Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je najviši izvršno-politički organ Bosne i Hercegovine.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Coat of arms of Bosnia and Herzegovina.svg
Milorad Dodik (cropped).jpg Šefik Džaferović.1.jpg Željko Komšić (cropped).jpg
trenutno
Milorad Dodik
Šefik Džaferović
Željko Komšić
od 20. novembra 2018.
PrebivališteZgrada Predsjedništva
SjedišteSarajevo
MandatČetiri godine
obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu
Prvi nosilacAlija Izetbegović
Momčilo Krajišnik
Krešimir Zubak
Plata6.027 KM mjesečno[1]
Veb-sajtwww.predsjednistvobih.ba

HistorijaUredi

Historijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinje 1974. godine, kada je Ustavom tadašnje Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ, ustanovljena nova institucija u društveno–političkom sistemu. U tadašnjem sistemu Predsjedništvo SR BiH je brojalo 9 članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u decembru 1990. godine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine imalo 7 članova; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda ostalih naroda.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na osnovu sadašnjeg Ustava, definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog. Ustavne nadležnosti Predsjedništva definisane su članom V Ustava, koji predstavlja poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji je parafiran u Daytonskom sporazumu 21. novembra 1995. godine i zvanično potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine.[2]

Prvi sazivUredi

Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je na Općim izborima u septembru 1996. godine, direktnim glasanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak. Za Predsjedavajućeg predsjedništva izabran je Alija Izetbegović.

Sazivi Predsjedništva Bosne i Hercegovine
1. saziv
(13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998) 		Opći izbori 1996. Alija Izetbegović (SDA) (B)
Momčilo Krajišnik (SDS) (S)
Krešimir Zubak (HDZ BiH) (H)
2. saziv
(13. oktobar 1998 – 28. oktobar 2002) 		Opći izbori 1998. Alija Izetbegović (SDA) (B) (do oktobra 2000)
Halid Genjac (SDA) (B) (od oktobra 2000. do marta 2001)
Beriz Belkić (SzBiH) (B) (od marta 2001. do oktobra 2002)
Ante Jelavić (HDZ BiH) (H) (do marta 2001)
Jozo Križanović (SDP BIH) (H) (od marta 2001. do oktobra 2002)
Živko Radišić (Sloga1) (S)
3. saziv
(28. oktobar 2002 – 6. novembar 2006) 		Opći izbori 2002. Dragan Čović (Koalicija HDZ BiH i Demokršćana) (H) (do marta 2005)
Ivo Miro Jović (HDZ BiH) (H) (od marta 2005. do oktobra 2006)
Mirko Šarović (SDS) (S) (do aprila 2003)
Borislav Paravac (SDS) (S) (od aprila 2003. do oktobra 2006)
Sulejman Tihić (SDA) (B)
4. saziv
(6. novembar 2006 – 17. novembar 2010) 		Opći izbori 2006. Željko Komšić (SDP BiH) (H)
Nebojša Radmanović (SNSD) (S)
Haris Silajdžić (SBiH) (B)
5. saziv
(17. novembar 2010 – 17. novembar 2014) 		Opći izbori 2010. Bakir Izetbegović (SDA) (B)
Željko Komšić (SDP BiH) (H)
Nebojša Radmanović (SNSD) (S)
6. saziv
(17. novembar 2014 – 20. novembar 2018) 		Opći izbori 2014. Dragan Čović (HDZ BiH) (H)
Mladen Ivanić (Koalicija "Savez za promjene" (SDS i SNS RS)[3] (S)
Bakir Izetbegović (SDA) (B)
7. saziv
(20. novembar 2018 – ) 		Opći izbori 2018. Željko Komšić (DF) (H)
Milorad Dodik (SNSD) (S)
Šefik Džaferović (SDA) (B)
Napomene
1 Koalicija Srpskog narodnog saveza RS, SP RS i SNSD

StrukturaUredi

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana (po jednog Bošnjaka, Srbina i Hrvata), koji se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu Predsjedavajućeg predsjedništva tokom mandata Predsjedništva koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo Federacije, a za srpskog člana Republike Srpske.

Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.

NadležnostiUredi

 
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu

Predsjedništvo je nadležno za:

  1. Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine;
  2. Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih se s teritorija Federacije ne bira više od dvije trećine;
  3. Zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član;
  4. Pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i uz pristanak Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora;
  5. Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine;
  6. Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini na preporuku Vijeća ministara;
  7. Izvješćivanje po zahtjevu, najmanje jedanput godišnje, Parlamentarne skupštine o troškovima Predsjedništva;
  8. Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini;
  9. Vršenje drugih funkcija koje mogu biti potrebne za izvršavanje njegovih dužnosti koje mu može dodijeliti Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti.[4]

Trenutni sastavUredi

Glavni članak: Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine

Članovi predsjedništva izabrani na Općim izborima 7. oktobra 2018. su:

Kandidat Slika Konstitutivni
narod		 Stranka Broj
glasova		 %[5][6]
Šefik Džaferović   Bošnjaci SDA 212.581 36,61
Željko Komšić   Hrvati DF 225.500 52,64
Milorad Dodik   Srbi SNSD 368.210 53,88

KontroverzeUredi

Najveće nedostaci Predsjedništva Bosne i Hercegovine su što ne postoji član Predsjedništva, koji predstavlja državljane Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima ("Ostali") jer postoji enitetsko glasanje za članove Predsjedništva. Tako npr. Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske ne mogu glasati za hrvatske i bošnjačke članove Predsjedništva, kao ni što Srbi iz Federacije BiH ne mogu glasati za srpskog člana Predsjedništva što dovodi do pitanja ustavnosti zbog diskriminacije građana, što je potvrđeno u procesu "Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine", jer su i Federacija BiH i Republika Srpska definisani kao entiteti sva tri konstitutivna naroda.

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ "Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times" (jezik: engleski). Sarajevo Times. 25. 2. 2018.
  2. ^ Historija Predsjedništva na službenoj stranici
  3. ^ Koalicijske liste
  4. ^ "Ustav Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 15. 5. 2013. Pristupljeno 15. 1. 2013. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ Utvrđeni rezultati općih izbora u Federaciji BiH na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine
  6. ^ Utvrđeni rezultati općih izbora u Republici Srpskoj na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine

Vanjski linkoviUredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Predsjedništvo_Bosne_i_Hercegovine&oldid=3266450"