Mostarsko blato
Mostarsko blato je kraško polje na području gradovaŠirokog Brijega i Mostara u Bosni i Hercegovini. Na obodu polja nalaze se naselja: Čula, Krivodol, Miljkovići, Podgorje, Selište, Polog, Biograci, Jare, Ljuti Dolac, Uzarići, Knešpolje i Dobrič.[1]
Smješteno je između ogranka Čabulje i Pologa (1138 m) na sjeveru i niže krečnjačke uzvisine Trtla (690 m) na jugu. Pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok na nadmorskoj visini između 220 i 245 metara.[2] Površina mu iznosi 42,56 km2 od čega je 38,00 km2 izloženo poplavama. Na krajnjem jugoistoku nalazi se zablaćeni dio polja s rubnom zonom ponora.[1]
U polju je prisutan dvostruki režim voda. Tokom kišnog režima od oktobra do juna, u polje pristižu znatne količine vode. Slijevaju se sa okolnih padina, ili izbijaju iz kraških vrela po obodu polja, a jedan dio vode dolazi ponornicom Lištica. Tada se stvara jezero različite veličine i trajanja.
Pogodna je za vinogradarstvo. U prošlosti se ovdje uzgajao duhan, kukuruz i pšenica, a sada su to pašnjaci i livade i uzgoj smilja. U polju vlada umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom.[1]
U cilju zaštite od poplava i korištenje vode u proizvodnji električne energije početkom XXI vijeka izgrađena je Hidroelektrana Mostarsko blato.[3] Za potrebe hidroelektrane u Mostarskom blatu izgrađeno je 9 građevinskih objekata sa dvije akumulacije.
Poplave u poljima u krašu igraju ključnu, ali nedovoljno shvaćenu ulogu u funkcioniranju i razvoju podzemnih i površinskih kraških ekosistema. Opstanak brojnih endemskih i ugroženih vrsta u poljima u krašu i u podzemnim prostorima vezanima za njih značajno je ugrožen prirodnim (klimatskim varijacijama ili promjenama), ali sve više i negativnim utjecajima izazvanim različitim ljudskim djelatnostima. U tom smislu uloga inženjerskih i agrotehničkih radova na smanjivanju trajanja poplava u poljima u kršu potpuno je neistražena, ali je očito da može imati značajne negativne posljedice.[4]
Spašavanje prikanaca
urediTokom 2003. kao steno-endemska vrsta, odnosno vrsta koja se nalazi isključivo na području Mostraskog blata identifikovan je prikanac (lat. Phoxinellus pseudalepidotus). Živi do 4 godine, spolno sazrijeva već u prvoj godini života, a mrijesti se više puta u periodu većeg vodostaja koje traje od kraja januara do kraja maja. Kada Mostarsko Blato nije poplavljeno živi u ponorima. Izgradnjom hidroelektrane HE Mostarsko Blato (2010.), dodatnim radovima na izgradnji ceste, odlaganjem smeća, zatrpavanjem pojedinih izvorišta, pretjeranim ulovom i krivolovom, došlo je do smanjenja brojnosti populacije. Zbog svih ovih činjenica prikanac je uvršten na listu ugroženih vrsta Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava. U cilju zaštite ove važne vrste osmišljen je projekt koji provodi Udruga Dinarica, a financira Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF).[5] Projekt će trajati do juna 2021. godine.
Reference
uredi- ^ a b c Mirjana Miličević - Socio-geografska preobrazba Mostarskog blata, Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgo,jnih znanosti, Sveučilište u Mostaru, 2009.
- ^ "Mostarsko blato – poplave I dio". Arhivirano s originala, 12. 5. 2014. Pristupljeno 11. 8. 2020.
- ^ HE Mostarsko blato[mrtav link]
- ^ Krška polja u Dinarskom luku: priroda u stalnom pokretu
- ^ Spašavanje prikanaca - Kamenjar
