Valuta je riječ italijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).[1][2] U valutu spada papirni i kovani novac koji izdaje država ili banka i u opticaju služi kao sredstvo razmjene i zakonsko sredstvo plaćanja.[3] Svaka država obično ima svoju valutu. Bosanskohercegovačka valuta zove se konvertibilna marka, američka dolar, valuta Evropske unije je euro itd. Ove različite valute imaju priznate vrijednosti i njima se trguje među narodima na tržištu stranih valuta, koje određuje relativne vrijednosti raznih valuta.[4] Valute u ovom smislu su definisane vladama i svaki tip ima ograničeni opseg prihvatljivosti.

Novčanice iz različitih država

Valute mogu da budu klasifikovane u dva monetarna sistema: dekretni novac[5][6] i robni novac[7] u pojedinim političkim nadležnostima, što znači da se ne mogu odbiti pri isplati duga. Drugima se jednostavno trguje zbog njihove ekonomske vrijednosti. Digitalna valuta je stekla popularnost sa povećanjem zastupljenosti računara i interneta.[8][9]

Historija uredi

Rana valuta uredi

Valuta je evoluirala iz dva osnovna izuma, oba od kojih su se javila oko 2000 p. n. e. Originalno, novac je bio forma potvrde prijema, predstavljajući žitarice uskladištene u hramskim žitnicama u Sumeru u drevnoj Mezopotamiji i zatim starom Egiptu.

U tom prvom stadijumu valute, metali su korišteni kao simboli za predstavljanje vrijednosti uskladištene u obliku robe. To je formiralo osnovu za trgovinu u Plodnom polumjesecu tokom perioda od preko 1500 godina. Međutim, kolaps trgovinskog sistema Bliskog istoka je ukazao na manu: u eri gdje nije bilo mjesta gdje je sigurno otpremiti dragocjenosti, vrijednost cirkulišućeg medijuma mogla je biti pouzdana onoliko koliko i sile koje su branile te zalihe. Trgovina se mogla voditi jedino u delokrugu vojne kredibilnosti. Do kraja bronzanog doba, međutim, serija međunarodnih ugovora je uspostavila bezbjedan prolaz trgovcima širom istočnog Sredozemlja, na području koje se prostiralo od minojske Krete i Mikene na sjeverozapadu do Elama i Bahreina na jugoistoku. Nije poznato šta je korišćeno kao valuta u tim razmjenama, ali je moguće da su oksidne oblikovane poluge od bakra, proizvedene na Kipru, možda korištene kao valuta.

Također pogledajte uredi

Literatura uredi

Reference uredi

  1. ^ "Currency". The Free Dictionary.
  2. ^ Bernstein, Peter (2008) [1965]. "4–5". A Primer on Money, Banking and Gold (3rd izd.). Hoboken, NJ: Wiley. ISBN 978-0-470-28758-3. OCLC 233484849. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Currency". Investopedia.
  4. ^ "Guide to the Financial Markets" (PDF). The Economist.
  5. ^ Rollins, Montgomery (1917). Money and Investments. George Routledge & Sons.
  6. ^ Keynes, John Maynard (1965) [1930]. "1. The Classification of Money". A Treatise on Money. 1. Macmillan & Co Ltd. str. 7. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ O'Sullivan, Arthur; Sheffrin, Steven M. (2003). Economics: Principles in action. Upper Saddle River, New Jersey 07458: Prentice Hall. str. 246. ISBN 978-0-13-063085-8. Arhivirano s originala, 26. 12. 2018. Pristupljeno 18. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) CS1 održavanje: lokacija (link)
  8. ^ "Digital vs. Virtual Currencies". Andrew Wagner. Arhivirano s originala, 8. 9. 2015. Pristupljeno 1. 12. 2014.
  9. ^ "What is bitcoin?". CoinDesk. Arhivirano s originala, 29. 3. 2018. Pristupljeno 24. 1. 2014.