisku za grad Sarajevo).
    • ishodne kuće – ljetnikovci.
    • muslimanski spomenici nišani ili bašluci.[3]

    Iz novijeg doba su:

    • Hotelski kompleks na Ilidži („Igman“, „Hungaria“, „Austria“ i „Bosna“), nastao je u periodu Austro -ugarske uprave.
    • Crkva sv. Save u Blažuju zajedno sa grobljem, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (na spisku za grad Sarajevo).[18]
    • Tunel Dobrinja - Butmir, simbol otpora stanovnika opkoljenog Sarajeva u ratu 1992-1995. godine, predstavlja dokument i svjedočanstvo najnovije historije grada.

    Međutim, u godinama rata 1992-1995 i kasnije, sve do danas, prisutne su značajne destrukcije objekata graditeljskog naslijeđa i devastacije prostora prirodnog naslijeđa. Nedostaju potrebna finansijska sredstva za sanaciju i zaštitu.

    Nacionalni spomeniciUredi

    ReferenceUredi

    1. ^ "Ilidža". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 6. 12. 2020.
    2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
    3. ^ a b c d http://www.opcinailidza.ba/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=81&Itemid=125
    4. ^ BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. -Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988
    5. ^ "Reintegrisana opština Ilidža". historija.ba. Historija.ba. Pristupljeno 07. 10. 2022. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
    6. ^ "LOKALNI IZBORI 2012". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. 10. 2018.
    7. ^ "Centralna izborna komisija BiH - Lokalni izbori 2016 - POTVRĐENI REZULTATI - OPĆINSKO VIJEĆE/SKUPŠTINA OPĆINE/SKUPŠTINA GRADA - ILIDŽA". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. 10. 2018.
    8. ^ "Centralna izborna komisija - Lokalni izbori - Potvrđeni rezultati". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 07. 10. 2022. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
    9. ^ "Muzur: Opština Ilidža će pomoći bratskoj Opštini Sjenica". raport.ba. Raport. 26. 08. 2022. Pristupljeno 8. 10. 2022. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
    10. ^ "Kardes Sehirler". izmit.bel.tr. Općina Izmit. Arhivirano s originala, 25. 1. 2022. Pristupljeno 8. 10. 2022.
    11. ^ "Susret bratskih općina: Delegacija Ilidže u posjeti turskom Zeytinburnu". radiosarajevo.ba. Radio Sarajevo. 24. 3. 2016. Pristupljeno 8. 10. 2022.
    12. ^ "Organizacione jedinice - JUDZKS". judzks.ba. Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo. Pristupljeno 7. 10. 2022.
    13. ^ "O nama - Hoteli Ilidža". hoteliilidza.ba. Hoteli Ilidža. Pristupljeno 7. 10. 2020.
    14. ^ "Zdravstvena Ustanova Lječilište Banja Terme Ilidža". gdjenaodmor.com. Pristupljeno 9. 2. 2022. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
    15. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
    16. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 9. 2015.
    17. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 9. 2015.
    18. ^ "Nacionalni spomenici za grad Sarajevo". Arhivirano s originala, 2. 4. 2015. Pristupljeno 29. 2. 2016.

    Vanjski linkoviUredi