Wikipedia

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

najviši izvršno-politički organ Bosne i Hercegovine

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je najviši izvršno-politički organ Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg
PrebivališteZgrada Predsjedništva
SjedišteSarajevo
MandatČetiri godine
obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu
Prvi nosilacAlija Izetbegović
Momčilo Krajišnik
Krešimir Zubak
Plata6.027 KM mjesečno[1]
Veb-sajtwww.predsjednistvobih.ba

HistorijaUredi

Historijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinje 1974. godine, kada je Ustavom tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ, ustanovljena nova institucija u društveno-političkom sistemu. U tadašnjem sistemu Predsjedništvo SR BiH brojalo je devetero članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u decembru 1990. godine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine imalo sedmero članova; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda ostalih naroda.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na osnovu sadašnjeg Ustava, definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog. Ustavne nadležnosti Predsjedništva definisane su članom V Ustava, koji predstavlja poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji je parafiran u Dejtonskom sporazumu 21. novembra 1995. i zvanično potpisan u Parizu 14. decembra 1995.[2]

Prvi sazivUredi

Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je na Općim izborima u septembru 1996. godine, direktnim glasanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak. Za Predsjedavajućeg predsjedništva izabran je Alija Izetbegović.

StrukturaUredi

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana (po jednog Bošnjaka, Srbina i Hrvata), koji se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu Predsjedavajućeg predsjedništva tokom mandata Predsjedništva koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo Federacije, a za srpskog člana Republike Srpske.

Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

NadležnostiUredi

 
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu

Predsjedništvo je nadležno za:

  1. Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine;
  2. Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih se s teritorija Federacije ne bira više od dvije trećine;
  3. Zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član;
  4. Pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i uz pristanak Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora;
  5. Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine;
  6. Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini na preporuku Vijeća ministara;
  7. Izvješćivanje po zahtjevu, najmanje jedanput godišnje, Parlamentarne skupštine o troškovima Predsjedništva;
  8. Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini;
  9. Vršenje drugih funkcija koje mogu biti potrebne za izvršavanje njegovih dužnosti koje mu može dodijeliti Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti.[3]

Trenutni sastavUredi

Glavni članak: Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Po potvrđenim rezultatima, za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izabrani: Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović.[4]

Kandidat Konstitutivni narod Stranka Broj glasova %
  Denis Bećirović Bošnjaci Socijaldemokratska partija 330.238 57,37
  Željka Cvijanović Srbi Savez nezavisnih socijaldemokrata 327.720 51,65
  Željko Komšić Hrvati Demokratska fronta 227.540 55,80

Spisak sazivaUredi

Saziv Izbori Članovi Stranka Konstitutivni narod
1.
(13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998) 		1996. Alija Izetbegović SDA Bošnjak
Momčilo Krajišnik SDS Srbin
Krešimir Zubak HDZ BiH Hrvat
2.
(13. oktobar 1998 – 28. oktobar 2002) 		1998. Alija Izetbegović (do oktobra 2000) SDA Bošnjak
Halid Genjac (oktobar 2000 – mart 2001)
Beriz Belkić (od marta 2001) SBiH
Živko Radišić SP RS Srbin
Ante Jelavić (do marta 2001) HDZ BiH Hrvat
Jozo Križanović (od marta 2001) SDP BiH
3.
(28. oktobar 2002 – 6. novembar 2006) 		2002. Sulejman Tihić SDA Bošnjak
Mirko Šarović (do aprila 2003) SDS Srbin
Borislav Paravac (od aprila 2003)
Dragan Čović (do marta 2005) HDZ BiH Hrvat
Ivo Miro Jović (od marta 2005)
4.
(6. novembar 2006 – 17. novembar 2010) 		2006. Haris Silajdžić SBiH Bošnjak
Nebojša Radmanović SNSD Srbin
Željko Komšić SDP BiH Hrvat
5.
(17. novembar 2010 – 17. novembar 2014) 		2010. Bakir Izetbegović SDA Bošnjak
Nebojša Radmanović SNSD Srbin
Željko Komšić SDP BiH (do 2012) Hrvat
DF (od 2013)
6.
(17. novembar 2014 – 20. novembar 2018) 		2014. Bakir Izetbegović SDA Bošnjak
Mladen Ivanić PDP Srbin
Dragan Čović HDZ BiH Hrvat
7.
(20. novembar 2018 – 16. novembar 2022) 		2018. Šefik Džaferović SDA Bošnjak
Milorad Dodik SNSD Srbin
Željko Komšić DF Hrvat
8.
(16. novembar 2022 – trenutno) 		2022. Denis Bećirović SDP BiH Bošnjak
Željka Cvijanović SNSD Srbin
Željko Komšić DF Hrvat

KontroverzeUredi

Najveće nedostaci Predsjedništva Bosne i Hercegovine su što ne postoji član Predsjedništva, koji predstavlja državljane Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima ("Ostali") jer postoji entitetsko glasanje za članove Predsjedništva. Tako npr. Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske ne mogu glasati za hrvatske i bošnjačke članove Predsjedništva, kao ni što Srbi iz Federacije BiH ne mogu glasati za srpskog člana Predsjedništva što dovodi do pitanja ustavnosti zbog diskriminacije građana, što je potvrđeno u procesu "Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine", jer su i Federacija BiH i Republika Srpska definisani kao entiteti sva tri konstitutivna naroda.

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ "Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times" (jezik: engleski). Sarajevo Times. 25. 2. 2018.
  2. ^ "Historija Predsjedništva na službenoj stranici". Arhivirano s originala, 13. 2. 2013. Pristupljeno 15. 1. 2013.
  3. ^ "Ustav Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 15. 5. 2013. Pristupljeno 15. 1. 2013.
  4. ^ "Opći izbori u BiH 2022. godine - Potvrđeni rezultati". www.izbori.ba. CIKBiH. 22. 10. 2022. Pristupljeno 23. 10. 2022.

Vanjski linkoviUredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Predsjedništvo_Bosne_i_Hercegovine&oldid=3475294"