Zavidovići
Zavidovići su grad i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini. Smješteni su između Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću. Administrativno pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Po popisu iz 1991. godine, u gradu Zavidovićima živjelo je 52.379 stanovnika.
Zavidovići | |
|---|---|
Grad | |
| Grad Zavidovići | |
 Zavidovići | |
 Grb | |
 Grad Zavidovići u Bosni i Hercegovini | |
  Zavidovići | |
| Koordinate: 44°26′23.5″N 18°08′37.8″E / 44.439861°N 18.143833°EKoordinate: 44°26′23.5″N 18°08′37.8″E / 44.439861°N 18.143833°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski kanton |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Hašim Mujanović[1] (NES) |
| Površina | |
| • Grad | 555,69 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 4,74 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Grad | 35.988 |
| • Grad (gustoća) | 64,76 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 8.174 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.724,47 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 72 220 |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
| Matični broj | 162094[2] |
| Matični broj grada | 11177 |
| Veb-sajt | www |
HistorijaUredi
Zavidovići su naselje koje je nastalo krajem 19. vijeka. Nalazi se na 44,27 sjeverne geografske širine i 18,10 stepeni istočne geografske dužine, a na nadmorskoj visini od 210 metara. Općina se prostire na 590 kvadratnih kilometara, a sam grad na površini od 4 kvadratna kilometra. Klima je umjereno kontinentalna sa prosječnom temperaturom od 5-10 step. C, sa padavinama od 800–1200 mm i oko 1631 sunčanih sati godišnje.
Grad je poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta "Krivaja". Današnje područje zavidovičke općine je oduvijek bilo bogato rijekama, ribom, šumama i raznovrsnim životinjskim svijetom. Smješten je u slivu tri rijeke: Bosna, Krivaja i Gostović
Historijski nalazi upućuju da je zavidovićki kraj bio neka vrsta granica između ilirskih plemena Desidijata južno prema Vranduku i Mezeja koji su živjeli sjeverno prema Savi. Dolinom Bosne prolazili su Grci i Rimljani ka plodnim nizinama Panonije. Brojni nalazi na susjednim područjima nepobitno potvrđuju da su stari Iliri nastanjivali ovu teritoriju, ali historija ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom Slavena.
Pred dolazak Osmanlija, Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci bogumilske kulture na zavidovičkom području.
Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo sa 10 bošnjačkih porodica. Prof. Rizah Odžakčić[nedostaje referenca] vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno. Eduard Černi[nedostaje referenca] smatra da naziv potiče od imena Sabit (Sabitovo Brdo). Možda je Sabit imao porodicu koju su zvali Sabitovići. Vremenom od Sabitovića nastali Zavidovići.[nedostaje referenca]
Istočno od grada Zavidovića se nalazi mjesna zajednica Vozuća. U samom naselju Vozuća kao i u njenoj bližoj okolini ima znatan broj različitih starina karakterističnih naziva, za koje se često vezuju i narodna predavanja.
Sjeverozapadno od Vozuće je brdo Stog. Na jednom od njegovih vrhova je Grad ili Gradina. Po narodnom predanju, tu je bio grad Marije Terezije. Još uvijek su dobro vidljivi putevi kroz i oko grada te zidovi i obilježja. Na kosi neposredno pod Gradom se nalazi mjesto Pazarište. Jedno drugo mjesto pod Stogom a blizu Pazarišta se zove Kahursko Gumno. Prema narodnim pričama,[nedostaje referenca] kad je Marija Terezija bježala iz tog grada, onda je u jedan duboki vir u Krivaji bacila zlatan razboj. Taj se vir zove Duboki Vir ili Balukana (od turskog balk-riba).
Osmanlijsko dobaUredi
Osmanlije su 1463. godine poslije zauzeća Zenice produžili dolinom rijeke Bosne i pretpostavlja se da su doprli do Zavidovića, Maglaja i Tešnja.
Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine. Iz osmanlijskog vremena su ostali pravoslavni manastiri Udrim u Gostoviću i manastir Vozućica u Vozući.
Austro-ugarsko dobaUredi
Dolazak Austro-Ugarske donosi prekretnicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom "Marpurgo i Parente" koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.
Godine 1899. firma "Gregerson i sinovi" otkupljuje pilanu od firme "Marpurgo i Parente" i gradi prugu na lokomotivni pogon dolinom rijeke Krivaje.
Godine 1900. završena je izgradnja uskotračne pruge dolinom rijeke Krivaje, a firma "Eissler & Ortlieb" je izgradila u Zavidovićima najmoderniju pilanu u Evropi.
Godine 1902. firma "Eissler & Ortlieb" podnosi zahtjev Zemaljskoj vladi u Sarajevu o formiranju općine Zavidovići.
Godine 1911, poslije duže procedure, osniva se općina Zavidovići. U to vrijeme mjesto je imalo oko 3800 stanovnika sa osnovnim konturama urbane sredine.
Pomenuta pilana je poslije I svjetskog rata pripadala "Krivaji", Zavidovići su bili "centar šumske industrije", koja je zamrla nakon stečaja.[3] "Šipad" je preuzima 1937. nakon pauze od devet godina[4][5]). Prije Drugog svjetskog rata, drvo se od ušća Krivaje prevozilo rijekom Bosnom u vidu splavova.[6]
Arheološka otkrićaUredi
Godine 1911. u Lukama (Hrge) nađeni su jedno koplje i bronzane narukvice, sada u Muzeju u Sarajevu. Muzej je dobio i jedne bakarne narukvice sa Glavice među Krivajom i Kamenicom, koja inače obiluje prahistorijskim osobinama.
Kamene kugleUredi
Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 50 kamenih kugli koje se nalaze na 11 različitih lokacija. Fenomen kamenih kugli je rijedak u svijetu. Osim Kostarike i Meksika mnoge su pronađene i u Bosni i Hercegovini.[7] Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom 2 km od Zavidovića.
Savremeno dobaUredi
Zavidovići su svoj prvi drveni pješački most dobili 6. aprila 2009. godine, kada je održana i svečana manifestacija povodom otvaranja istog. Pješački most nosi naziv "Duga" i povezuje autobusku stanicu s centrom grada preko rijeke Bosne. Drveni most "Duga" je srušen kao posljedica poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014. godine.
Spomenici kultureUredi
Spomenik poginulim borcima NOB-a 1941-1945, napravljen u postratnom periodu Drugog svjetskog rata, na kojem uz imena poginulih pripadnika NOBa ovog grada piše "...I KAD NAM MUŠKE UZMETE ŽIVOTE, GROBOVI NAŠI BORIT ĆE SE S VAMA..." (Šantić)
- Manastir Sv. Trojice, Vozuća, izgrađen u 15 vijeku.
- Manastir Udrim Sv. Pantelejmona izgrađen u 16 vijeku.
- Katolička crkva Sv. Josipa, izgrađena 1914. godine.
- Pravoslavna crkva Sv. Save izgrađena 1911. godine.
- Pravoslavna crkva SV. Nikole u Čardaku izgrađena 1768. godine.
- Park prirode Tajan, nekada glavno odmaralište i skijalište zavidovićana; danas ruševna infrastruktura bez namjene.
Spomenik poginulim borcima Armije Repubilike Bosne i Hercegovine te i civilima općine Zavidovići nalazi se u samom centru grada. Na spomen pločama je izpisano oko 4000 imena poginulih osoba. Na spomeniku je napisano: "...I kad nam muške uzmete živote, grobovi naši borit će se s Vama... A. Šantić "
GeografijaUredi
Geografski položajUredi
| Maglaj Žepče |
Maglaj | Lukavac |
| Žepče | 
|
Banovići |
| Zenica | Kakanj Vareš | Olovo |
KulturaUredi
Nacionalni spomeniciUredi
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Zavidovići se nalaze sljedeći spomenici:
- "Manastir Vozuća u Vozući" (graditeljska cjelina),
- "Stara džamija u naselju Rujnica" (graditeljska cjelina).
- "Upravna zgrada Krivaje u Zavidovićima" (graditeljska cjelina).[8]
StanovništvoUredi
Nacionalni sastav stanovništva – grad ZavidovićiUredi
| Sastav stanovništva – grad Zavidovići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[9] | 1991.[10] | 1981.[11] | 1971.[12] | ||||
| Osoba | 35 988 (100,0%) | 57 164 (100,0%) | 51 861 (100,0%) | 44 018 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 32 735 (90,96%) | 34 198 (59,82%)1 | 29 289 (56,48%)1 | 24 803 (56,35%)1 | |||
| Hrvati | 1 204 (3,346%) | 7 576 (13,25%) | 7 451 (14,37%) | 7 457 (16,94%) | |||
| Srbi | 573 (1,592%) | 11 640 (20,36%) | 11 202 (21,60%) | 11 031 (25,06%) | |||
| Bosanci | 507 (1,409%) | – | – | – | |||
| Romi | 411 (1,142%) | – | 267 (0,515%) | 7 (0,016%) | |||
| Muslimani | 180 (0,500%) | – | – | – | |||
| Nisu se izjasnili | 162 (0,450%) | – | – | – | |||
| Bosanci i Hercegovci | 74 (0,206%) | – | – | – | |||
| Ostali | 59 (0,164%) | 1 024 (1,791%) | 232 (0,447%) | 237 (0,538%) | |||
| Nepoznato | 36 (0,100%) | – | – | – | |||
| Albanci | 29 (0,081%) | – | 21 (0,040%) | 8 (0,018%) | |||
| Jugoslaveni | 9 (0,025%) | 2 726 (4,769%) | 3 234 (6,236%) | 353 (0,802%) | |||
| Crnogorci | 6 (0,017%) | – | 142 (0,274%) | 97 (0,220%) | |||
| Makedonci | 2 (0,006%) | – | 6 (0,012%) | 4 (0,009%) | |||
| Slovenci | 1 (0,003%) | – | 17 (0,033%) | 21 (0,048%) | |||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto ZavidovićiUredi
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zavidovići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[9] | 1991.[10] | 1981.[11] | 1971.[12] | ||||
| Osoba | 8 174 (100,0%) | 12 947 (100,0%) | 11 444 (100,0%) | 9 366 (100,0%) | |||
| Bošnjaci | 6 351 (77,70%) | 5 029 (38,84%)1 | 3 788 (33,10%)1 | 3 803 (40,60%)1 | |||
| Hrvati | 691 (8,454%) | 1 827 (14,11%) | 2 056 (17,97%) | 2 441 (26,06%) | |||
| Romi | 290 (3,548%) | – | 267 (2,333%) | 6 (0,064%) | |||
| Srbi | 287 (3,511%) | 3 191 (24,65%) | 2 538 (22,18%) | 2 624 (28,02%) | |||
| Bosanci | 276 (3,377%) | – | – | – | |||
| Nisu se izjasnili | 100 (1,223%) | – | – | – | |||
| Bosanci i Hercegovci | 52 (0,636%) | – | – | – | |||
| Muslimani | 46 (0,563%) | – | – | – | |||
| Ostali | 33 (0,404%) | 672 (5,190%) | 108 (0,944%) | 110 (1,174%) | |||
| Albanci | 24 (0,294%) | – | 17 (0,149%) | 6 (0,064%) | |||
| Nepoznato | 12 (0,147%) | – | – | – | |||
| Crnogorci | 6 (0,073%) | – | 106 (0,926%) | 73 (0,779%) | |||
| Jugoslaveni | 5 (0,061%) | 2 228 (17,21%) | 2 550 (22,28%) | 284 (3,032%) | |||
| Makedonci | 1 (0,012%) | – | 3 (0,026%) | 2 (0,021%) | |||
| Slovenci | – | – | 11 (0,096%) | 17 (0,182%) | |||
Poznate ličnostiUredi
- Safet Sušić, nogometaš
- Izet Čamdžić, profesor svjeskih znanosti
- Šefik Džaferović, član predsjedništva Bosne i Hercegovine
- Venio Lozert, rukometaš
- Marijan Paljar, rukometaš
- Mustafa Efendić, hafiz
- Edin Bašić, rukometaš
- Mustafa Faljić, slikar
- Dragan Šimšić, profesor
- Ahmet Fetahagić, narodni heroj
Također pogledajteUredi
- Planina Klek
ReferenceUredi
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2020. za načelnika za općinu Zavidovići". izbori.ba. Pristupljeno 10. 4. 2021.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Vreme", 24. nov. 1936 (ćirilica)
- ^ "Politika", 4. nov. 1937 (ćirilica)
- ^ "Vreme", 6. nov. 1937 (par fotografija)
- ^ "Vreme", 3. dec. 1936 (ćirilica)
- ^ Zavidovići, kamene kugle
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Zavidovići)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 12. 2016.[mrtav link]
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem - ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 124/125)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 7. 12. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 7. 12. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 7. 12. 2015.
Vanjski linkoviUredi
| Commons ima datoteke na temu: Zavidovići |
