Srednjobosanski kanton

jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine

Srednjobosanski kanton (SBK) jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od ukupno 12 općina.[7]

Srednjobosanski kanton
Kanton Središnja Bosna
Средњобосански кантон
Zastava Srednjobosanskog kantona Grb Srednjobosanskog kantona
Zastava Grb
Položaj Srednjobosanskog kantona na karti
Lokacija Srednjobosanskog kantona na karti Bosne i Hercegovine.
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavno sjedište i najveći grad Travnik
44°13′38.3″N 17°40′01.4″E / 44.227306°N 17.667056°E / 44.227306; 17.667056Koordinate: 44°13′38.3″N 17°40′01.4″E / 44.227306°N 17.667056°E / 44.227306; 17.667056
Službeni jezik bosanski
srpski
hrvatski[1]
Pismo [1]
Etničke grupe  57,58% Bošnjaci
38,33% Hrvati
1,19% Srbi
2,90% Ostali[2]
Upravni oblik Parlamentarna federalna jedinica
Tahir Lendo (SDA)
Dražen Matišić (HDZ BiH)
Zakonodavstvo Skupština
Historija
 -  Vance–Owenov plan (ideja o podjeli BiH na pokrajine) januar 1993. 
 -  Vašingtonski sporazum (ideja o podjeli BiH na kantone) 18. mart 1994. 
 -  Dejtonski sporazum (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) 14. decembar 1995. 
 -  Proglašen Ustav kantona 28. mart 1996.[3] 
 -  Uspostavljeni kantoni 12. juni 1996.[4] 
Površina
• Ukupno
3.189 km2
Stanovništvo
• Ukupno (2013)
Gubitak254.686[2]
 
79,86/km2 
• Procjena (2022)
Gubitak245.633[5] 
HDI (2021) Gubitak0.782[6] (visok
Valuta Konvertibilna marka (BAM)
Vremenska zona UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)
UTC +2 (EEST)
Format datuma D. M. GGGG. (NE)
Topografija
Nadkrstac (Vranica)
2112 m
Veliko Plivsko jezero
3,3 km2
Vrbas
250 km
Vozačka strana desna
Pozivni broj +387 30
ISO 3166 kod BA-06 (do 27. novembra 2015)
Internetska domena .ba
Travnik, glavni grad kantona.

Srednjobosanski kanton na sjeveru i sjeverozapadu graniči sa Republikom Srpskom, na istoku sa Zeničko-dobojskim, na jugoistoku sa Sarajevskim, na jugu sa Hercegovačko-neretvanskim kantonom i na zapadu sa Kantonom 10. Sa 254.686 stanovnika (2013) i 79,86 stanovnika/km2 Srednjobosanski kanton je i po broju stanovnika i po gustoći naseljenosti peti među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 3.189 km2 peti u FBiH, što čini 12,21% površine Federacije i 6,23% površine Bosne i Hercegovine.[8]

Geografija uredi

Kanton obuhvata geografsko jezgro Bosne i Hercegovine. Ovaj kanton svojom zapadnom polovinom alimentira jugoistočne dijelove makro regiona Bosanska krajina, a istočnom polovinom koindicira sa krajnjim sjeverozapadnom područjima sarajevsko-zeničke makro ekonomske regije. Karakteristika kantona su izrazito planisko-brdsko područje (300–2110 m), sa najvišim vrhom Nadkrstac na planini Vranici.[9]

Najveće rijeke su Vrbas i Lašva. Geografska centralnost i dolinski zadori Vrbasa i Lašve ističu ovo područje na značajnu tranzitnost u svim smjerovima (sjever-jugoistok-zapad) i nivoima (Bosna i Hercegovina, Balkan, i dalje Zapadna Evropa, Mala Azija i Bliski Istok). Klimatske karakteristike su planinsko-kontinentalna klima sa mikro-lokalitetnim varijetetima vezanim za riječne doline i nadmorsku visinu.

Dijagonalno-tranzitna pozicija obilježena je pravcima sjeverozapad-jugoistok (Bihać-Travnik-Sarajevo-Goražde) i sjeveroistok-jugozapad (Tuzla-Zenica-Travnik-Bugojno-Mostar-Ploče, odnosno Neum, te od Bugojna za pravac Livno-Split).

Historija uredi

Prije početka rata u Bosni i Hercegovini općina Jezero (danas u Republici Srpskoj) je pripadala općini Jajce, dok su Dobretići pripadali Skender Vakufu (danas također u Republici Srpskoj). Historija današnjeg Srednjobosanskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Srednjobosanski kanton zvanično je konstituiran 20. septembra 1995. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.

Politika i administracija uredi

Srednjobosanski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Srednjobosanski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Srednjobosanski kanton posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između federalne i kantonalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).

Građani Srednjobosanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini Srednjobosanskog kantona. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu SBK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA) i kolacije Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).[10][11]

 
Općine u Srednjobosanskom kantonu

Na lokalnom nivou građani Srednjobosanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 12 općina.

Općina Broj naselja Broj stanovnika Gustoća Površina (km2)
Bugojno 78 31.470 87,2 361
Busovača 47 17.910 113,4 159
Dobretići 18 1.629 27,6 59
Donji Vakuf 68 13.985 43,7 320
Fojnica 55 12.356 40,4 306
Gornji Vakuf-Uskoplje 52 20.933 52,1 402
Jajce 58 27.258 80,4 339
Kiseljak 82 20.722 125,6 165
Kreševo 27 5.273 35,4 149
Novi Travnik 52 23.832 98,5 242
Travnik 90 53.482 101,1 529
Vitez 34 25.836 162,5 159
Srednjobosanski kanton 661 254.686 79,86 3.189

Stanovništvo uredi

Srednjobosanski kanton prema popisu iz 2013. godine ima 254.686 stanovnika i gustoću od 79.86 stanovnika/km², čime je po broju staonvnika i po gustoći peti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Dok su Dobretići, Gornji i Donji Vakuf, Fojnica i Kreševo veoma rijetko naseljene općine, ostatak kantona je srednje naseljen.

Etničke grupe u SBK 2013.
%
Bošnjaci
  
57.58
Hrvati
  
38.33
Ostali
  
2.891
Srbi
  
1.195
Sastav stanovništva
2013.[7]1991.[7]
Osoba254 686 (100,0%)331 782 (100,0%)
Bošnjaci146 652 (57,58%)143 678 (43,30%)1
Hrvati97 629 (38,33%)129 822 (39,13%)
Srbi3 043 (1,195%)37 805 (11,39%)
Bosanci1 441 (0,566%)
Romi1 347 (0,529%)
Muslimani1 216 (0,477%)
Nepoznato1 108 (0,435%)
Nisu se izjasnili1 014 (0,398%)
Ostali423 (0,166%)6 713 (2,023%)
Bosanci i Hercegovci378 (0,148%)
Albanci154 (0,060%)
Turci94 (0,037%)
Crnogorci60 (0,024%)
Jugoslaveni55 (0,022%)13 764 (4,149%)
Pravoslavci28 (0,011%)
Slovenci25 (0,010%)
Makedonci17 (0,007%)
Ukrajinci2 (0,001%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Privreda i infrastruktura uredi

 
Poslovni centar PC-96 u Vitezu, najveći prodajni kompleks u Srednjoj Bosni

Na području kantona razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području kantona. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za kanton tako i za Bosnu i Hercegovinu.

Od energetskih sirovina ističu se lignit na području Vrbaske doline, mrki ugalj na području Lašvanske doline i zemni plin na području Kiseljaka.

Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području Jajca i Donjeg Vakufa; rude željeza – magnetit, hematit i limoniti na području planine Radovan; rude gipsa na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja i Donjeg Vakufa; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja , te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, krečnjaci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području Kiseljaka, Fojnice i Bugojna.

Od ukupne površine kantona 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare.

Područje kantona spada u red brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž), povrće (krompir, kupus, luk, grah) i krmno bilje (travno djetelinske smjese, djetelina, silažno krmno bilje, stočna repa).

 
Magistralni put M5 kod Travnika

U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je izuzetno bogato rijeka i ima velike mogućnosti izgradnje mini hidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata.

Infrastruktura uredi

Saobraćaj uredi

Kanton ima dosta visok nivo katergorizirane putne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka Vrbas, Fojnica i Lašva. Energetski uvjeti su povoljni. Na području kantona postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 260,6 km i regionalnih u dužini od 337 km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom.

Kroz Srednjobosanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi:

Obrazovanje uredi

U Srednjobosanskom kantonu postoji ukupno 32 državnih i 4 privatnih srednjih škola. U SBK postoji ukupno 3 privatnih univerziteta (dva u Travniku i jedan u Kiseljaku), dok državnih univerziteta nema.[13][14]

Zdravstvo uredi

Glavna bolnica u Srednjobosanskom kantonu je kantonalna bolnica u Travniku. Pored toga, postoje još dvije opće bolnice u Bugojnu i Novoj Biloj, jedna specijalna bolnica u Travniku te brojni domovi zdravlja i privatne klinike.

Politika uredi

Kantonalna skupština uredi

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 30 zastupnika.[15]

Stranka Broj

glasova

% Ukupan

broj mandata

Stranka demokratske akcije 36.479 33,40 11
Hrvatska demokratska zajednica BiH[a] 29.596 27,10 9
Socijaldemokratska partija BiH 12.306 11,27 4
Narod i pravda 8.469 7,75 2
Demokratska frontaGrađanski savez 6.827 6,25 2
Hrvatska demokratska zajednica 1990[b] 5.390 4,94 2
Ukupno: 99.067 30

Također pogledajte uredi

Napomene uredi

  1. ^ HDZ BiH je u Srednjobosanskom kantonu nastupila u koaliciji sa strankama: HSSSR, HSS, HSP BiH, HKDU, HSPAS, HDU i HRAST.
  2. ^ HDZ 1990 je u Srednjobosanskom kantonu nastupila u koaliciji sa strankama: HSPHB i HSP BiH.

Reference uredi

  1. ^ a b "Ustav Srednjobosanskog kantona". paragraf.ba. Skupština Srednjobosanskog kantona. 8. 1. 2024. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  2. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. - Rezultati popisa" (PDF). www.popis2013.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 30. 6. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Službene novine Srednjobosanskog kantona". sbk-ksb.gov.ba. Skupština Srednjobosanskog kantona. 28. 3. 1996. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  4. ^ Jurilj, Lana (30. 10. 2017). "Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu". Mostariensia (1 izd.). 21: 83–95. doi:10.47960/2831-0322. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  5. ^ "Srednjobosanski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. 30. 6. 2022. Pristupljeno 8. 1. 2024.
  6. ^ "Subnational HDI". globaldatalab.org. GlobalDataLab. 28. 12. 2023. Pristupljeno 28. 12. 2023.
  7. ^ a b c Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom SBK
  8. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Popis_2013
  9. ^ "O kantonu". www.tzsbk.com (jezik: hrvatski). Arhivirano s originala, 11. 11. 2017. Pristupljeno 23. 12. 2017.
  10. ^ Administrator. "Vlada SBK - KSB - Ustav". www.sbk-ksb.gov.ba. Pristupljeno 23. 12. 2017.
  11. ^ Fena. "Imenovana Vlada Srednjobosanskog kantona". Nezavisne novine (jezik: srpski). Pristupljeno 23. 12. 2017.
  12. ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 24. 12. 2017.
  13. ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 12. 2017. Pristupljeno 24. 12. 2017.
  14. ^ "Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 12. 2017. Pristupljeno 24. 12. 2017.
  15. ^ Konačni rezultati Općih izbora u BiH 2022 – kantonalne skupštine

Vanjski linkovi uredi