Ključ (općina)
Ključ je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Bosanskoj krajini. Nalazi se u najjužnijem dijelu Unsko-sanskog kantona. Ime je dobio zahvaljujući svom geostrateškom i dominirajućem položaju nad okolinom.
Ključ | |
|---|---|
Općina i naseljeno mjesto | |
| Općina Ključ | |
Panorama Ključa | |
 Grb | |
 Općina Ključ u Bosni i Hercegovini | |
  Ključ | |
| Koordinate: 44°32′2.5″N 16°46′29.4″E / 44.534028°N 16.774833°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski kanton |
| Vlada | |
| • Načelnik | Jasmin Musić[1] (SDA) |
| Površina | |
| • Općina | 361,75 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 10,81 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Općina | 16.744 |
| • Općina (gustoća) | 46,29 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 4.898 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 453,1 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 79 280 |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 126314[2] |
| Matični broj općine | 11509 |
| Veb-sajt | opcina-kljuc |
.jpg)
Geografija
uredi
Ključ leži na magistralnom putu M-5, koji ga povezuje sa susjednim općinama Bosanski Petrovac i Mrkonjić Grad. Sa sjeverne strane graniči s općinom Sanski Most.
Predratna općina Ključ zauzimala je površinu od 844 km² i prema popisu iz 1991. imala je 37.391 stanovnika. Danas na području općine živi približno 18.180 stanovnika u 4960 domaćinstava, što predstavlja blizu 48% predratnog broja stanovnika. Općina je organizovana u deset mjesnih zajednica.
Kroz općinu Ključ protiče rijeka Sana, dok rijeka Sanica izvire ispod Grmeča i cijelim tokom teče kroz ovo područje. Obje rijeke su, uprkos savremenim ekološkim izazovima, ostale nezagađene i predstavljaju veliki potencijal za ribolov. Istočni obronci Grmeča nalaze se na području općine, dok se na jugu izdiže planina Šiša.
Historija
urediIznad lijeve obale Sane, na nadmorskoj visini od 521 metar, nalazila se antička utvrda s koje se nadzirao prijelaz preko rijeke. Tragovi rimske utvrde postoje na platou kod kule Lubice, a ispod nje su ostaci antičkog zidanog objekta.
U srednjem vijeku Ključ je bio sjedište župe Banica. Prvi put se spominje u povelji bana Stjepana II Kotromanića između 1322. i 1324, kada je knezu Vukoslavu Hrvatiniću dodijelio župe Banicu i Vrbanju, uključujući gradove Ključ i Kotor.[3]
Dana 13. jula 1363. ugarski kralj Ludvig I izdao je povelju kojom je grad Ključ na Sani zamijenio za Brštanovac u križevačkoj županiji s knezom Vlatkom Hrvatinićem. Vlast Ugarske nad Ključem trajala je do 1382, kada je vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić povratio porodične posjede.[4]
Grad s podgrađem spominje se 1446. u povelji kralja Stjepana Tomaša, kojom je potvrđen posjed Ključa Ivanišu Dragišiću i njegovim sinovima. Iako je Ključ bio poznat više od stoljeća, tek se tada u dokumentima spominje i naselje Podključ.[5]
Pod drevnim gradom Ključem odigrala se 1463. završna bitka između bosanske i osmanske vojske, kojom je označen kraj samostalnosti srednjovjekovne bosanske države.
Nakon osmanskog osvajanja, Ključ je postao dio Bosanskog sandžaka, a kasnije Bosanskog pašaluka. Bio je sjedište nahije, kadiluka i kapetanije. Tokom austrougarskog osvajanja 1878. Bošnjaci su pružili snažan otpor austrougarskoj vojsci na Starom gradu.
Stari grad Ključ proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[6]
Na području općine nalazi se i Stari grad Kamičak, koji se nalazi na blagom uzvišenju na lijevoj obali Sane, u istoimenom naselju. Prema analizi nacrta, obrade kamena i tehnike zidanja, utvrđeno je da je riječ o srednjovjekovnom gradu. Tvrđava Kamičak posljednji put se spominje pred pad pod osmansku vlast 1495. Historijsko područje Stari grad Kamičak proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[6]
Rat u Bosni i Hercegovini
urediOvaj odlomak nema, ili ima vrlo malo navedenih izvora u tekstu. Navedite odgovarajuće pa uklonite šablon. |
Tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. pripadnici srpskih oružanih snaga ubili su više od 700 stanovnika Ključa, među kojima su bili muškarci, žene, djeca i starci. Ubistva su se dogodila na cijeloj teritoriji općine, uključujući Sanicu, Krasulje, Ramiće, Hripavce, Prhovo, Pudin Han, Velagiće i Biljane, gdje je ubijeno 260 civila.
Mnogi stanovnici prošli su kroz logor Manjača. Najveće masovne grobnice su Lanište I, gdje je pronađeno 188 žrtava, Lanište II sa 77 žrtava i Prhovo sa 38 žrtava. Na području Ključa ekshumirano je ukupno 540 tijela.[7]
Općina je pretrpjela velika razaranja; uništeno je pet džamija i katolička crkva.
Kultura
urediNacionalni spomenici
urediNa listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Ključ nalaze se:
- "Stari grad Kamičak" (historijsko područje),
- "Stari grad Ključ" (graditeljska cjelina).[8]
Stanovništvo
urediPrema popisu stanovništva 2013, općina Ključ imala je 16.744 stanovnika, raspoređenih u 41 naselju. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Ključ ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Busije, Crkveno, Čađavica, Donja Previja, Donja Slatina, Donji Ribnik, Donji Vrbljani, Dragoraj, Gornja Previja, Gornja Slatina, Gornje Sokolovo, Gornji Ribnik, Gornji Vrbljani, Rastoka, Sitnica (Ribnik), Sredice, Stražice, Treskavac, Velijašnica, Velije, Zableće i dijelova naseljenih mjesta Donje Ratkovo, Donje Sokolovo, Dubočani, Gornje Ratkovo, Jarice, Ljubine i Velečevo. Od ovog područja formirana je općina Ribnik.
Nacionalni sastav stanovništva - općina Ključ
uredi| Sastav stanovništva – općina Ključ | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[9] | 1991. | 1981.[10] | 1971.[11] | 1961.[12] | |||
| Osoba | 16 744 (100,0%) | 37 391 (100,0%) | 40 008 (100,0%) | 39 966 (100,0%) | 31 267 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 16 130 (96,33%) | 17 696 (47,33%)1 | 16 596 (41,48%)1 | 15 226 (38,10%)1 | 8 303 (26,56%)1 | ||
| Srbi | 273 (1,630%) | 18 506 (49,49%) | 20 771 (51,92%) | 23 892 (59,78%) | 21 710 (69,43%) | ||
| Romi | 114 (0,681%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 54 (0,323%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 49 (0,293%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 30 (0,179%) | 330 (0,883%) | 380 (0,950%) | 534 (1,336%) | 742 (2,373%) | ||
| Nisu se izjasnili | 30 (0,179%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 23 (0,137%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 15 (0,090%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 13 (0,078%) | – | 26 (0,065%) | 18 (0,045%) | 6 (0,019%) | ||
| Slovenci | 5 (0,030%) | – | 6 (0,015%) | 5 (0,013%) | 3 (0,010%) | ||
| Ostali | 5 (0,030%) | 280 (0,749%) | 167 (0,417%) | 123 (0,308%) | 17 (0,054%) | ||
| Jugoslaveni | 3 (0,018%) | 579 (1,549%) | 2 016 (5,039%) | 131 (0,328%) | 457 (1,462%) | ||
| Crnogorci | – | – | 40 (0,100%) | 29 (0,073%) | 19 (0,061%) | ||
| Makedonci | – | – | 4 (0,010%) | 6 (0,015%) | 6 (0,019%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,005%) | 2 (0,005%) | 4 (0,013%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Ključ
uredi| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Ključ | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[9] | 1991. | 1981.[10] | 1971.[11] | 1961.[12] | |||
| Osoba | 4 898 (100,0%) | 7 869 (100,0%) | 4 948 (100,0%) | 3 426 (100,0%) | 2 320 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 4 641 (94,75%) | 3 036 (38,58%)1 | 1 629 (32,92%)1 | 1 709 (49,88%)1 | 1 046 (45,09%)1 | ||
| Srbi | 86 (1,756%) | 4 107 (52,19%) | 2 097 (42,38%) | 1 387 (40,48%) | 892 (38,45%) | ||
| Muslimani | 36 (0,735%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci | 35 (0,715%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 25 (0,510%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 20 (0,408%) | 181 (2,300%) | 169 (3,416%) | 214 (6,246%) | 206 (8,879%) | ||
| Romi | 18 (0,367%) | – | – | – | – | ||
| Albanci | 12 (0,245%) | – | 22 (0,445%) | 7 (0,204%) | 3 (0,129%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 10 (0,204%) | – | – | – | – | ||
| Nepoznato | 10 (0,204%) | – | – | – | – | ||
| Slovenci | 3 (0,061%) | – | 3 (0,061%) | 4 (0,117%) | 1 (0,043%) | ||
| Jugoslaveni | 1 (0,020%) | 419 (5,325%) | 980 (19,81%) | 69 (2,014%) | 157 (6,767%) | ||
| Ostali | 1 (0,020%) | 126 (1,601%) | 15 (0,303%) | 21 (0,613%) | 3 (0,129%) | ||
| Crnogorci | – | – | 30 (0,606%) | 14 (0,409%) | 4 (0,172%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,040%) | – | 3 (0,129%) | ||
| Makedonci | – | – | 1 (0,020%) | 1 (0,029%) | 5 (0,216%) | ||
Poznate osobe
uredi- Šerif Konjević - pjevač
- Zlatan Muslimović - nogometaš
- Muhamed Subašić - nogometaš
- Enes Kišević - pjesnik i dramski umjetnik
- Husein Čokić - glumac
- Semir Krivić - televizijski glumac
- Emir O. Filipović - historičar i medievalist
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 19. 2. 2025.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ Vaclav Radimsky -Glasnik Zemaljskog muzeja III, Sarajevo, Zemaljski muzej, 1891., 431-445. -O nekim prehistoričkim i rimskim građevnim ostacima u područu rijeke Sane u Bosni.
- ^ Thallóczy, Lajos (1906). Istraživanja. GZMS 1905. str. 403.
- ^ Ivo, Bojanovski, -Arheološki pregled 23, Savez arheoloških društava Jugoslavije, Beograd, 1982, 140–142. -Ključ na Sani, Ključ – srednjovjekovni grad
- ^ a b "Stari grad Ključ, graditeljska cjelina". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 5. 3. 2016. Pristupljeno 11. 11. 2015.
- ^ "GENOCID U KLJUČU — Bosnjaci.Net". www.bosnjaci.net. Pristupljeno 2025-02-27.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Ključ)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
- ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 9. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 1. 9. 2015.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
Vanjski linkovi
uredi