Čapljina

grad u Bosni i Hercegovini

Čapljina je grad i naseljeno mjesto u jugozapadnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina, sa oko 5.700 stanovnika u naseljenom mjestu, odnosno oko 26.000 stanovnika u gradu.

Čapljina
Grad
Grad Čapljina
Zastava Čapljina
Zastava
Službeni grb Čapljina
Grb
Grad Čapljina u Bosni i Hercegovini
Grad Čapljina u Bosni i Hercegovini
Čapljina nalazi se u Bosna i Hercegovina
Čapljina
Čapljina
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°06′32.5″N 17°42′25.0″E / 43.109028°N 17.706944°E / 43.109028; 17.706944Koordinate: 43°06′32.5″N 17°42′25.0″E / 43.109028°N 17.706944°E / 43.109028; 17.706944
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Hercegovačko-neretvanski
Vlada
 • Gradonačelnik Smiljan Vidić[1] (HDZ)
Površina
 • Grad 253,74 km2
 • Naseljeno mjesto 4,61 km2
Stanovništvo (2013)
 • Grad 26.157
 • Grad (gustoća) 103,09 /km2
 • Naseljeno mjesto 5.774
 • Naseljeno mjesto (gustoća) 1.252,49 /km2
Demonim(i) Čapljinac
Vremenska zona CET (UTC+1)
 • Ljeti (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 88 300
Pozivni broj (+387) 36
Matični broj 110442[2]
Matični broj grada 10243
Veb-sajt capljina.ba

Geografija

Nalazi se u dolini rijeke Neretve, na važnoj raskrsnici puteva sa sjevera na jug. Na području Čapljine Neretva prima svoje pritoke: Trebižat, Bregavu i Krupu.

Historija

Prvi autohtoni stanovnici ovog područja, kako je zabilježeno na drevnim grčkim, a kasnije i rimskim kartama su starosjedilački ilirski narodi, među kojim su zasigurno najuticajniji bili Ardijejci, koji će negde u 3 vijeku prije nove ere formirati i jedno od tada najjačih i najuticajnijih kraljevstava na Balkanu, ilirsko kraljevstvo Ardijeja ili Ardijejaca.

Nakon rušenja ilirskog kraljevstva, Rimljani grade nekoliko svojih naselja (Dretelj, kod Počitelja i u Žitomislićima), a sama Čapljina postaje centar trgovine i saobraćaja. Tu je i nekoliko latifundija sa vilama (Mogorjelo, Višići), koje snabdjevaju Naronu i dijelove provincije Dalmacije poljoprivrednim proizvodima.

I Slaveni se kasnije ovdje naseljavaju (Višići). U ranom srednjem vijeku područje drže Mlečani, zatim je u sastavu bosanske države, do pada pod osmanlijsku vlast.

Kada je u pitanju etimologija naziva grada, Čapljina, zanimljiva je podudarnost sa latinskom riječi "Ardea", što doslovno znači "Čaplja", a što opet konicidira za nazivom najuticajnijeg ilirskog naroda na tom području, Ardijejaca (izvorno zapisano kao Ardiaei), koji je nastanjivao upravo šire područje Čapljine i doline rijeke Neretve.To otvara mogućnost da su Slaveni dolaskom na to područje preuzeli naziv od Ilira ili Rimljana,a zatim ga preveli na svoj jezik.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – grad Čapljina

Sastav stanovništva – grad Čapljina
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba26 157 (100,0%)27 882 (100,0%)26 032 (100,0%)28 240 (100,0%)
Hrvati20 538 (78,52%)14 969 (53,69%)13 931 (53,51%)16 884 (59,79%)
Bošnjaci4 541 (17,36%)1 7 672 (27,52%)1 6 830 (26,24%)1 6 999 (24,78%)
Srbi714 (2,730%)3 753 (13,46%)3 467 (13,32%)3 896 (13,80%)
Nisu se izjasnili124 (0,474%)
Ostali74 (0,283%)441 (1,582%)87 (0,334%)113 (0,400%)
Muslimani65 (0,248%)
Albanci25 (0,096%)42 (0,161%)25 (0,089%)
Romi20 (0,076%)4 (0,014%)
Nepoznato18 (0,069%)
Makedonci8 (0,031%)23 (0,088%)16 (0,057%)
Slovenci7 (0,027%)12 (0,046%)18 (0,064%)
Bosanci i Hercegovci6 (0,023%)
Jugoslaveni5 (0,019%)1 047 (3,755%)1 591 (6,112%)206 (0,729%)
Crnogorci5 (0,019%)49 (0,188%)79 (0,280%)
Bosanci5 (0,019%)
Pravoslavci2 (0,008%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Čapljina

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Čapljina
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba5 774 (100,0%)7 461 (100,0%)6 191 (100,0%)4 647 (100,0%)
Hrvati4 724 (81,82%)3 067 (41,11%)2 542 (41,06%)1 854 (39,90%)
Bošnjaci687 (11,90%)1 2 191 (29,37%)1 1 661 (26,83%)1 1 605 (34,54%)
Srbi176 (3,048%)1 267 (16,98%)896 (14,47%)945 (20,34%)
Nisu se izjasnili70 (1,212%)
Ostali42 (0,727%)229 (3,069%)46 (0,743%)40 (0,861%)
Muslimani23 (0,398%)
Albanci17 (0,294%)35 (0,565%)20 (0,430%)
Romi9 (0,156%)
Slovenci7 (0,121%)9 (0,145%)11 (0,237%)
Makedonci5 (0,087%)16 (0,258%)11 (0,237%)
Crnogorci4 (0,069%)31 (0,501%)36 (0,775%)
Bosanci i Hercegovci3 (0,052%)
Nepoznato3 (0,052%)
Bosanci2 (0,035%)
Jugoslaveni1 (0,017%)707 (9,476%)955 (15,43%)125 (2,690%)
Pravoslavci1 (0,017%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Sport

U Čapljini postoji dugogodišnja sportska tradicija, pogotovo u nogometu, košarci, rukometu, boćanju i odbojci. NK Čapljina je u bivšoj Jugoslaviji egzistirao pod nazivom Borac, a danas je profesionalni nogometni klub u sklopu kojeg postoji i škola nogometa. Poznata imena iz Čapljine koja su ugradila sebe u razvoj nogometa su: Kana Čolić, Zlatan Vego, Ilija Ivanković, Dadi Mulalić, Zara Zurovac, Milivoje Draško, Seno Elezović, Velija Kudra, Halid itd. Seniorski tim se takmiči u Drugoj ligi Federacije BiH-Jug, a u Prvoj ligi se takmiče timovi kadeta i juniora. Navijači Čapljine se zovu Patrioti, a stadion se zove Bjelave.

Poznate ličnosti

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Čapljina". izbori.ba. Pristupljeno 27. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
  4. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.

Vanjski linkovi