Zavidovići
Zavidovići su grad i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini. Smješteni su između Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću. Administrativno pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine. Po popisu iz 2013, u Zavidovićima živjelo je 35.988 stanovnika.
Zavidovići | |
|---|---|
Grad | |
| Grad Zavidovići | |
 Zavidovići | |
 Grb | |
 Grad Zavidovići u Bosni i Hercegovini | |
  Zavidovići | |
| Koordinate: 44°26′23.5″N 18°08′37.8″E / 44.439861°N 18.143833°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Zeničko-dobojski kanton |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Erna Merdić Smailhodžić[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Grad | 590 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 4,74 km2 |
| Nadmorska visina | 210 m |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Grad | 35.988 |
| • Grad (gustoća) | 61 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 8.174 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.724,47 /km2 |
| Demonim(i) | Zavidovićanin |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 72 220 |
| Pozivni broj | (+387) 32 |
| Matični broj grada | 11177[2] |
| Veb-sajt | www |
Historija
urediZavidovići su naselje koje je nastalo krajem 19. vijeka. Nalazi se na 44,27 sjeverne geografske širine i 18,10 stepeni istočne geografske dužine, a na nadmorskoj visini od 210 metara. Općina se prostire na 590 km2, a sam grad na površini od 4 km2 Klima je umjereno kontinentalna sa prosječnom temperaturom od 5-10 °C, sa padavinama od 800–1200 mm i oko 1631 sunčanih sati godišnje.
Grad je poznat po velikom industrijskom kolektivu za preradu drveta "Krivaja". Današnje područje zavidovičke općine je oduvijek bilo bogato rijekama, ribom, šumama i raznovrsnim životinjskim svijetom. Smješten je u slivu tri rijeke: Bosna, Krivaja i Gostović
Historijski nalazi upućuju da je zavidovićki kraj bio neka vrsta granica između ilirskih plemena Desidijata južno prema Vranduku i Mezeja koji su živjeli sjeverno prema Savi. Dolinom Bosne prolazili su Grci i Rimljani ka plodnim nizinama Panonije. Brojni nalazi na susjednim područjima nepobitno potvrđuju da su stari Iliri nastanjivali ovu teritoriju, ali historija ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom Slavena.
Pred dolazak Osmanlija, Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci bogumilske kulture na zavidovičkom području.
Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo. Rizah Odžakčić[3] vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno. Eduard Černi[nedostaje referenca] smatra da naziv potiče od imena Sabit (Sabitovo Brdo).
Istočno od grada Zavidovića se nalazi mjesna zajednica Vozuća. U samom naselju Vozuća kao i u njenoj bližoj okolini ima znatan broj različitih starina karakterističnih naziva, za koje se često vezuju i narodna predavanja.
Sjeverozapadno od Vozuće je brdo Stog. Na jednom od njegovih vrhova je Grad ili Gradina. Po narodnom predanju, tu je bio grad Marije Terezije. Još uvijek su dobro vidljivi putevi kroz i oko grada te zidovi i obilježja. Na kosi neposredno pod Gradom se nalazi mjesto Pazarište. Jedno drugo mjesto pod Stogom a blizu Pazarišta se zove Kahursko Gumno. Prema narodnim pričama,[nedostaje referenca] kad je Marija Terezija bježala iz tog grada, onda je u jedan duboki vir u Krivaji bacila zlatan razboj. Taj se vir zove Duboki Vir ili Balukana (od turskog balk-riba).
Osmanlijsko doba
urediOsmanlije su 1463. godine poslije zauzeća Zenice produžili dolinom rijeke Bosne i pretpostavlja se da su doprli do Zavidovića, Maglaja i Tešnja.
Cesta koju su Osmanlije izgradile dolinom Bosne zaobišla je Zavidoviće i tako dobrim dijelom izolirala ovaj kraj od ostatka carevine. Iz osmanlijskog vremena su ostali pravoslavni manastiri Udrim u Gostoviću i manastir Vozućica u Vozući.
Austro-ugarsko doba
urediDolazak Austro-Ugarske donosi prekretnicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom "Marpurgo i Parente" koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.
Godine 1899. firma "Gregerson i sinovi" otkupljuje pilanu od firme "Marpurgo i Parente" i gradi prugu na lokomotivni pogon dolinom rijeke Krivaje.
Godine 1900. završena je izgradnja uskotračne pruge dolinom rijeke Krivaje, a firma "Eissler & Ortlieb" je izgradila u Zavidovićima najmoderniju pilanu u Evropi.
Godine 1902. firma "Eissler & Ortlieb" podnosi zahtjev Zemaljskoj vladi u Sarajevu o formiranju općine Zavidovići.
Godine 1911, poslije duže procedure, osniva se općina Zavidovići. U to vrijeme mjesto je imalo oko 3.800 stanovnika sa osnovnim konturama urbane sredine.
Pilana je poslije Prvog svjetskog rata pripadala "Krivaji", Zavidovići su bili "centar šumske industrije", koja je zamrla nakon stečaja.[4] "Šipad" je preuzima 1937. nakon pauze od devet godina.[5][6] Prije Drugog svjetskog rata, drvo se od ušća Krivaje prevozilo rijekom Bosnom u vidu splavova.[7]
Arheološka otkrića
urediGodine 1911. u Lukama (Hrge) nađeni su jedno koplje i bronzane narukvice, sada u Muzeju u Sarajevu. Muzej je dobio i jedne bakarne narukvice sa Glavice među Krivajom i Kamenicom, koja inače obiluje prahistorijskim osobinama.
Kamene kugle
uredi
Na području općine Zavidovići do danas je pronađeno oko 50 kamenih kugli koje se nalaze na 11 različitih lokacija. Fenomen kamenih kugli je rijedak u svijetu. Osim Kostarike i Meksika mnoge su pronađene i u Bosni i Hercegovini.[8] Najveća koncentracija, sa više od 20 kugli, pronađena je u selu Grab, udaljenom 2 km od Zavidovića.
Savremeno doba
urediZavidovići su svoj prvi drveni pješački most dobili 6. aprila 2009, kada je održana i svečana manifestacija povodom otvaranja istog. Pješački most nosi naziv "Duga" i povezuje autobusku stanicu s centrom grada preko rijeke Bosne. Drveni most "Duga" je srušen kao posljedica poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu u maju 2014.
Spomenici kulture
uredi- Spomenik poginulim borcima Narodnooslobodilačke borbe 1941-1945, napravljen u poslijeratnom periodu Drugog svjetskog rata, na kojem su ispisana imena poginulih pripadnika NOB-a ovog grada piše "...I kad nam muške uzmete živote, grobovi naši borit će se s vama..." (Aleksa Šantić)
- Manastir Sv. Trojice, Vozuća, izgrađen u 16 vijeku.[9]
- Manastir Udrim Sv. Pantelejmona izgrađen u 16 vijeku.
- Crkva sv. Josipa, izgrađena 1914.
- Pravoslavna crkva Sv. Save izgrađena 1911.
- Pravoslavna crkva Sv. Nikole u Čardaku izgrađena 1768.
- Park prirode Tajan, odmaralište i skijalište; danas bez namjene.
- Spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima i civilnim žrtvama rata 1992-1995. na teritoriji općine Zavidovići nalazi se u samom centru grada. Na spomen pločama je ispisano oko 1.100 imena poginulih osoba s podacima imena poginulih, ime oca, godina rođenja, godina smrti i mjesto odakle su.[10]
Geografija
uredi
Geografski položaj
uredi| Maglaj Žepče |
Maglaj | Lukavac |
| Žepče | 
|
Banovići |
| Zenica | Kakanj Vareš | Olovo |
Kultura
urediNacionalni spomenici
urediNa listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Zavidovići se nalaze sljedeći spomenici:
- "Manastir Vozuća u Vozućoj" (graditeljska cjelina),
- "Stara džamija u naselju Rujnica" (graditeljska cjelina).
- "Upravna zgrada Krivaje u Zavidovićima" (graditeljska cjelina).[11]
Stanovništvo
urediNacionalni sastav stanovništva – grad Zavidovići
uredi| Sastav stanovništva – grad Zavidovići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[12] | 1991.[13] | 1981.[14] | 1971.[15] | 1961.[16] | |||
| Osoba | 35 988 (100,0%) | 57 164 (100,0%) | 51 861 (100,0%) | 44 018 (100,0%) | 36 250 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 32 735 (90,96%) | 34 198 (59,82%)1 | 29 289 (56,48%)1 | 24 803 (56,35%)1 | 17 758 (48,99%)1 | ||
| Hrvati | 1 204 (3,346%) | 7 576 (13,25%) | 7 451 (14,37%) | 7 457 (16,94%) | 6 528 (18,01%) | ||
| Srbi | 573 (1,592%) | 11 640 (20,36%) | 11 202 (21,60%) | 11 031 (25,06%) | 11 119 (30,67%) | ||
| Bosanci | 507 (1,409%) | – | – | – | – | ||
| Romi | 411 (1,142%) | – | 267 (0,515%) | 7 (0,016%) | – | ||
| Muslimani | 180 (0,500%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 162 (0,450%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 74 (0,206%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 59 (0,164%) | 1 024 (1,791%) | 225 (0,434%) | 228 (0,518%) | 73 (0,201%) | ||
| Nepoznato | 36 (0,100%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 29 (0,081%) | – | 21 (0,040%) | 8 (0,018%) | 7 (0,019%) | ||
| Jugoslaveni | 9 (0,025%) | 2 726 (4,769%) | 3 234 (6,236%) | 353 (0,802%) | 649 (1,790%) | ||
| Crnogorci | 6 (0,017%) | – | 142 (0,274%) | 97 (0,220%) | 68 (0,188%) | ||
| Makedonci | 2 (0,006%) | – | 6 (0,012%) | 4 (0,009%) | 6 (0,017%) | ||
| Slovenci | 1 (0,003%) | – | 17 (0,033%) | 21 (0,048%) | 38 (0,105%) | ||
| Mađari | – | – | 7 (0,013%) | 9 (0,020%) | 4 (0,011%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zavidovići
uredi| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zavidovići | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[12] | 1991.[13] | 1981.[14] | 1971.[15] | 1961.[16] | |||
| Osoba | 8 174 (100,0%) | 12 947 (100,0%) | 11 444 (100,0%) | 9 366 (100,0%) | 7 304 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 6 351 (77,70%) | 5 029 (38,84%)1 | 3 788 (33,10%)1 | 3 803 (40,60%)1 | 2 083 (28,52%)1 | ||
| Hrvati | 691 (8,454%) | 1 827 (14,11%) | 2 056 (17,97%) | 2 441 (26,06%) | 2 345 (32,11%) | ||
| Romi | 290 (3,548%) | – | 267 (2,333%) | 6 (0,064%) | – | ||
| Srbi | 287 (3,511%) | 3 191 (24,65%) | 2 538 (22,18%) | 2 624 (28,02%) | 2 364 (32,37%) | ||
| Bosanci | 276 (3,377%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 100 (1,223%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 52 (0,636%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 46 (0,563%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 33 (0,404%) | 672 (5,190%) | 102 (0,891%) | 104 (1,110%) | 42 (0,575%) | ||
| Albanci | 24 (0,294%) | – | 17 (0,149%) | 6 (0,064%) | 4 (0,055%) | ||
| Nepoznato | 12 (0,147%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 6 (0,073%) | – | 106 (0,926%) | 73 (0,779%) | 53 (0,726%) | ||
| Jugoslaveni | 5 (0,061%) | 2 228 (17,21%) | 2 550 (22,28%) | 284 (3,032%) | 375 (5,134%) | ||
| Makedonci | 1 (0,012%) | – | 3 (0,026%) | 2 (0,021%) | 4 (0,055%) | ||
| Slovenci | – | – | 11 (0,096%) | 17 (0,182%) | 32 (0,438%) | ||
| Mađari | – | – | 6 (0,052%) | 6 (0,064%) | 2 (0,027%) | ||
Poznate ličnosti
uredi- Safet Sušić, nogometaš i trener
- Izet Čamdžić, profesor svjetskih znanosti i glavni imam medžlisa islamske zajednice
- Šefik Džaferović, bivši član predsjedništva Bosne i Hercegovine
- Venio Lozert, rukometaš
- Marijan Paljar, rukometaš
- Edin Bašić, rukometaš
- Mustafa Faljić, slikar
- Dragan Šimšić, profesor, pisac i književnik
- Ahmet Fetahagić, narodni heroj
Također pogledajte
urediBilješke
urediReference
uredi- ^ "Lokalni izbori 2024 - Zavidovići". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 5. 11. 2024. Pristupljeno 16. 11. 2024.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "HISTORIJA GRADA ZAVIDOVIĆI". Grad Zavidovići. 6. 12. 2017. Pristupljeno 19. 8. 2023.
- ^ "Vreme", 24. nov. 1936 (ćirilica)
- ^ "Politika", 4. nov. 1937 (ćirilica)
- ^ "Vreme", 6. nov. 1937 (par fotografija)
- ^ "Vreme", 3. dec. 1936 (ćirilica)
- ^ Zavidovići, kamene kugle
- ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 22. 4. 2021. Pristupljeno 28. 10. 2023.
- ^ "Zavidovići, Spomen-obilježje šehidima i poginulim borcima i civilnim žrtvama rata '92-'95". kulturasjecanja.org. Pristupljeno 24. 7. 2024.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Zavidovići)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 13. 12. 2016.[mrtav link]
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 124/125)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 7. 12. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 7. 12. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 7. 12. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.
Vanjski linkovi
uredi