Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Skraćenica	HDZ BiH
Predsjednik	Dragan Čović
Generalni sekretar	Goran Božić
Osnivač(i)	Stjepan Kljuić
Osnovana	18. august 1990.
Sjedište	Mostar, Bosna i Hercegovina
Adresa	Kneza Domagoja bb
Mladi ogranak	Mladež HDZ BiH
Broj članova	35,000
Politička pozicija	Desnica
Ideologija	Hrvatski nacionalizam; Konzervativizam; Nacionalni konzervativizam; Kršćanska demokratija; Federalizam; Proeuropejstvo
Evropsko članstvo	Evropska narodna stranka (posmatrač)
Kontinentalno članstvo	Međunarodna demokratska unija (posmatrač)
Međunarodno članstvo	Međunarodna demokratska unija (posmatrač)
Boje	Plava
Sestrinske stranke	Hrvatska demokratska zajednica
Predstavnički dom BiH	4 / 42
Dom naroda BiH	3 / 15
Predstavnički dom FBiH	15 / 98
Dom naroda FBiH	16 / 80
Veb-sajt
	www.hdzbih.org

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) je politička stranka u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 1990. godine kao podružnica Hrvatske demokratske zajednice koja je došla na vlast u Hrvatskoj nakon prvih demokratskih izbora. Vrlo se brzo nametnula kao nacionalna stranka hrvatskog naroda u BiH, a zajedno s ostale dvije nacionalne stranke, SDA i SDS, je pobijedila na prvim demokratskim izborima u BiH krajem 1990. godine i ušla u koalicijsku vladu.

Historija

Osnivanje i prvi izbori 1990.

Prvi inicijativni odbor (budućeg) HDZ-a za područje BiH sastao se 26. februara 1990. u Grudama u zapadnoj Hercegovini, a potom formiraju se općinske organizacije u Širokom Brijegu, Ljubuškom, Posušju i Duvnu (danas Tomislavgrad) pod "kapom" Koordinacijskog odbora HDZ BiH za zapadnu Hercegovinu.

Dana 18. avgusta 1990. u Sarajevu je održan Prvi opći sabor HDZ BiH gdje su usvojeni Programska deklaracija i Statut stranke. Za prvog predsjednika stranke izabran je Davorin Perinović (koji biva smijenjen sa funkcije 7. septembra, a na njegovo mjesto stiže Stjepan Kljuić).

HDZ BiH odmah potom kreće u kampanju za prve višestranačke izbore u SR BiH koji su održani 18. oktobra. HDZ BiH dobija većinu glasova Hrvata i od 7 članova Predsjedništva osvaja 2 mjesta (rezervisana za hrvatski narod) za Stjepana Kljuića i Franju Borasa.

HDZ BiH kao predstavnik Hrvata u BiH ulazi u novu vladajuću koaliciju sa Strankom demokratske akcije - koja predstavljala muslimanski narod i Srpskom demokratskom strankom - koja predstavlja srpski narod u BiH, koje su izbacila sa vlasti bivše komuniste iz SK BiH-SDP-a i SRSJ-a.

Po koalicionom dogovoru za predsjednika Predsjedništva SR BiH je izabran Musliman Alija Izetbegović, za predsjednika Skupštine SR BiH Srbin Momčilo Krajišnik, a Hrvat Jure Pelivan (iz HDZ-a) postaje predsjednik vlade.

Uloga u ratu i Herceg-Bosna

Početkom 1991. sve veća težnja nezavisnosti slovenskog i hrvatskog rukovodstva u Jugoslaviji dovodi do eskalacije sukoba u Hrvatskoj, odnosno rat između paravojnih jedinica Zbora narodne garde (ZNG, kojima je komandovao MUP Hrvatske) i Jugoslavenske narodne armije.

Bosanskohercegovački Hrvati (poduprijeti od strane Zagreba) prvi počinju anti-jugoslavensko djelovanje u BiH i dolazi do prvih sukoba sa JNA već u maju 1991., a potom 30. septembra dolazi do napada JNA na selo Ravno nakon provokacija od strane hrvatskih paravojnih bandi.

Muslimansko rukovodstvo je zastupalo jako centralističku politiku (koncept "građanske" a ne etničke države), međutim još uvijek nije bilo spremno na ideju nezavisnosti BiH. U međuvremenu Kljuić biva marginalizovan (a potom smijenjen sa funkcije predsjednika HDZ-a) zbog svoje bliskosti politici SDA.

HDZ BiH radikalizuje svoj položaj (prateći nacionalističku politiku Tuđmanovog režima) i 18. novembra proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu (HZHB) kao političku cjelinu unutar BiH. Za predsjednika je izabran Mate Boban (koji je za razliku od Kljuića bio federalista).

U oktobru 1991. predstavnici srpskog naroda (mahom iz SDS-a) su napustili sve institucije BiH-a protiveći se centralizmu Sarajeva. Muslimani i Hrvati potom kreću u pripreme za nezavisnost i 1. marta 1992. se proglašava referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koji su Srbi bojkotovali i koji je rezultovao odvajanjem od SFRJ.

Dana 8. aprila glavnom zaslugom HDZ-a BiH osnovano je Hrvatsko vijeće odbrane (HVO) kao zvanična oružana formacija HZHB.

Krajem 1992. raspada se muslimansko-hrvatski savez i počinje sukob, a zatim otvoreni rat između jedinica ARBiH i HVO (uz političku podršku Tuđmanog režima i vojnu podršku Hrvatske Vojske). Dana 24. augusta 1993. HZHB se pretvara u nezavisan subjekat i prekida sve odnose sa instiucijama BiH-a proglašavanjem Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB).

Hrvatsko-muslimanski sukob okončan je 18. marta 1994. potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma između Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine. Sporazum je ukinuo HRHB i stvorio Bošnjačko-Hrvatsku Federaciju (kasnije Federacija BiH) unutar države Bosne i Hercegovine.

Za novog predsjednika HDZ-a BiH izabran je Dario Kordić (kasnije osuđen za ratne zločine: Masakr u Ahmićima,etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini i napada na Busovaču). Nakon Kordićevog odlaska na Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu 12. januara 1996. predsjednika stranke postaje Božo Rajić, a 9. marta formalno su ugašene sve institucije HRHB i uspostavljena je nova Federacija.

Poslijeratni period

Na prvim poslijeratnim izborima 1996. HDZ BiH dobija ponovno podršku većine Hrvata kao i apsolutnu vlast u četiri kantona i ulazi u federalnu i državnu vlast dok kadar HDZ-a Krešimir Zubak postaje hrvatski član Predsjedništva BiH-a.

U maju 1998. Ante Jelavić (uz podršku veterana HVO-a) postaje predsjednik stranke, iako protivno volji Franje Tuđmana koji je za tu funkciju htio Božu Ljubića. Krešimir Zubak nakon toga napušta stranku i osniva Novu hrvatsku inicijativu kao partiju srednjobosanskih i posavskih Hrvata. Na općim izborima 1998. HDZ ponovo je glavna politička organizacija Hrvata.

Sukob sa OHR-om

Godine 2000. visoki predstavnik smjenjuje niz zvaničnika hrvatskog naroda i utječe da HDZ ne bude u strukturi vlasti Federacije BiH 2000 - 2002. (Alijansa za promjene koja je formirala federalnu vlast). Na općinskim izborima održanim 8. aprila 2000. godine HDZ BiH je zastupljena u 79 općinskih vijeća, od ukupno 1993 odbornička mjesta osvojila je 392. Za člana Predsjedništva BiH ponovo je izabran Ante Jelavić.

Položaj hrvatskog naroda postaje sve teži, a posebno intervencije visokih predstavnika dovode Hrvate do novog zahtjeva o restrukturiranju BiH kao federalne države. Jelavić izjavljuje da HDZ ne može prihvatiti princip građanske većine. HDZ BiH inicijira osnivanje Hrvatskog narodnog sabora BiH i Hrvatsku samoupravu.

Pod pritiskom visokog predstavnika Ante Jelavić i još pet članova Predsjedništva HDZ BiH u maju 2002. podnose ostavke kako bi se stranka smela registrovati na izbore u BiH.

Od raskola u stranci do danas

Sve do pred izbore 2006., HDZ BiH bio je glavna stranka hrvatskog naroda u zemlji. No, dolazi do raskola između pristalica Dragana Čovića i Bože Ljubića (koji napušta stranka i osniva Hrvatsku demokratsku zajednicu 1990). Raskol dva HDZ-a prouzrokovalo je de facto gubitak hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH, jer je u ime hrvatskog naroda izabran Željko Komšić iz Socijaldemokratske partije BiH.

Taj scenario se ponovio i na izborima 2010. nakon kojih su oba HDZ-a izbačeni iz vlasti Federacije BiH-a (od strane Platforme SDP-SDA-NSRB-HSP). Godine 2012. nakon skoro dvogodišnje političke krize za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH-a dolazi Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH.

Na općim izborima 2014. HDZ BiH je povratio funkciju hrvatskog člana Predsjedništva na koju je ponovo izabran Dragan Čović i osvojio apsolutnu većinu hrvatskih glasova sa svojom koalicijom okupljenom oko Hrvatskog narodnog sabora.

Spisak predsjednika

#	Ime i prezime (rođenje - smrt)	Portret	Mandat
#	Ime i prezime (rođenje - smrt)	Portret	Od	Do	Trajanje
1	Davorin Perinović (1949 – )		18. august 1990.	7. septembar 1990.	20 dana
2	Stjepan Kljuić (1939 – )		7. septembar 1990.	2. februar 1992.	1 godina, 4 mjeseca i 26 dana
3	Milenko Brkić (1944 – 2017)		2. februar 1992.	14. novembar 1992.	287 dana
4	Mate Boban (1940 – 1997)		14. novembar 1992.	10. juli 1994.	1 godina, 7 mjeseci i 27 dana
5	Dario Kordić (1960 – )		10. juli 1994.	2. decembar 1995.	1 godina, 4 mjeseca i 23 dana
6	Božo Rajić (1943 – )		2. decembar 1995.	17. maj 1998.	2 godine, 7 mjeseci i 16 dana
7	Ante Jelavić (1963 – )		17. maj 1998.	4. maj 2002.	3 godine, 11 mjeseci i 18 dana
8	Bariša Čolak (1956 – )		4. maj 2002.	5. juni 2005.	3 godine, 2 mjeseca i 2 dana
9	Dragan Čović (1956 – )		5. juni 2005.	trenutno	19 godina, 180 dana

Također pogledajte

Reference

^ Arnautović, Suad (2018). "The Presidentialisation of Political Parties in Bosnia and Herzegovina: A Mitigated Presidentialism". u Passarelli, Gianluca (ured.). The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans. Palgrave Macmillan. str. 87. ISBN 978-3-319-97352-4.
^ ^a ^b ^c ^d Nordsieck, Wolfram (2018). "Bosnia-Herzegovina". Parties and Elections in Europe. Pristupljeno 11. 10. 2018.

Vanjski linkovi

Zvanična stranica

[1] Arnautović, Suad (2018). "The Presidentialisation of Political Parties in Bosnia and Herzegovina: A Mitigated Presidentialism". u Passarelli, Gianluca (ured.). The Presidentialisation of Political Parties in the Western Balkans. Palgrave Macmillan. str. 87. ISBN 978-3-319-97352-4.

[PEE-2] Nordsieck, Wolfram (2018). "Bosnia-Herzegovina". Parties and Elections in Europe. Pristupljeno 11. 10. 2018.

[1]

[2]