Čelić

naselje i općina u Bosni i Hercegovini

Čelić je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine koji se nalazi na brežuljkastim i blago brdovitim padinama Majevice i dijelovima ravne Posavine, nadmorske visine od 140 – 711 metara. Zauzima površinu od 140 km2, a na ovom prostoru živi oko 12.000 stanovnika. Sastavni je dio Tuzlanskog kantona. Graniči sa općinama Srebrenik, Tuzla, Lopare i Brčko Distriktom.

Čelić
Općina i naseljeno mjesto
Općina Čelić
Pogled na Ratkoviće
Pogled na Ratkoviće
Općina Čelić u Bosni i Hercegovini
Općina Čelić u Bosni i Hercegovini
Čelić nalazi se u Bosna i Hercegovina
Čelić
Čelić
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°43′17.8″N 18°49′18.3″E / 44.721611°N 18.821750°E / 44.721611; 18.821750Koordinate: 44°43′17.8″N 18°49′18.3″E / 44.721611°N 18.821750°E / 44.721611; 18.821750
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Tuzlanski kanton
Općina Čelić
Vlada
 • Načelnik Sead Muminović[1] (SDA)
Površina
 • Općina 136,23 km2
 • Naseljeno mjesto 13,45 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina 10.502
 • Općina (gustoća) 77,09 /km2
 • Naseljeno mjesto 3.436
 • Naseljeno mjesto (gustoća) 255,46 /km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 • Ljeti (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 75 246
Pozivni broj (+387) 35
Matični broj 171107[2]
Matični broj općine 11231
Veb-sajt opcinacelic.com

Administrativni, kulturni i privredni centar je Čelić, smješten na magistralnom putu Tuzla-Brčko, na mjestu gdje se sastaju rijeke Gnjica i Šibošnica.

Predstavljajući svojevrstan dar prirode, Čelić ima svoju historiju. Ona potiče još od kamenog doba, o čemu svjedoče materijalni ostaci pronađeni u blizini naselja. Na području općine prisutno je više nekropola stećaka, dvije džamije iz Osmanskog perioda i više objekata narodnog graditeljstva.

Geografija

 
Geografski položaj općine Čelić

Geografski položaj

Brčko
Srebrenik
Brčko Brčko
Lopare
Srebrenik   Lopare
Srebrenik
Tuzla
Tuzla Lopare
Tuzla

Historija

Godine 1991. općina Lopare u čijem je sastavu bila teritorija današnje općine Čelić pristupila je tzv. paradržavnoj zajednici Srpske autonomne oblasti Semberije i Majevice.

Privremena skupština koju su sačinjavali odbornici Bošnjackog i Hrvatskog naroda kao i predsjednici Savjeta i Skupština mjesnih zajednica, 2. novembra 1991. godine donijela je odluku o raspisivanju referenduma za izdvajanje iz Skupštine općine Lopare i SAO Semberije i Majevice po mjesnim zajednicama Koraj, Čelić, Ratkovići, Brnjik, Vražići, Velino Selo (Čelić), Sitari, Humci , Nahvioci, Šibošnica i Drijenča. Referendum je održan 17. i 18. novembra 1991. godine. Rezultat referenduma bio je da se preko 99% stanovništva izjasnio za izdvajanje iz općine Lopare i formiranje općine Čelić. Rezultati referenduma dostavljeni su Vladi i Skupštini Republike Bosne i Hercegovine.

Nakon referenduma pristupilo se izradi Elaborata o ekonomskoj opravdanosti formiranja općine Čelić. Na čelu tima za izradu Elaborata bio je mr. Abdulah Kovačević, intelektualac tog podneblja, pjesnik i ekonomista. To je dovelo do njegovog zvjerskog ubistva od strane srpskih agresora 29. novembra 1991. godine. Izmasakrirano Abdulahovo tijelo bila je posljednja opomena narodu Čelića pred buru zla koja im dolazi.

Zahvaljujući aktivistima pripadnika Patriotske lige, osujećene su ideje agresora, organizovan je narod i stalo se u odbranu Čelića i Bosne i Hercegovine. Tokom ratnih dejstava narod Čelića odbranio je sva naselja izuzev Koraja iz kojeg je protjerano stanovništvo 15. juna 1992. godine.

Ratno Predsjedništvo općine Čelić se stavilo u odbranu i uspostavi civilne vlasti i života na ovom području.

U tom ratnom periodu, Predsjedništvo R BiH je 10. marta 1994. godine donijelo uredbu sa zakonskom snagom o obrazovanju općine Čelić.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – općina Čelić

Sastav stanovništva – općina Čelić
2013.[3]1991.[4]
Osoba10 502 (100,0%)7 010 (100,0%)
Bošnjaci9 341 (88,94%)1 5 101 (72,77%)
Hrvati843 (8,027%)1 183 (16,88%)
Srbi192 (1,828%)597 (8,516%)
Nisu se izjasnili36 (0,343%)
Bosanci35 (0,333%)
Muslimani18 (0,171%)
Romi15 (0,143%)
Nepoznato10 (0,095%)
Albanci6 (0,057%)
Jugoslaveni2 (0,019%)47 (0,670%)
Ostali2 (0,019%)82 (1,170%)
Bosanci i Hercegovci1 (0,010%)
Pravoslavci1 (0,010%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naselje Čelić

Sastav stanovništva – naselje Čelić
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba3 436 (100,0%)3 215 (100,0%)2 987 (100,0%)2 691 (100,0%)
Bošnjaci3 374 (98,20%)1 3 006 (93,50%)1 2 824 (94,54%)1 2 547 (94,65%)
Bosanci14 (0,407%)
Nisu se izjasnili13 (0,378%)
Romi10 (0,291%)
Muslimani10 (0,291%)
Srbi4 (0,116%)106 (3,297%)78 (2,611%)88 (3,270%)
Albanci4 (0,116%)7 (0,234%)11 (0,409%)
Nepoznato4 (0,116%)
Ostali2 (0,058%)34 (1,058%)6 (0,201%)14 (0,520%)
Bosanci i Hercegovci1 (0,029%)
Jugoslaveni59 (1,835%)59 (1,975%)21 (0,780%)
Hrvati10 (0,311%)7 (0,234%)10 (0,372%)
Crnogorci2 (0,067%)
Makedonci2 (0,067%)
Mađari2 (0,067%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Mjesne zajednice

Općinu Čelić sačinjavaju mjesne zajednice: Čelić, Ratkovići, Brnjik, Vražići, Velino Selo, Šibošnica, Nahvioci, Humci i Drijenča.

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Čelić". izbori.ba. Pristupljeno 14. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.

Vanjski linkovi