Wikipedia

Zenica

grad u Bosni i Hercegovini

Zenica je grad i naseljeno mjesto u Zeničko-dobojskom kantonu, u srednjem dijelu Bosne i Hercegovine. Po veličini i stanovništvu jest četvrti grad u Bosni i Hercegovini. Ekonomsko je središte geografske regije Srednje Bosne i pored Travnika i Visokog predstavlja najvažniji grad tog dijela države. Grad je poznat po željezari, teškoj industriji i kao univerzitetski centar. Nalazi se u dolini rijeke Bosne, oko 70 km sjeverozapadno od Sarajeva, a prema popisu stanovništva iz 2013. broji 110.663 stanovnika.[6]

Zenica
Grad
Grad Zenica
Od vrha, s lijeva na desno: Trg Alije Izetbegovića sa spomenikom masakra u Zenici, Kamberovića polje i Sahat kula, Tvrđava Vranduk, najstarija džamija u Zenici, Stadion "Bilino polje", Stara čaršija, Bulevar grada uz rijeku Bosnu.
Zastava Zenica
Zastava
Službeni grb Zenica
Grb
Etimologija: "Osta z(j)enica oka moga..." / zenit
Nadimak/-ci: "Čelični grad"
Grad Zenica u Bosni i Hercegovini
Grad Zenica u Bosni i Hercegovini
Zenica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Zenica
Zenica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°12′12.8″N 17°54′28.2″E / 44.203556°N 17.907833°E / 44.203556; 17.907833
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonZeničko-dobojski
Osnovankao "Bistua Novua" — Rimsko Carstvo — Municipij (2—4. vijek; prvo ime)
kao "Bilino Polje" — Bosanska Banovina (29. augusta 1189; od tad, drugo ime)
kao "Zenica" — Bosansko Kraljevstvo (1415. ili mart 1436; od tad, trenutno ime)
Vlada
 • GradonačelnikFuad Kasumović[1] (BHI)
Površina
 • Grad550,40 km2
 • Naseljeno mjesto43,72 km2
Nadmorska visina316 [2] m
Najveća nadmorska visina (Zmajevac)638 m
Stanovništvo (2013)
 • Grad[3]110.663
 • Grad (gustoća)201,06 /km2
 • Naseljeno mjesto[4]70.553
 • Naseljeno mjesto (gustoća)1.613,75 /km2
Demonim(i)Zeničanin, Zeničanka
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj72 000
Pozivni broj(+387) 32
Matični broj162973[5]
Matični broj grada11185
Veb-sajtwww.zenica.ba

Etimologija

Prvo pominjanje imena Zenica zabilježeno je 20. marta 1436, u pismu poslanom turskom vojvodi Baraku, gdje se u sedmom redu pominje naziv "Seniza".

 
Prvo pominjanje imena Zenica u uputi Maroja Đurkovića, poslanom u Bosnu ka turskom vojvodi Baraku.

Prilikom napuštanja kraljevskog grada Bobovca, Katarina Kosača Kotromanić je izjavila "Osta z(j)enica oka moga...".[7]

Područje današnjeg grada kroz historiju na geografskim mapama označavalo još kao Bistua Nova (izvorno Bistua Nuova) zbog rimskog municipijuma kao najznačajni nalaz tog perioda po kojem se zove jedna od ulica danas u Novom Radakovu i Bilino Polje po kojem danas nosi naziv stadion NK Čelika i Reprezentacije Bosne i Hercegovine

Historija

Najstariji materijalni dokazi o životu, civilizaciji i historijskim zbivanjima na lokalitetu grada Zenice, potiču od perioda 3000. do 2000. p. n. e, a čiji dokazi su pronađeni na lokalitetima Drivuše i Gradišća. Iz metalnog doba kao dokaz, pronađene su metalne sjekire i strelice u predjelu Nemile i Gračanice, da bi se na prelazu iz bronzanog u željezno doba (6-5. stoljeće p. n. e), obilježila Ilirska plemena. Ilirska naselja su gradila specifična naselja odbrambenog karaktera, zvani gradina, a dokaz prisustva plemena Desidijata su indirektni dokazi iz toponomastičke građe kao npr. toponim gradina, kao u naseljima kao Gradišće, Gračanica, Gradac u okolini Zenice. Najveći ustanak protiv Rimljana, Batonov ustanak (6–9. p. n. e) spominje se i Arduba koja je povezivana sa današnjim Vrandukom.[8]

Srednjovjekovna Bosna

 
Slika iz sredine 19. vijeka, autora Karla Eberta (1821—1885), Tvrđava Vranduk u Bosni (njem. Die Festung Vranduk in Bosnien; na slici su prikazani Bošnjani na planini Vranduk pored rijeke Bosne)

Tokom ranog srednjeg vijeka, pretpostavlja se da su barbarske najezde uništile najveći dio antičkog naslijeđa, a od posebnog značaja za Zenicu jest bistuenske biskupije (najznačaniji nalaz (2–4. vijek) u kojem dominira monumentalna ranokršćanska dvostruka bazilika, pored koje je u Evropi identifikovana samo još jedna. Tokom srednjeg vijeka na području Zenice i srednje Bosne, naseljavaju se Goti, Avari i Slaveni koji formiraju svoje južne slavenske države, a tako i Bosnu. Vrijeme političke samostalnosti srednjovjekovne Bosne direktno je vezano za Zenicu, prije svega Gradješinom pločom i aktom abjuracije, čime je dopunjeno Kulinovo vrijeme, ali određuje i činjenice političke moći. Tokom vladavine Kulina bana pominje se vjera sa sličnim heretičkim (dualističkim) vjerovanjem na istoku Balkanskog poluostrva. Pritiskom pape i mađarskog kralja, bosanski ban Kulin će pred papinim izaslanikom kardinalom Ioannesom Casamarisom, splitskim nadbiskupom Bernardom i dubrovačkim đakonom Marinom, 8. aprila 1203. objaviti Bilinopoljsku izjavu kojom se odriče bogumilskog učenja. Blizina tvrdog grada Vranduka, sjedište bosanskih kraljeva, Janjica i hiže dida bosanskih krstjana (u historiografiji nazivanih bogumilima, bosanskim hereticima ), sa stećcima u Puhovcu i Pojskama, nekoliko pisara i graditelja, uz ostalo, jesu činjenice i dokaz posebnog značaja ovog kraja u srednjem vijeku.

U razdoblju srednjeg vijeka, 1370, spominje se naselje Klopče, kao i porodica toga imena, 8. januara 1404. bosanski did iz Janjića šalje depešu dubrovačkom knezu Vlahi Sorkočeviću. U zeničkom naselju Varošišće otkopana je crkva iz srednjeg vijeka i franjevački samostan Sv. Marije, koju je gradio kipar Ivan Hrelić, učenik Juraja Dalmatinca.[9]

Osmansko doba

U vrijeme vladavine Osmanlija (1463–1878) činjenicom da se promjenom smjera glavnog trgovačkog puta mijenja i funkcija samog grada, te osim kratkog perioda kad je bila sjedište brodskog kadije (do 1557) Zenica je kasaba, opet osobenog lika sa nekoliko džamija (Sultan Ahmedova, poznata i kao Čaršijska, Osman-čelebijina, Sejmenska, Jalijska), medresom (1737), nekoliko mekteba, nišana, šadrvana, hanova i karavansaraja.

 
Sejmenska džamija u čaršiji.

Prema podatku iz 17. stoljeća, Zenica je imala oko 330 kuća, što je stavljalo među redove srednjeg grada u tadašnjoj Bosni.U jednom opisu iz 1697. govori se o Zenici, gdje uspjevaju dinje "...a sam kraj je vrlo pitom".

Godine 1697, dolazi do razaranja i potpunog spaljivanja Zenice (po predanju samo su tri kuće opstale), od strane habsburškog princa Eugena Savojskog. Većina uglednih Zeničana je ubijeno, a katoličko stanovništvo je napustilo grad skupa sa princom Eugenom, da bi u 18. vijeku u Zenicu ponovo se počeli doseljavati Hrvati iz Dalmacije i Jevreji - sefardi (spominju se tek oko 19. vijeka u Zenici).[10]

Austrougarsko doba

 
Konjska česma pored Čaršijske džamije (Sultan-Ahmedove)

Grade se kapitalni objekti šireg društveno-ekonomskog značaja: željeznička pruga od Bosanskog Broda do Zenice (1879), Rudnik uglja (1880), Fabrika papira (1885), Željezara (1892), Kazneni zavod (1886). Konjska česma, izgrađena od bijelog tesanog kamena, sa dvije lule i dva korita, postavljena suprotno. Česma je otvorena 30. maja 1910, u 10:00 sati, na sjećanje prolaska austrijskog cara Franje Josipa kroz Zenicu. Tadašnji načelnik Zenice Ali Harmandić je 1910. doprinio da Zenica dobije prvi savremeni vodovod dužine 6 km, te desetak česmi u Zenici, između kojih i Konjska česma. Od 2001, model austrijske česme je postao zvanični suvenir Zenice, koji se još naziva i gradska, čaršijska, stara i konjska na osnovu lule koje imaju oblik konjske glave.[11] Česma se nalazi između Sultan Ahmedove džamije i zgrade Zeničkog muftijstva - Hadži Mazića kuća.[12]

Dvadeseti vijek

 
Zgrada nekadašnje sinagoge u Zenici pored kamenog mosta.

Početkom 20. vijeka, povećao se broj stanovnika, evidentna je ubrzana urbanizacija. Srpska pravoslavna crkva Rođenja Svete Bogorodice[13] sagrađena je 1885, dvije katoličke[14][15] crkve 1910, sinagoga 1903[16], najstarija džamija Sultan-Ahmed je obnovljena, gradnja nekoliko prenoćišta, hotela, škola, vodovod, modernih puteva.[17]

Dvadeseti vijek u Zenici obilježen pojačanom industrijalizacijom, posebno poslije 1938. izgradnjom Grube pruge, pauperizacijom dijela stanovništva, njegovom proleterizacijom. Kameniti most vezuje kuću Koste Jefića i Osmanage Mehmedića i jevrejsku Havru punih 90 godina.

Od 1941. do 1945, evidentan je napor domaćeg stanovništva (potpisivanjem Rezolucije zeničkih muslimana maja 1942). Ustaški teror nad Židovima i odvođenja u koncentracione logore, doveo je do nestanka židovske kulture u Zenici. Osnovane su muslimanske milicije, naoružane od ustaškog pokreta u Šerićima, Doglodima, Babinu. Kao odbrana stanovništa osnovani su i partizanske odrede, koji su u aprilu 1945. oslobodili Zenicu. Odbrana i oslobođenje Zenice obilježava se 12. aprila 1945. (Dan oslobođenja Zenice)[18]. Nakon toga grad je počeo naglo industrijski se razvijati, a novi blokovi zgrada su izgrađeni kako bi se smjestili sve brojniji rudari i radnici u čeličani. Za vrijeme jugoslavenskog perioda od oko 50 godina, populacija se ušestostručila.

Rat u Bosni i Hercegovini

Glavni članci: Treći korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine i 7. muslimanska viteška oslobodilačka brigada
 
Spomen kamen u Novom Radakovu za Mateu Jurić.
 
Kameni spavač, spomenik masakra u Zenici na trgu Alije Izetbegovića.

Službena prva civilna žrtva tokom rata u BiH u Zenici je ubijena vatrenim oružjem za vrijeme blokade tadašnje vojne kasarne JNA u naselju Bilimišće, a ubijena je Matea Jurić (29. jul 1990 — 13. maj 1992).

Dana 19. aprila 1993. oko podneva, od strane HVO-a devet granata je ispaljeno iz haubice i usmrtilo i ranilo više civila u centru grada, što se obilježava kao dan masakra u Zenici.[19] Granata je ispaljena iz sela Putićevo (16 kilometara od Zenice), prva oko 12:10 sati, drugi napad sa dvije granate u 12:24, a naredne dvije runde sa dvije granate u 12:29. Grad je pretrpio i značajan gubitak civilnog stanovništva od snajperske vatre, požara i gladi, a stanovništvo nije imalo vodu i struju. Prvi novac Bosne i Hercegovine štampan je u Zenici, a prva vojna smotra Armije Republike Bosne i Hercegovine na čelu sa Alijom Izetbegovićem, održana je u Zenici. U jeku rata u Zenici se organizuje novi privredni sajam ZEPS.[8]

Prva domaća međunarodna utakmica reprezentacije BiH odigrana je na Bilinom Polju protiv Albanije.[8][20]

Poslijeratni period

Tokom perioda koji je uslijedio poslije rata u Bosni i Hercegovini, Zenica je doživjela doživjela privredni slom. Obustavljanje rada ili u velikoj mjeri smanjenje intenziteta u najvećim zeničkim preduzećima kao što su Željezara Zenica, RMU Zenica, Metalno su direktno utjecale na veliku stopu nezaposlenosti.[21]

Okosnica zeničke privrede Željezara, nakon neuspješnog udruživanja s Kuvajtskim investicijskim fondom, privatizacijom postaje dio ArcelorMittala, najvećeg svjetskog proizvođača čelika a s pokretanjem integralne proizvodnje u novom privrednom subjektu ArcelorMittal Zenica. U tom periodu dolazi i do infrastrukturnih ulaganja u Zenicu. Izgrađuju se sportski objekti (Atletski stadion i višefunkcionalna Arena), glavna gradska magistrala (GGM).[22][23]

21. vijek

 
Rijeka Bosna se izlila po Kamberovića polju tokom poplava 2014.
 
Demolirana zgrada općinske uprave tokom protesta 2014.

Zenica se relativno sporo oporavlja i dalje razvija ulazeći u 21. vijek, a evidentan je i pad broja stanovnika od 1991. do 2013. Zenica je izgubila četvrtinu stanovništva dijelom usljed rata, dijelom zbog nepovoljnih ekonomskih prilika u BiH.

Tokom poplava u Bosni i Hercegovini 2014. Zenica se suočavala sa izlivima rijeke Bosne i njene pritoke Kočeve kako u samoj jezgri grada, tako i okolnim naseljenim mjestim poput Nemile.[9]

U februara 2014. održani su građanski protesti u kojim su uništene zgrada općinske uprave i zgrada RMK, a deseci osoba su zbrinuti u Kantonalnu bolnicu zbog zadobivenih povreda.[11]

Općina Zenica je 20. novembra 2016. dobila status grada.[12][13]

Geografija

 
Izletište Smetovi, 8 km od grada.

Zenica se nalazi u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena između 44° i 13' sjeverne geografske širine i 17° i 54' istočne geografske dužine. Na sjeveru graniči sa općinom Teslić, istočno od nje Žepče, Zavidovići i Kakanj. Zapadni dio graniči sa Travnikom, Vitezom, a na jugu sa Busovačom. Površina iznosi 558.5 km2. U regionalnom smislu pripada Planinsko-kotlinskoj Bosni, preciznije Gornjobosanskoj-lašvanskoj mezoregiji. U prirodno-geografskom pogledu, smještena je uz srednji dio rijeke Bosne.[24]

Na sjevernim dijelovu nalazi se Vučija planina i Kosovnjak. Na istočnim granicama nalazi se Velika Manjača i Ravna planina , dok ja južnom dijelu nalaze se Krčke stijene, Janjićki vrh i Zvečaj. Na zapadu su, Golubak, Visoka glava, Vučijak i Crni Vrh. Uz urbani dio grada su brda niže nadmorske visine sa svojim vidikovcima: Tetovo, Volovska glava, Crnile, Zmajevac, Hamida, Klopačke stijene i izletište Smetovi.

Smetovi su smješteni 8 km od centra, gdje postoje uređene staze za šetnju, vožnju biciklom te sportski tereni za košarku, fudbal i odbojku u pijesku. Uređen je i za zimske uslove u vidu ski lifta i staza za skijaše. Sa Smetova je vidljivost po vedrom vremenu i do 100 kilometara, pa se mogu vidjeti obližnje planine Zvijezda, Vranica, Vlašić i Lisac.[25]

 
Geografski položaj grada Zenice.
Planine i brda[26] nm. (m)
Tvrtkovac 1304
Hum 1280
Vepar 1083
Lisac 1080
Smetovi 940
Klopačke stijene 918
Golubak 700
Vučijak 639
Zmajevac 638
Volovska glava 585
Janjićki vrh 561

Geografski položaj

Teslić
Travnik 		Teslić, Žepče Žepče
Travnik   Zavidovići
Kakanj
Travnik
Vitez 		Busovača, Kakanj Kakanj

Klima

Klima u Zenici je pretplaninsko umjereno kontinentalna. Ljeta u Zenici su obično topla i suha, s prosječnim temperaturama koje mogu doseći ili premašiti 30 °C tijekom najtoplijih mjeseci. Noći su relativno svježe. Zime su hladne i snježne. Temperature često padaju ispod nule, a snježni pokrivač može biti prisutan tijekom većeg dijela zime. Najtopliji dan je izmjeren 13, augusta 2024. i iznosio je 42,6 °C[27], dok je najhladniji bio 24. januara 1963. i iznosio je -23,9 °C. Najveća godišnja količina padavina je izmjerena 2014. iznosila je 1200,6 mm, dok je najmanja izmjerena 2011. i iznosila 519,2 mm.[28][29]

Klima Zenice
JanFebMarAprMajJunJulAugSepOktNovDec
Prosječna temperatura (°C)0,46,97,011,215,619,221,120,717,112,06,32,1Ø11,6
Najviša prosječna temperatura (°C)3,86,912,116,721,525,227,826,623,717,310,05,1Ø16,4
Najniža prosječna temperatura (°C)−3,0−1,71,95,89,813,214,513,910,66,72,7−0,9Ø6,1
Padavine (mm)7070647685887270728410596Σ952
Broj sunčanih sati (h/danu)9,510,51213,514,515,515,014,012,511,09,59,0Ø12,2
Temperatura u °C • padavine u mmDijagram:
Temperatura
3,8
−3,0
6,9
−1,7
12,1
1,9
16,7
5,8
21,5
9,8
25,2
13,2
27,8
14,5
26,6
13,9
23,7
10,6
17,3
6,7
10,0
2,7
5,1
−0,9
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Padavine
70
70
64
76
85
88
72
70
72
84
105
96
janfebmaraprmajjunjulaugsepoktnovdec
Izvor: Climate data[30]
 
Jezero Mošćanica u istoimenom naselju u okolini Zenice.

Rijeke

Zenica ima veliki broj manjih rijeka i potoka koje se ulijevaju u rijeku Bosnu koja je najznačajniji vodeni tok. Izvor rijeke Bosne se nalazi na Ilidži, kod Sarajeva, a ušće u rijeku Savu kod Šamca, stim da je prirodni tok s juga na sjever. Kroz Zenicu protiče 47,95 km od ukupnih 274 km koliko iznosi dužina rijeke Bosne. Duž iste nalaze se saobraćajnice i željeznička pruga.

Osim Bosne, postoje tokovi rijeka Lašva, Babina rijeka, Kočeva, a nešto dalje su i Bistričak, Gračanićka, Nemilska, Orahovička, Starinska i Džulanova rijeka. Značajniji potoci su Bukovica, Janjićki, Tetovski, Zvečajski, kao i potoci Perin han.

Oko 10 km jugoistočno od grada, između naselja Mutnica i Mošćanica, postoji vještačko jezero Mošćanica površine od dva hektara.[31]

Panorama

 
Panoramski pogled na Zenicu: lijevo željezara, naselja Nova Zenica i Čaršija, u sredini i desno naselja Mokušnice, Odmut i brdo Crnile

Kultura

 
Bosansko narodno pozorište kod zgrade općinske uprave.
 
Spomenik NOB-a u gradskom naselju Nova Zenica.

Institucije od kulturnog značaja su: Simfonijski orkestar kamere, Bosansko narodno pozorište sa Velikom scenom, Malom scenom, Scenom u podrumu i Kabareom; Omladinski hor, Likovna galerija i Muzej grada Zenice. U Bosanskom narodnom pozorištu, pored stalnog ansambla, aktivna je i Dječija scena sa sopstvenim programom.[32][33]

Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", jest podružnica u Zenici od 2010. koja organizuje godišnje uskršnje događaje.

Pop-rok grupa Dubioza kolektiv, Anasabl srednjovjekovne muzike Fugato, i Nemoguće vruće potiče iz ovog grada.

 
Stari grad Vranduk sa tvrđavom.

Nacionalni spomenici

Glavni članak: Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Zenici

Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine u Zenici su: Crkva Rođenja Presvete Bogorodice, Crkva svetog Ilije sa župnim uredom, Fabrika papirna u Novoj Zenici, Ploča velikog sudije Gradeše koja se nalazi u Muzeju grada Zenice, Sejmenska džamija, Stara džamija sa haremom u naselju Orahovica kod Nemile, Stari grad Vranduk, Sultan Ahmedova džamija i medresa prekoputa džamije i zgrada nekadašnje Sinagoge u Zenici.[34]

Stanovništvo

Glavni članci: Demografija Zenice i Spisak naseljenih mjesta u gradu Zenici

Nacionalni sastav stanovništva – grad Zenica

Sastav stanovništva – grad Zenica
2013.[35]1991.[36]1981.[37]1971.[38]1961.[39]
Osoba110 663 (100,0%)145 517 (100,0%)132 733 (100,0%)112 447 (100,0%)84 341 (100,0%)
Bošnjaci92 988 (84,03%)80 359 (55,22%)166 930 (50,42%)161 204 (54,43%)131 177 (36,97%)1
Hrvati8 279 (7,481%)22 510 (15,47%)23 595 (17,78%)24 658 (21,93%)20 509 (24,32%)
Bosanci2 679 (2,421%)––––
Srbi2 409 (2,177%)22 433 (15,42%)21 204 (15,97%)21 875 (19,45%)20 369 (24,15%)
Nisu se izjasnili1 305 (1,179%)––––
Bosanci i Hercegovci816 (0,737%)––––
Romi809 (0,731%)–153 (0,115%)48 (0,043%)–
Muslimani531 (0,480%)––––
Ostali381 (0,344%)4 561 (3,134%)1 982 (1,493%)1 147 (1,020%)342 (0,405%)
Nepoznato137 (0,124%)––––
Jugoslaveni91 (0,082%)15 654 (10,76%)17 536 (13,21%)2 133 (1,897%)10 755 (12,75%)
Albanci81 (0,073%)–172 (0,130%)210 (0,187%)197 (0,234%)
Crnogorci62 (0,056%)–826 (0,622%)690 (0,614%)395 (0,468%)
Slovenci39 (0,035%)–177 (0,133%)302 (0,269%)376 (0,446%)
Makedonci21 (0,019%)–95 (0,072%)99 (0,088%)142 (0,168%)
Turci18 (0,016%)––––
Pravoslavci11 (0,010%)––––
Ukrajinci6 (0,005%)––––
Mađari––63 (0,047%)81 (0,072%)79 (0,094%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zenica

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Zenica
2013.[35]1991.[36]1981.[37]1971.[38]1961.[39]
Osoba70 553 (100,0%)96 027 (100,0%)63 569 (100,0%)51 263 (100,0%)32 476 (100,0%)
Bošnjaci55 239 (78,29%)43 154 (44,94%)122 146 (34,84%)121 365 (41,68%)15 908 (18,19%)1
Hrvati6 746 (9,562%)15 809 (16,46%)11 716 (18,43%)13 250 (25,85%)9 393 (28,92%)
Bosanci2 461 (3,488%)––––
Srbi2 296 (3,254%)18 312 (19,07%)12 728 (20,02%)12 779 (24,93%)10 525 (32,41%)
Nisu se izjasnili1 192 (1,690%)––––
Bosanci i Hercegovci794 (1,125%)––––
Romi645 (0,914%)–67 (0,105%)19 (0,037%)–
Muslimani408 (0,578%)––––
Ostali348 (0,493%)4 049 (4,217%)1 338 (2,105%)712 (1,389%)221 (0,681%)
Nepoznato105 (0,149%)––––
Jugoslaveni83 (0,118%)14 703 (15,31%)14 437 (22,71%)1 945 (3,794%)5 517 (16,99%)
Albanci81 (0,115%)–127 (0,200%)141 (0,275%)105 (0,323%)
Crnogorci62 (0,088%)–697 (1,096%)605 (1,180%)329 (1,013%)
Slovenci39 (0,055%)–167 (0,263%)290 (0,566%)316 (0,973%)
Makedonci21 (0,030%)–88 (0,138%)88 (0,172%)100 (0,308%)
Turci17 (0,024%)––––
Pravoslavci10 (0,014%)––––
Ukrajinci6 (0,009%)––––
Mađari––58 (0,091%)69 (0,135%)62 (0,191%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Naseljena mjesta u Zenici

Zenicu sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[40]

Arnauti, Banloz, Bijele Vode, Bistrica, Bistrica Gornja, Briznik, Bukovica, Dobriljevo, Donja Vraca, Donji Čajdraš, Drugavci, Dusina, Gladovići, Gorica, Gornja Gračanica, Gornja Višnjica, Gornja Vraca, Gornja Zenica, Gornji Čajdraš, Gradina, Gradišće, Grm, Gumanci, Janjac, Janjićki Vrh, Janjići, Jasika, Jastrebac, Jezera, Jurjevići, Kasapovići, Klopački Vrh, Kolići, Koprivna, Kovačići, Kovanići, Kozarci, Kula, Lašva, Lijeske, Lokvine, Loznik, Ljubetovo, Mošćanica, Mutnica, Nemila, Novo Selo, Obrenovci, Orahovica, Osojnica, Osredak, Palinovići, Pepelari, Peševići, Plahovići, Plavčići, Poca, Pojske, Ponihovo, Ponirak, Puhovac, Putovičko Polje, Putovići, Radinovići, Sebuja, Smajići, Starina, Stranjani, Sviće, Šerići, Šiblići, Tišina, Topčić Polje, Trešnjeva Glava, Vranduk, Vranovići, Vražale, Vrhpolje, Vukotići, Zahići, Zenica i Živkovići.

Naseljeno mjesto Jezera su ranije pripadala općini Teslić, koje je poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma ušlo u sastav Zenice, a naselje Blatnica u općinu Teslić (Republika Srpska).

Na popisima 1971. i 1981, postojala su i naseljena mjesta: Babići, Čekote, Dolac, Dolipolje, Donja Gračanica, Drinjani, Drivuša, Dvor, Gnusi, Gojakovac, Jagodići, Jelina, Jezero, Jokovići, Klopče, Konjevići, Kopilo, Kovačevići, Krivići, Lađice, Miklići, Mrgodići, Mulići, Orahovičko Polje, Pečuj, Perin Han, Podbrežje, Poratje, Potok, Pridražići, Rajčevići, Raspotočje, Rebrovac, Ričice, Rijeka, Sidica, Spahići, Šušanj, Tuganja, Urije, Varda, Visokovci, Vjetrenice, Vrselje i Vukovići. Ova naselja su na popisu 1991. ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.

Urbana naselja

Urbani dio Zenice[41] čine naselja:

Politika

Politička organizacija Grada Zenica

Organi grada Zenice su Gradsko vijeće (sastoji se od 31 vijećnika) i gradonačelnik.[42]

Gradom rukovodi gradonačelnik koji se bira na lokalnim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i Gradsko vijeće, koje se sastoji od 31 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama, te jednog predstavnika nacionalnih manjina. Članovi Gradskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u Gradskom vijeću. Ovlasti gradonačelnika i Gradskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom Grada.

Gradonačelnik

Glavni članci: Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2016 (Zenica), Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020. i Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.

Na lokalnim izborima održanim održanim 2. oktobra 2016. za gradonačelnika Zenice izabran je Fuad Kasumović, kao nezavisni kandidat sa 34,67% ili ukupno 16.176 glasova.[43][44] Iduća dva mandata na lokalnim izborima 2020, te lokalnim izborima 2024. ponovo je izabran za gradonačelnika.[45][46]

Zenički načelnici
 
Abdulah Mutapčić, bivši načelnik (1970–1974).
 
Fuad Kasumović, 36. i aktuelni gradonačelnik.
  • Ahmetaga Mutapčić
  • Ali Harmandić (1908–1913)
  • Mahmud Tarabar (1913–1917)
  • Osman Mutapčić (1917–1923)
  • Ivo Ghey (1923–1925)
  • Ahmed Mutapčić (1926–1931)
  • Abdulaziz Aska Borić (1932–1935)
  • Eniz Mutapčić (1935–1936)
  • Mehmedalija Tarabar (1936–1941)
  • Ismet Salčinović (1941–1945)
  • Mustafa Čolaković (1945)
  • Mustafa Mujagić (1945)
  • Abdul Aziz Asko Borić (1945–1946)
  • Jozo Marčinković (1945–1948)
  • Veljko Bilanović (1949–1950)
  • Nikola Spaić (1951–1952)
  • Safet Uzunović (1950–1955)
  • Đuro Vekić (1955–1959)
  • Milko Križanović (1959–1960)
  • Ezher Arnautović (1960–1965)
  • Vinko Jelčić (1965–1966)
  • Muhamed Berberović (1966–1970)
  • Abdulah Mutapčić (1970–1974)
  • Vinko Jelčić (1974–1978)
  • Nikola Mirković (1978–1982)
  • Salim Tarabar (1982–1983)
  • Muhamed Pašalić (1983–1984)
  • Nikola Telebak (1984–1985)
  • Omer Filipović (1986–1988)
  • Bogdan Kolar (1988–1990)
  • Ibrahim Alispahić (1990–1992)
  • Besim Spahić (1992–1997)
  • Ferid Alić (1997–2000)
  • Zakir Pašalić (2000–2004)
  • Husejin Smajlović (2004–2016)
  • Fuad Kasumović (2016–)

Gradsko vijeće

Glavni članak: Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2024.

Zvanična obilježja

 
Zastava grada Zenice.
 
Grb grada Zenice.

Grad Zenica ima grb i zastavu. Grb je četvrtasto polje s polukružnom osnovom uokvireno dvjema linijama, čiji su debljina i međuprostor jednaki. Grb sadrži šest elemenata koji su prikazani linijama crne boje iste debljine. Lijevom stranom, prateći okvir polja grba, proteže se kontura rijeke Bosne, koju u donjem dijelu sijeku dvije horizontalne linije – simbol komunikacije. U preostalom dijelu polja grba prikazana su četiri simbola kružne forme koji predstavljaju (s lijeva na desno odozgo prema dolje) simbol Vranduka – sjeverne kapije grada, jedan od šest križeva sa ploče bana Kulina, ujedno i simbol kršćanstva, polumjesec – simbol islama i osmanskog perioda i ukršteni čekići – simbol rudarstva i teške industrije, a indirektno i simbol austrougarskog perioda.

Polje grba je obojeno žutom i zelenom bojom.[47][48] Žuta boja pokriva polje do nivoa gornja dva kružna elementa, a zelena boja preostali dio polja. Polumjesec u donjem dijelu je također ispunjen žutom. Kontura rijeke je bijela. Zastava grada Zenica je bijele boje. Odnos širine i dužine zastave je 1:2. Zastava se u svim varijantama koristi u uspravnom položaju. Na sredini zastave nalazi se grb položen uspravno po dužini zastave. Širina grba zauzima 2/3 širine zastave.

Uvjeti i način upotrebe grba i zastave grada Zenica propisuju se posebnom odlukom Vijeća.[49]

Privreda i saobraćaj

 
Čeličana u sklopu Željezare, promatrana iz naselja Blatuša.
 
Zgrada Doma zdravlja Zenica u blizini Stadiona Bilino Polje.

Zenica je industrijski centar. U politici razvoja industrije dominirale su bazne grane industrije (proizvodnja gvožđa i čelika i rudarstvo). Eksploatacija mrkog uglja u Zenici je otpočela 1880, a proizvodnja čelika 1892.

U predratnom periodu u Zenici pored ostalog proizvedeno je 1,4 miliona tona čelika i 924.000 tona uglja, 1.018.000 m2 tkanine, 158.000 hl mlijeka, itd. Broj zaposlenih radnika iznosio je 53.419 od čega u društvenom sektoru 49.415 (privreda 42.965 i 6.450 u vanprivredi), a u privatnom sektoru 4004 zaposlena.

Premda Zenica u ratnom periodu (1992–1995) nije pretrpjela ratna razaranja, rat je ostavio značajne posljedice po privredu. One se ogledaju prvenstveno u obustavljanju kontinuiranog procesa proizvodnje čelika i velikom smanjenju proizvodnje.

Ratarstvo i stočarstvo imaju značajne preduslove za daljnje povećanje proizvodnje uz veću primjenu agro-tehničkih mjera. U ratarskoj proizvodnji najzastupljenija je proizvodnja krompira sa značajnim tržnim viškovima, mrkve, luka, kukuruza, pšenice i ovčijeg sira.

Saobraćaj

 
Električni voz na željezničkoj stanici Zenica.
 
Nova dionica autoceste kod Zenice.

Zenica je spojena sa Sarajevom autoputem A1, a međusobno su udaljeni 69,3 km cestovnim putem, a povezani su i željezničkom prugom, kroz dolinu rijeke Bosne.[50] Istim autoputem povezana je i sa Mostarom sa 176 km[51] udaljenošću, a željeznička pruga se nastavlja južno i dolazi do obale u Pločama.

Putevi u gradu su relativno obnovljeni sa početkom izgradnje 2012, a jedna od magistrala jeste Glavna gradska magistrala (GGM), sa ukupnom dužinom od 7,85 km.[52] Sve ceste su povezani kružnim tokovima.[53] U fazi saniranja i proširivanja su putevi prema okolnim mjestima i selima, a radovi su u toku koridora Vc u obližnjem naselju Nemila.[54]

Najvažnije infrastrukturne i transportne kompanije iz Zenice su Almy gradnja, ITC, Arkon, Arel, Uniprojekt komerc - inžinjering, Komgrad - Ze, Almy - transport, Geosonda, Engra, ŽGP - Zenica i ostali.

Najbliži aerodrom je Međunarodni aerodrom Sarajevo.[55][56]

Obrazovanje

Glavni članak: Univerzitet u Zenici
 
Prva gimnazija Zenica.
 
Medicinska škola Zenica.

Zenica je univerzitetski grad. Univerzitet u Zenici se sastoji od nekoliko fakulteta: mašinski, metalurško-tehnološki, filozofski, pravni, ekonomski, medicinski, islamski pedagoški fakultet i politehnički fakultet.[57]

U Zenici postoji 19 osnovnih škola, a neke među njima su: OŠ Musa Ćazim Ćatić, OŠ Meša Selimović, OŠ Mak Dizdar, OŠ Edhem Mulabdić, OŠ Vladimir Nazor, OŠ Miroslav Krleža i ostale.

Srednje škole u Zenici su:

  1. Prva gimnazija Zenica[58]
  2. Druga gimnazija Zenica[59]
  3. Gimnazija KŠC “Sv. Pavao”[60]
  4. Medicinska škola Zenica[61]
  5. Tehnička škola Zenica[62]
  6. Mješovita škola “Mladost” Zenica[63]
  7. Muzička srednja škola Zenica[64]
  8. Ekonomska škola Zenica[65]
  9. Industrijska škola Zenica[66]
  10. Srednja škola za stručno obrazovanje i radno osposobljavanje[67]

Između ostalih tu je Osnovna muzička škola, Osnovna specijalna škola, Katolički školski centar sa osnovnom školom i gimnazijom.[68]

Organizacije

 
Grb Saveza izviđaća Federacije Bosne i Hercegovine.

Postoje udruženja i organizacija, koje sufinansira Grad svojim budžetom[69], poput ekoloških incijativa, omladinskih pogona (Centar za mlade Zenica i INPUT Centar za edukaciju informisanje i afirmaciju mladih), kao i Udruženje "Forum građana" Zenica,[70][71] Eko izviđački centar Smetovi (tokom cijele godine), sanitacija i čišćenje vode.[72] Od osnivanja do danas kroz zeničku izviđačku organizaciju prošlo je približno 100.000 mladih ljudi.[73]

Izviđači u Zenici se sastoje od tri odreda:

  • Odred izviđača “Lisac” Zenica
  • Odred izviđača “Smet” Zenica
  • Odred izviđača "Zmajevac" Zenica

Ekologija

 
Rijeka Bosna sa gradskim naseljima Jalija i Odmut.

Zenica spada u gradove sa teškom industrijom koji su neracionalno zagađivali i uništavali okolinu. Poslije rata u Bosni i Hercegovini, glavni krivac za teško ekološko stanje u Zenici, Željezara, bila je onesposobljena. Međutim prije nekoliko godina je djelomično počela s radom stara Željezara, te je iz tih i drugih razloga u Zenici osnovana nestranačka, građanska organizacija "Eko pokret"[74], a kasnije i politička stranka Zeleni Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Zenici.[75]

Tako je uz njihovo zalaganje sliv Babine rijeke proglašen parkom prirode. Postoje inicijative da se napravi brana na Vranduku koja bi prouzrokovala ekološku katastrofu. Zeleni Bosne i Hercegovine kao i "Eko pokret" se protive tome i zalažu za proglašenje Vranduka nacionalnim parkom.[76][77]

Regionalna deponija grada „Mošćanica” (RDM) d.o.o. Zenica smještena je između sela Mošćanica, Mutnica, Palinovići, Briznik, Arnauti, Ponihovo i Plavčići, jugoistočno od centra grada.[78][79] Preuzima sav otpad iz Zenice i okolnih mjesta, dok kompanija za saniranje otpada i održavanje gradskih parkova u ulica njemačka Alba d.o.o.[80]

Sport

 
Tribine na atletskom stadionu u Kamberovića polju.
 
Atletičar i rekorder BiH utrke na 800 m, Amel Tuka.

Nogometni klub "Čelik" dvostruki je osvajač nekadašnjeg Srednjoevropskog kupa. Od priznavanja Bosne i Hercegovine, "Čelik" je tri puta bio državni prvak, a u dva navrata osvajač kupa. Takmiči se u Prvoj ligi Federacije Bosne i Hercegovine.[81] Postoje i istoimeni košarkaški, ragbi i rukometni klub.[82]

U gradskom naselju Crkvice, nalazi se i „Trening centar Nogometnog saveza BiH“, za Nogometnu reprezentaciju Bosne i Hercegovine, na kojem se vrše pripreme pred utakmice na Bilinom Polju, koji se nalazi u neposrednoj blizini.[83]

Značajne rezultate ostvarili su i ragbisti "Čelika", koji su bili osmostruki prvaci bivše Jugoslavije, 6 puta su osvojili kup, a "Čelik" je i dvostruki prvak Bosne i Hercegovine.

Od 1992. zapažene međunarodne rezultate ostvarili su teniserka Mervana Jugić-Salkić, skakač uvis Elvir Krehmić, strijelac Šejla Kurtagić, karatist Arnel Kalušić, te atleričari Amel Tuka, Hamza Alić i Mesud Pezer.[84][85]

U Zenici djeluje 45 klubova u kojima je zaposlen veliki broj profesionalaca i amaterskih radnika u sportu. Zenica je i jedini bh. grad u kojem djeluje Klub ekstremnih sportova (Scorpio), sa težištem na alpinizam i sportsko penjanje.

Spisak sportskih klubova u Zenici

  • Aeroklub "Zenica"
  • Asocijacija radioamatera
  • Asocijacija radioamatera, Radioklub "Zenica"
  • Atletski klub "Zenica"
  • Biciklistički klub "Zenica-Metalno"
  • Bokserski klub "Čelik"
  • Bokserski klub "Isak"
  • Bokserski klub "Street fighter"
  • Invalidski odbojkaški klub "Bosna"
  • Džudo klub "Policajac"
  • Karate klub "Hasen-do"
  • Karate klub "Zenica-Mladost"
  • Karate klub "Nico"
  • Košarkaški invalidski klub "Bosna"
  • Klub borilačkih vještina "Isak"
  • Klub ekstremnih sportova "Scorpio"
  • Košarkaški klub "Čelik" (žene)
  • Košarkaški klub "Čelik"
  • Košarkaški klub "Željezara-Zenica" (žene)
  • Klub sjedeće odbojke "Zenica 92"
  • Malonogomentni klub "Drugari"
  • Nogometni klub "Borac" (Tetovo)
  • Nogometni klub "Iris" (žene)
  • Nogometni klub Čelik
  • Nogometni klub "Nemila"
  • Nogometni klub "Zenica 97"
  • Nogometni klub "Zlatni ljiljan"
  • Nogometni klub "Željezničar"
  • Nogometni klub "Fortuna"
  • Nogometni klub "Steel City"
  • Nogometni klub "Rudar Zenica"
  • Nogometni klub "Tempo Sport"
  • Odbojkaški klub "Zenica"
  • Odbojkaški klub "Ruki"
  • Plivački klub "Željezara"
  • Plesni klub "Latino"
  • Rafting klub "Žara"
  • Rafting klub "Bosna"
  • Ragbi klub "Čelik"
  • Ragbi klub "Rudar"
  • Ragbi klub "Zenica 72"
  • Rukometni klub "Čelik"
  • Smučarski klub "Zenica"
  • Stonoteniski klub "Mladost"
  • Stonoteniski klub "Željezara"
  • Streljački klub "Zenica"
  • Šahovski klub "Čelik"
  • Šahovski klub "Preporod"
  • Teniski klub "Čelik"
  • Taekwondo klub "Zenica"
  • Udruženje građana sportskih ribolovaca RD "Bistro" Zenica

Mediji

 
Zgrada "Jabuka" u Novom Radakovu.

Glavni medij komunikacije u gradu je javni servis, Radio-televizija Zenica (RTVZE). Servis je smješten u Ulici Bulevara Kralja Trvtka I, prekoputa glavne autobuske stanice.[86] Radio-stanice su: Radio Zenit, Radio Aktiv, Radio TNT Zenica, BM radio i Radio Zeničko nebo.[87][88][89][90]

Zenica ima jedan list koji je besplatan "Superinfo", koji se građanima dijeli na uličnim štandovima.[91] Grad u svom sjedištu ima zvanični glasnik (Službene novine Grada Zenica).[92] Sjedišta dopisništva nacionalnih listova Dnevni avaz i Oslobođenje nalaze se u Zenici, kao i lokalni list Naša riječ (od 1956) koji se nalazi u zgradi "Jabuka" ispod Hamide, u Masarikovoj i na drugoj strani zgrade sjedišta RTVZE.[93]

Poznate osobe

Privrednici i društveni djelatnici

Naučnici

Književnici

Političari

Novinari

Umjetnici

Glumci, režiseri, pozorišni i filmski radnici

Muzičari

Likovni umjetnici

Manekeni

Sportisti

Atletičari

Košarkaši

Nogometaši

Ragbisti

  • Suad Kapetanović, ragbista, osnivač Ragbi kluba Zenica (Čelik), trener Ragbi kluba Tatra iz Praga (Češka)

Skijaši

  • Otto Lang, skijaška legenda i američki filmski producent;
  • Igor Laikert, bosanskohercegovački alpski skijaš;

Vaterpolisti

  • Zoran Janković, vaterpolista, zlatna medalja XIX Olimpijada - Mexiko City 1968

Judisti

Strijelci

Sportski radnici

Gradovi partneri

Grad Zenica ima 9 gradova prijatelja[94] (sestrinski gradovi):

Galerija

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Lokalni izbori 2024 - Zenica". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 5. 11. 2024. Pristupljeno 16. 11. 2024.
  2. ^ "O Gradu". Pristupljeno 17. 4. 2024.
  3. ^ "Popis 2013, stanovništvo Zenica". Pristupljeno 18. 10. 2024.
  4. ^ "Popis 2013, naselje Zenica". Pristupljeno 18. 10. 2024.
  5. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  6. ^ "Popis 2013 u BiH". www.statistika.ba. Pristupljeno 16. 9. 2024.
  7. ^ "Historija grada Zenice – BosanskeHistorije.com - Historija Bosne i Bošnjaka". 23. 10. 2009. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  8. ^ a b c "Historija Zenice". Grad Zenica. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  9. ^ a b "Prvo spominjanje grada Zenice". Historija.ba. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  10. ^ "Historija Zenice". Grad Zenica. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  11. ^ a b "Konjska \u010desma||Austrian fountain||\u00d6sterreichicher Pferde-Brunnen". Zenica.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 6. 6. 2024.
  12. ^ a b Zenicainfo (2. 6. 2019). "PREPORUČUJEMO: Hadži-Mazića kuća, neispričana priča - reportaža u programu TVZ". zenicainfo.ba. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  13. ^ a b "Crkva rođenja Presvete Bogorodice - podaci o dobru" (PDF).
  14. ^ "Zenica – župa sv. Ilije proroka". Bosna Srebrena (jezik: engleski). 10. 11. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  15. ^ Zenicainfo (31. 3. 2024). "U Crkvi Svetog Josipa u Zenici služeno misno slavlje povodom Uskrsa". zenicainfo.ba. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  16. ^ "Gradska sinagoga". zemuzej.ba. Pristupljeno 18. 9. 2024.
  17. ^ Čolaković, Vladimir (18. 9. 2022). "Kao da je vrijeme stalo: Hotel Internacional u srcu Zenice čuvaju bivši radnici". N1. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  18. ^ Zenicainfo (12. 4. 2019). "FOTO: Obilježen 12. april - Dan oslobođenja Zenice". zenicainfo.ba. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  19. ^ Zenicainfo (19. 4. 2024). "Obilježen Dan civilnih žrtava rata u Zenici". zenicainfo.ba. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  20. ^ "Prva utakmica reprezentacije Bosne i Hercegovine".
  21. ^ "Naša historija". ArcelorMittal Zenica. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  22. ^ "O nama – AK Zenica". Pristupljeno 19. 9. 2024.
  23. ^ "ZENICA – ZAVRŠENA I SVEČANO PUŠTENA U PROMET GLAVNA GRADSKA MAGISTRALA – EURO-ASFALT". Pristupljeno 19. 9. 2024.
  24. ^ Huskić-Garić, Envera. "GEOMORFOLOŠKE ODLIKE OPĆINE ZENICA". SEMINARSKI RAD IZ EGZOGENE GEOMORFOLOGIJE.
  25. ^ Sarajlic, Dzenita (5. 10. 2024). "Saobraćajne karakteristike grada Zenice.docx". SAOBRAĆAJNI FAKTORI GRADA ZENICE.
  26. ^ Sarajlic, Dzenita. "Saobraćajne karakteristike grada Zenice.docx". journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  27. ^ Zblog-3 (13. 8. 2024). "Zenica drugi uzastopni dan najtopliji grad u Evropi". Zenicablog (jezik: engleski). Pristupljeno 16. 9. 2024.
  28. ^ "Klimatski podaci za grad Zenicu,Bosna i Hercegovina". novovrijeme.com. Pristupljeno 28. 5. 2024.
  29. ^ "Federal Hydrometeorological Institute BH - Maps of stations". archive.wikiwix.com. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  30. ^ "Zenica Climate (Bosnia and Herzegovina)" (jezik: engleski). Climate-data.org. Pristupljeno 5. 10. 2024.
  31. ^ "O Gradu". Grad Zenica. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  32. ^ "BNP Zenica". www.bnp.ba. Pristupljeno 7. 6. 2024.
  33. ^ "Glumački ansambl". www.bnp.ba. Pristupljeno 16. 9. 2024.
  34. ^ "Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine u Zenici". Arhivirano s originala, 7. 12. 2022. Pristupljeno 6. 6. 2024.
  35. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
  36. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 125/126)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 9. 12. 2015.
  37. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 12. 2015.
  38. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 12. 2015.
  39. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 4. 2016.
  40. ^ "Popis 2013 u BiH". www.statistika.ba. Pristupljeno 7. 6. 2024.
  41. ^ "Mjesne zajednice Zenica" (PDF). Grad Zenica.
  42. ^ "Saziv vijeća grada". Grad Zenica. Pristupljeno 9. 10. 2024.
  43. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 9. 10. 2024.
  44. ^ "Gradonačelnik grada Zenica". Grad Zenica. Pristupljeno 9. 10. 2024.
  45. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 9. 10. 2024.
  46. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 9. 10. 2024.
  47. ^ "Postavljena zastava grada Zenice". Arhivirano s originala, 20. 7. 2019. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  48. ^ "GRB I Zastava Zenice Standardi I Tumacenje PDF | PDF". Scribd (jezik: engleski). Pristupljeno 19. 9. 2024.
  49. ^ "Grb i zastava Zenice tumačenje.pdf" (PDF). Grad Zenica. Grad Zenica.
  50. ^ "Zenica to Sarajevo". Zenica to Sarajevo. Pristupljeno 9. 6. 2024.
  51. ^ "Zenica to Mostar". Zenica to Mostar. Pristupljeno 9. 6. 2024.
  52. ^ Administrator, Zenica (26. 3. 2012). "Počela realizacija projekta GGM-a u Zenici". Grad Zenica. Pristupljeno 9. 6. 2024.
  53. ^ "Modernizacija grada: Zenica danas ima 14 kružnih tokova i modernu saobraćajnicu". www.klix.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 9. 6. 2024.
  54. ^ Administrator, Zenica (6. 2. 2019). "Zenica prvi grad u FBiH koji ima Sporazum sa JP Ceste FBiH". Grad Zenica. Pristupljeno 9. 6. 2024.
  55. ^ "Zenica vodič za investitore.pdf | DocDroid" (PDF). web.archive.org. 21. 7. 2019. Arhivirano s originala 21. 7. 2019. Pristupljeno 9. 6. 2024.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  56. ^ "Grad Zenica - Univerzitet u Zenici". 15. 3. 2024. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  57. ^ "Univerzitet u Zenici". Univerzitet u Zenici.
  58. ^ "JU Prva gimnazija u Zenici". JU Prva gimnazija u Zenici (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
  59. ^ "Homepage". JU Druga gimnazija Zenica. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  60. ^ "Gimnazija". KŠC Zenica (jezik: hrvatski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
  61. ^ "Početna". Medicinska škola Zenica. 9. 4. 2024. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  62. ^ "O nama – JU Tehnička škola Zenica" (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
  63. ^ Akta.ba. "JU Srednja mješovita škola Mladost Zenica - Akta.ba". www.akta.ba. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  64. ^ "JU Srednja muzička škola Zenica". JU Srednja muzička škola Zenica (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
  65. ^ "Ekonomska škola Zenica – Oficijelna Web prezentacija škole" (jezik: engleski). Pristupljeno 20. 4. 2024.
  66. ^ "Mješovita srednja industrijska škola ZENICA". srednjazenica.edupage.org. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  67. ^ "Škola za srednje stručno obrazovanje i radno osposobljavanje". Arhivirano s originala, 20. 4. 2024. Pristupljeno 20. 4. 2024.
  68. ^ "JU Osnovna muzička škola Zenica". Pristupljeno 7. 6. 2024.
  69. ^ javnošću, Odsjek za odnose s (27. 9. 2024). "Sufinansiranje ekoloških inicijativa: 47.250 KM za nevladine organizacije u Zenici". Grad Zenica. Pristupljeno 10. 10. 2024.
  70. ^ "Lista nevladinih organizacija koje su potpisale ili naknadno pristupile Sporazumu". www.mpr.gov.ba. Pristupljeno 10. 10. 2024.
  71. ^ "Forum građana Zenice" (jezik: engleski). 18. 12. 2023. Pristupljeno 10. 10. 2024.
  72. ^ "O nama". Pristupljeno 20. 4. 2024.
  73. ^ "Istorijat". Pristupljeno 22. 9. 2024.
  74. ^ "Za ekološki održivu Zenicu". Eko Forum Zenica. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  75. ^ "Zeleni Bosne i Hercegovine". Pristupljeno 19. 9. 2024.
  76. ^ "HE Kovanići na rijeci Bosni" (PDF).
  77. ^ Administrator, Zenica (8. 9. 2016). "Ozvaničen početak izgradnje HE "Vranduk"". Grad Zenica. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  78. ^ "Regionalna Deponija Mošćanica · 52H9+652, Zenica, Bosna i Hercegovina". Regionalna Deponija Mošćanica · 52H9+652, Zenica, Bosna i Hercegovina. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  79. ^ "REC - O nama". web.archive.org. 9. 8. 2019. Arhivirano s originala, 9. 8. 2019. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  80. ^ "Alba Zenica". Arhivirano s originala, 9. 8. 2019. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  81. ^ "Historija". NK Čelik Zenica (jezik: engleski). Pristupljeno 19. 9. 2024.
  82. ^ "Ragbi klub Čelik Zenica". Ragbi klub Čelik Zenica (jezik: hrvatski). Pristupljeno 19. 9. 2024.
  83. ^ ""Trening centar NS/FSBiH", Zenica". www.nfsbih.ba. Pristupljeno 10. 10. 2024.
  84. ^ "Rekordi kluba – AK Zenica". Pristupljeno 7. 6. 2024.
  85. ^ zenicablog (30. 6. 2024). "DRŽAVNO PRVENSTVO U ZENICI: Amel Tuka osvojio naslov prvaka BiH na 800 metara". Zenicablog (jezik: engleski). Pristupljeno 19. 9. 2024.
  86. ^ "Kontakt | RTV Zenica" (jezik: engleski). Pristupljeno 19. 9. 2024.
  87. ^ "Zenit.ba I Za sve generacije". Zenit.ba. 18. 9. 2024. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  88. ^ "Radio Active Zenica: Bh. community radio koji oživljava alternativnu scenu mladih u Zenici". Balkan Diskurs. 22. 12. 2021. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  89. ^ "Slušaj Radio TNT Zenica i uživaj u muzici 24 sata dnevno!" (jezik: engleski). 22. 3. 2023. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  90. ^ "Radio BM uživo, Slušaj BM Radio online - Zenica - Bosna i Hercegovina | Radio-Uzivo.com". www.radio-uzivo.com (jezik: engleski). Pristupljeno 19. 9. 2024.
  91. ^ "Superinfo | Prve bh besplatne novine". superinfo.ba. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  92. ^ "Službene novine grada Zenica". Arhivirano s originala, 3. 6. 2023. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  93. ^ "Naša riječ Zenica". 17. 9. 2024. Pristupljeno 19. 9. 2024.
  94. ^ "Gradovi Prijatelji". Grad Zenica. Pristupljeno 18. 9. 2024.

Vanjski linkovi

 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Zenica
 
Wikivoyage logo
Wikivoyage ima vodič za putovanje za: Zenica
 Portal Bosna i Hercegovina

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zenica&oldid=3666334"