Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine

politička partija u Bosni i Hercegovini

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) je politička stranka u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 1990. godine kao podružnica Hrvatske demokratske zajednice koja je došla na vlast u Hrvatskoj nakon prvih demokratskih izbora. Vrlo se brzo nametnula kao nacionalna stranka hrvatskog naroda u BiH, a zajedno s ostale dvije nacionalne stranke, SDA i SDS, je pobijedila na prvim demokratskim izborima u BiH krajem 1990. godine i ušla u koalicijsku vladu.

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Logo of the HDZ BiH.svg
SkraćenicaHDZ BiH
PredsjednikDragan Čović
Generalni sekretarMiljana Glamuzina
Osnivač(i)Stjepan Kljuić
Davor Perinović[1]
SjedišteMostar, Bosna i Hercegovina
AdresaKneza Domagoja bb
Mladi ogranakMladež HDZ-a BiH
Broj članova35.000
Politička pozicijaDesni centar, desnica
IdeologijaKonzervativizam[2]
Kršćanska demokratija[2]
Hrvatski nacionalizam[2]
Federalizam
Proevropeizam
Međunarodno članstvoMeđunarodna demokratska unija (posmatrač)
Evropska strankaEvropska narodna stranka
Boje   
Sestrinske strankeHrvatska demokratska zajednica
Predstavnički dom BiH
5 / 42
Dom naroda BiH
4 / 15
Predstavnički dom FBiH
16 / 98
Dom naroda FBiH
14 / 58
Veb-sajt
www.hdzbih.org

HistorijaUredi

Osnivanje i prvi izbori 1990.Uredi

Prvi inicijativni odbor (budućeg) HDZ-a za područje BiH sastao se 26. februara 1990. u Grudama u zapadnoj Hercegovini, a potom formiraju se općinske organizacije u Širokom Brijegu, Ljubuškom, Posušju i Duvnu (danas Tomislavgrad) pod "kapom" Koordinacijskog odbora HDZ BiH za zapadnu Hercegovinu.

Dana 18. avgusta 1990. u Sarajevu je održan Prvi opći sabor HDZ BiH gdje su usvojeni Programska deklaracija i Statut stranke. Za prvog predsjednika stranke izabran je Davorin Perinović (koji biva smijenjen sa funkcije 7. septembra, a na njegovo mjesto stiže Stjepan Kljuić).

HDZ BiH odmah potom kreće u kampanju za prve višestranačke izbore u SR BiH koji su održani 18. oktobra. HDZ BiH dobija većinu glasova Hrvata i od 7 članova Predsjedništva osvaja 2 mjesta (rezervisana za hrvatski narod) za Stjepana Kljuića i Franju Borasa.

HDZ BiH kao predstavnik Hrvata u BiH ulazi u novu vladajuću koaliciju sa Strankom demokratske akcije - koja predstavljala muslimanski narod i Srpskom demokratskom strankom - koja predstavlja srpski narod u BiH, koje su izbacila sa vlasti bivše komuniste iz SK BiH-SDP-a i SRSJ-a.

Po koalicionom dogovoru za predsjednika Predsjedništva SR BiH je izabran Musliman Alija Izetbegović, za predsjednika Skupštine SR BiH Srbin Momčilo Krajišnik, a Hrvat Jure Pelivan (iz HDZ-a) postaje predsjednik vlade.

Uloga u ratu i Herceg-BosnaUredi

Početkom 1991. sve veća težnja nezavisnosti slovenačkog i hrvatskog rukovodstva u Jugoslaviji dovodi do eskalacije sukoba u Hrvatskoj, odnosno rat između paravojnih jedinica Zbora narodne garde (ZNG, kojima je komandovao MUP Hrvatske) i Jugoslavenske narodne armije.

Bosanskohercegovački Hrvati (poduprijeti od strane Zagreba) prvi počinju anti-jugoslavensko djelovanje u BiH i dolazi do prvih sukoba sa JNA već u maju 1991., a potom 30. septembra dolazi do napada JNA na selo Ravno nakon provokacija od strane hrvatskih paravojnih bandi.

Muslimansko rukovodstvo je zastupalo jako centralističku politiku (koncept "građanske" a ne etničke države), međutim još uvijek nije bilo spremno na ideju nezavisnosti BiH. U međuvremenu Kljuić biva marginalizovan (a potom smijenjen sa funkcije predsjednika HDZ-a) zbog svoje bliskosti politici SDA.

HDZ BiH radikalizuje svoj položaj (prateći nacionalističku politiku Tuđmanovog režima) i 18. novembra proglašava Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu (HZHB) kao političku cjelinu unutar BiH. Za predsjednika je izabran Mate Boban (koji je za razliku od Kljuića bio federalista).

U oktobru 1991. predstavnici srpskog naroda (mahom iz SDS-a) su napustili sve institucije BiH-a protiveći se centralizmu Sarajeva. Muslimani i Hrvati potom kreću u pripreme za nezavisnost i 1. marta 1992. se proglašava referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koji su Srbi bojkotovali i koji je rezultovao odvajanjem od SFRJ.

Dana 8. aprila glavnom zaslugom HDZ-a BiH osnovano je Hrvatsko vijeće odbrane (HVO) kao zvanična oružana formacija HZHB.

Krajem 1992. raspada se muslimansko-hrvatski savez i počinje sukob, a zatim otvoreni rat između jedinica ARBiH i HVO (uz političku podršku Tuđmanog režima i vojnu podršku Hrvatske Vojske). Dana 24. augusta 1993. HZHB se pretvara u nezavisan subjekat i prekida sve odnose sa instiucijama BiH-a proglašavanjem Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB).

Hrvatsko-muslimanski sukob okončan je 18. marta 1994. potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma između Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine. Sporazum je ukinuo HRHB i stvorio Bošnjačko-Hrvatsku Federaciju (kasnije Federacija BiH) unutar države Bosne i Hercegovine.

Za novog predsjednika HDZ-a BiH izabran je Dario Kordić (kasnije osuđen za ratne zločine: Masakr u Ahmićima,etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini i napada na Busovaču). Nakon Kordićevog odlaska na Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu 12. januara 1996. predsjednika stranke postaje Božo Rajić, a 9. marta formalno su ugašene sve institucije HRHB i uspostavljena je nova Federacija.

Poslijeratni periodUredi

Na prvim poslijeratnim izborima 1996. HDZ BiH dobija ponovno podršku većine Hrvata kao i apsolutnu vlast u četiri kantona i ulazi u federalnu i državnu vlast dok kadar HDZ-a Krešimir Zubak postaje hrvatski član Predsjedništva BiH-a.

U maju 1998. Ante Jelavić (uz podršku veterana HVO-a) postaje predsjednik stranke, iako protivno volji Franje Tuđmana koji je za tu funkciju htio Božu Ljubića. Krešimir Zubak nakon toga napušta stranku i osniva Novu hrvatsku inicijativu kao partiju srednjobosanskih i posavskih Hrvata. Na općim izborima 1998. HDZ ponovo je glavna politička organizacija Hrvata.

Sukob sa OHR-omUredi

Godine 2000. visoki predstavnik smjenjuje niz zvaničnika hrvatskog naroda i utječe da HDZ ne bude u strukturi vlasti Federacije BiH 2000 - 2002. (Alijansa za promjene koja je formirala federalnu vlast). Na općinskim izborima održanim 8. aprila 2000. godine HDZ BiH je zastupljena u 79 općinskih vijeća, od ukupno 1993 odbornička mjesta osvojila je 392. Za člana Predsjedništva BiH ponovo je izabran Ante Jelavić.

Položaj hrvatskog naroda postaje sve teži, a posebno intervencije visokih predstavnika dovode Hrvate do novog zahtjeva o restrukturiranju BiH kao federalne države. Jelavić izjavljuje da HDZ ne može prihvatiti princip građanske većine. HDZ BiH inicijira osnivanje Hrvatskog narodnog sabora BiH i Hrvatsku samoupravu.

Pod pritiskom visokog predstavnika Ante Jelavić i još pet članova Predsjedništva HDZ BiH u maju 2002. podnose ostavke kako bi se stranka smela registrovati na izbore u BiH.

Od raskola u stranci do danasUredi

Sve do pred izbore 2006., HDZ BiH bio je glavna stranka hrvatskog naroda u zemlji. No, dolazi do raskola između pristalica Dragana Čovića i Bože Ljubića (koji napušta stranka i osniva Hrvatsku demokratsku zajednicu 1990). Raskol dva HDZ-a prouzrokovalo je de facto gubitak hrvatskog predstavnika u Predsjedništvu BiH, jer je u ime hrvatskog naroda izabran Željko Komšić iz Socijaldemokratske partije BiH.

Taj scenario se ponovio i na izborima 2010. nakon kojih su oba HDZ-a izbačeni iz vlasti Federacije BiH-a (od strane Platforme SDP-SDA-NSRB-HSP). Godine 2012. nakon skoro dvogodišnje političke krize za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH-a dolazi Vjekoslav Bevanda iz HDZ-a BiH.

Na općim izborima 2014. HDZ BiH je povratio funkciju hrvatskog člana Predsjedništva na koju je ponovo izabran Dragan Čović i osvojio apsolutnu većinu hrvatskih glasova sa svojom koalicijom okupljenom oko Hrvatskog narodnog sabora.

Spisak predsjednikaUredi

# Ime i prezime


(rođenje - smrt)

Portret Mandat
Od Do Trajanje
1 Davorin Perinović
(1949 – )
  18. august 1990. 7. septembar 1990. 20 dana
2 Stjepan Kljuić
(1939 – )
  7. septembar 1990. 2. februar 1992. 1 godina, 4 mjeseca

i 26 dana

3 Milenko Brkić
(1944 – 2017)
  2. februar 1992. 14. novembar 1992. 287 dana
4 Mate Boban
(1940 – 1997)
  14. novembar 1992. 10. juli 1994. 1 godina, 7 mjeseci

i 27 dana

5 Dario Kordić
(1960 – )
  10. juli 1994. 2. decembar 1995. 1 godina, 4 mjeseca

i 23 dana

6 Božo Rajić
(1943 – )
  2. decembar 1995. 17. maj 1998. 2 godine, 7 mjeseci

i 16 dana

7 Ante Jelavić
(1963 – )
  17. maj 1998. 4. maj 2002. 3 godine, 11 mjeseci

i 18 dana

8 Bariša Čolak
(1956 – )
  4. maj 2002. 5. juni 2005. 3 godine, 2 mjeseca

i 2 dana

9 Dragan Čović
(1956 – )
  5. juni 2005. trenutno 16 godina, 108 dana

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ "Rodio sam se u Zagrebu, u sobi u kojoj je bio prvi ured dr. Tuđmana". www.vecernji.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 15. 6. 2021.
  2. ^ a b c Nordsieck, Wolfram (2018). "Bosnia-Herzegovina". Parties and Elections in Europe. Pristupljeno 11. 10. 2018.

Vanjski linkoviUredi