JP Ceste Federacije BIH
Javno preduzeće Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo pravni je sljedbenik Javnog preduzeća Direkcija cesta Federacije BiH d.o.o., odnosno Direkcije cesta F BiH d.o.o.. Na osnovu Zakona o cestama Federacije BiH („Službene novine F BiH“, br. 6/02 i 18/02), u oktobru 2002. godine osnovana je Direkcija cesta F BiH d.o.o., kojoj je Vlada FBiH povjerila na korištenje i upravljanje magistralnu cestovnu infrastrukturu u FBiH.[1]
| Javno preduzeće Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo | |
|---|---|
| Vrsta | Državno |
| Osnovano | oktobar 2002 |
| Sjedište | Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Vlasnik | Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |
| Veb-sajt | https://jpdcfbh.ba/bs |
Ceste u FBIH su u nadležnosti javne kompanije Ceste Federacije Bosne i Hercegovine. Sjedište se nalazi u Sarajevu. Ceste Federacije Bosne i Hercegovine upravljaju sa 4.728 km cesta.
Ceste Federacije BIH imaju 2.065,344 km cestovnih pravaca,77,671 odvojaka,rampa i dionica u suprotnom smjeru
Sigurnost
urediNa cestama širom BiH, godišnje pogine oko 380 osoba a 11 000 bude povrijeđeno. Prema zvaničnim statistikama, stopa smrtnosti u prometu u BiH je oko 10, 3 poginulih na 100 000 građana. To je oko tri puta više nego u zemljama zapadne Evrope. Istraživanje je utvrdilo da samo u Federaciji BiH ima oko 250 poginulih i preko 6.800 povrijeđenih osoba svake godine i da ekonomija FBiH gubi preko 400 miliona € godišnje (preko 5% svog godišnjeg BDP-a) ako se uzmu u obzir ukupni troškovi medicinskog liječenja, oštečenje imovine, administrativni rad, gubitak produktivnosti itd.[2]
Zaštita Okoliša
urediU skladu sa regulativom donesenom na nivou Federacije BiH - Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti voda, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o upravljanju otpadom, propisi doneseni na osnovu ovih zakona i regulativa donesenom na nivou kantona - za projekte se rade prethodne procjene utjecaja na okoliš, studije utjecaja na okoliš, okolinski planovi upravljanja okolišem, planovi upravljanja otpadom i monitoring okoliša, a JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo osigurava provedbu istih.[3]
Modernizacija Magistralnih Cesta
urediU okviru gore pomenutog sveobuhvatnog Programa, JP Ceste F BiH, društvo sa ograničenom odgovornošću u punom vlasništvu Vlade FBiH, pokrenulo je inicijativu za Projekt modernizacije cestovnog sektora FBiH (Projekt). U tu svrhu, Vlada FBiH je podržala inicijativu za osiguranje kreditnih sredstava kod međunarodnih finansijskih institucija u iznosu do 150 miliona € za Program, uključujući ukupno 103,38 miliona € od Svjetske Banke (SB) i Evropske Investicijske Banke (EIB) za finansiranje Projekta.
Brojke
uredi| DUŽINA OSNOVNOG PRAVCA | ODVOJCI, RAMPE, DIONICE U SUPROTNOM SMJERU | UKUPNA DUŽINA MAGISTRALNIH CESTA FBIH | ||
|---|---|---|---|---|
| KM | % | KM | KM | % |
| M1.8 | 48,841 | 2,4 | 0 | 48,841 |
| M1.9 | 19,542 | 0,9 | 304 | 19,846 |
| M2 | 9,258 | 0,4 | 0 | 9,258 |
| M4 | 102,025 | 4,9 | 9,673 | 111,698 |
| M4.2 | 49,068 | 2,4 | 2,498 | 51,566 |
| M5 | 291,511 | 14,1 | 10,665 | 302,176 |
| M6 | 85,004 | 4,1 | 1,445 | 86,449 |
| M6.1 | 245,051 | 11,9 | 10,104 | 255,155 |
| M11 | 8,526 | 0,4 | 0 | 8,526 |
| M14 | 49,204 | 2,4 | 33 | 49,237 |
| M14.1 | 37,685 | 1,8 | 856 | 38,541 |
| M14.2 | 143,804 | 7,0 | 1,409 | 145,213 |
| M15 | 142,456 | 6,9 | 22,177 | 164,633 |
| M16 | 107,446 | 5,2 | 192 | 107,638 |
| M16.2 | 69,584 | 3,4 | 231 | 69,815 |
| M16.3 | 2,935 | 0,1 | 275 | 3,210 |
| M16.4 | 38,618 | 1,9 | 519 | 39,137 |
| M17 | 261,521 | 12,7 | 10,891 | 272,412 |
| M17.3 | 71,721 | 3,5 | 346 | 72,067 |
| M17.4 | 41,775 | 2,0 | 0 | 41,775 |
| M18 | 146,513 | 7,1 | 3,690 | 150,203 |
| M18.1 | 46,281 | 2,2 | 52 | 46,333 |
| M19.2 | 11,780 | 0,6 | 91 | 11,871 |
| M20 | 35,195 | 1,7 | 2,220 | 37,415 |
| UKUPNO: | 2.065,344 | 100 | 77,671 | 2.143,015 |
| CESTOVNI PRAVCI | ODVOJCI, RAMPE, DIONICE U SUPROTNOM SMJERU | UKUPNA DULJINA | |||
|---|---|---|---|---|---|
| DULJINA(KM) | % | DULJINA (KM) | DULJINA (KM) | % | |
| Unsko-sanski | 335,120 | 16,2 | 17,573 | 352,693 | 16,5 |
| Posavski | 64,126 | 3,1 | 440 | 64,566 | 3,0 |
| Tuzlanski | 239,029 | 11,6 | 10,000 | 249,893 | 11,7 |
| Zeničko-dobojski | 131,627 | 6,4 | 6,412 | 138,039 | 6,4 |
| Bosansko-podrinjski | 69,679 | 3,4 | 2,272 | 71,951 | 3,4 |
| Srednjobosanski | 258,712 | 12,5 | 1,892 | 260,604 | 12,2 |
| Hercegovačko-neretvanski | 358,874 | 17,4 | 3,808 | 362,682 | 16,9 |
| Zapadno-hercegovački | 117,335 | 5,7 | 8,183 | 125,518 | 5,9 |
| Sarajevo | 136,706 | 6,6 | 13,981 | 150,687 | 7,0 |
| K10 | 354,136 | 17,1 | 12,246 | 366,382 | 17,1 |
| Ukupno: | 2.065,344 | 100 | 77,671 | 2.143,015 | 100 |
Brojanje Prometa
urediAutomatsko brojanje prometa na mreži magistralnih cesta Federacije BiH izvodi se od 2005. godine. Prva štampana publikacija „Brojanje saobraćaja na magistralnim cestama Federacije BiH u 2006. godini, objavljena je u 2007. godini.[4]
| GODINA | BROJ LOKACIJA BROJANJA |
|---|---|
| 2006. | 53 |
| 2007. | 49 |
| 2008. | 56 |
| 2009. | 63 |
| 2010. | 67 |
| 2011. | 60 |
| 2012. | 101 |
| 2013. | 116 |
| 2014. | 124 |
| 2015. | 107 |
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ "Historijat". BIHAMK.BA. Pristupljeno 27. 9. 2019.
- ^ "Sigurnost Prometa". BIHAMK.BA. Pristupljeno 27. 9. 2019.
- ^ "Zaštita Okoliša". BIHAMK.BA. Pristupljeno 27. 9. 2019.
- ^ "Brojanje Prometa". BIHAMK.BA. Pristupljeno 27. 9. 2019.