Konstitutivni narod

Konstitutivni narod jest termin koji je prvobitno korišten da definiše kojim narodima se kao domovina daje republika u sastavu SFR Jugoslavije, a danas se koristi kao termin za narode koji dijele zajedničku teritorijalnu cjelinu jedne države, a kojih ima dovoljno da se ne smatraju nacionalnom manjinom. Iako je SFRJ izgrađena kao zajednička država Slovenaca, Hrvata, Srba, Makedonaca, Crnogoraca i Muslimana (Bošnjaka), u nastojanju da se istakne isključiva priroda svake od republika, u Ustavu je definisan termin konstitutivni narod.

U SFR Jugoslaviji zvanično je postojalo ukupno šest naroda (Slovenci, Hrvati, Muslimani, Srbi, Crnogorci i Makedonci) koji su imali status konstitutivnog naroda u svakoj republici. Pored toga, jugoslavenska terminologija je koristila još dva termina - nacionalnost i etnička grupa. Među nacionalnostima bili su pripadnici brojnih nacionalnih manjina (Albanci, Mađari, Italijani, Bugari, Česi, Slovaci, Rumuni, Rusini) koji su bili vezani za određenu teritoriju unutar države (npr. za Albance SAP Kosovo, za Mađare, Slovake, Rumune, Rusine SAP Vojvodina, za Italijane Istra, itd.), dok etničke grupe (koje su uključivale Rome i Jevreje)^{[nedostaje referenca]} nisu bile vezane za određenu teritoriju.

Pravo na samoopredjeljenje

Jugoslavenski narodi (konstitutivni narodi u republikama) imali su pravo na samoopredjeljenje i odcjepljenje, prema Ustavu SFRJ iz 1974. S time je termin konstitutivni narod počeo biti česta tema političkih debata 1990-ih, u vrijeme raspada Jugoslavije. Nakon prvih višestranačkih izbora u SFRJ 1990, Srbi u Hrvatskoj tvrdili su da, ako su konstitutivni narod, Hrvatska se ne bi mogla odcijepiti od Jugoslavije bez saglasnosti njihovih predstavnika.

Statusi u bivšim republikama SFRJ

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Republika/Pokrajina		Glavni grad	Konstitutivni narod	Zastava	Grb	Položaj
SR BiH		Sarajevo	Muslimani, Srbi, Hrvati
SR Crna Gora		*Titograd	Crnogorci
SR Hrvatska		Zagreb	Hrvati i Srbi
SR Makedonija		Skoplje	Makedonci
SR Slovenija		Ljubljana	Slovenci
SR Srbija		Beograd	Srbi
	SAP Kosovo	Priština	Srbi, Albanci
	SAP Vojvodina	Novi Sad	Srbi, Mađari, Slovaci, Rumuni, Rusini
* danas Podgorica

Trenutni status

Nakon rata u BiH i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. u Ustav BiH službeno se usvajaju konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini. Na početku, konstitutivni narod u Republici Srpskoj bili su samo Srbi, a u Federaciji BiH Bošnjaci i Hrvati. Ta diskriminacija je riješena sklapanjem tzv. Sarajevskog sporazuma 2002.

Trenutno se termin konstitutivni narod primjenjuje samo u Bosni i Hercegovini, te je sačuvan položaj Srba, Hrvata i Bošnjaka (ranije Muslimana) kao tri konstitutivna naroda u svim administrativnim jedinicama unutar države. U ostalim republikama ovaj termin je postepeno uklonjen iz njihovih ustava, jer se smatra diskriminatornim u odnosu na nacionalne manjine i pripadnike drugih etničkih grupa osim većinskih.

Diskriminacija

Nakon proglašenja nezavisnosti jugoslavenskih republika, samo Republika Bosna i Hercegovina je imala više od jednog konstitutivnog naroda. Ustav Republike naglašavao je da je "Republika Bosna i Hercegovina suverena i nezavisna država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive",^[1] te iako su postojali konstitutivni narodi, predstavnike su imali i ostali narodi Bosne i Hercegovine, što danas nije slučaj. Na primjer, Predsjedništvo Republike se sastojalo iz sedam članova, po dva člana iz muslimanskog (bošnjačkog), srpskog i hrvatskog naroda, te jednog člana iz reda ostalih, dok danas Predsjedništvo BiH se sastoji od tri člana, po jednog iz bošnjačkog, srpskog i hrvatskog, bez predstavnika ostalih naroda.

Također pripadnici nacionalnih manjina u BiH ne mogu se kandidovati niti biti birani na izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, jer kandidati moraju biti iz jednog od tri konstitutivna naroda.

Zbog kršenja osnovnih ljudskih prava mnoge tužbe su stigle na adresu Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Poznate presude uključuju:^[2]

Zornić protiv Bosne i Hercegovine - Azra Zornić, koja se izjašnjava kao "građanka BiH" tužila je državu 2005.
Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine - Dervo Sejdić (Rom) i Jakob Finci (Jevrej) tužili su državu 2006.
Šlaku protiv Bosne i Hercegovine - Samir Šlaku (Albanac) tužio je državu 2012.

Reference

^ "Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)" (PDF). Službeni list Republike Bosne i Hercegovine. Sarajevo. 14. 3. 1993. Arhivirano (PDF) s originala, 20. 1. 2018. Pristupljeno 28. 2. 2019.
^ "Odluke i presude u odnosu na BiH". www.mhrr.gov.ba. Pristupljeno 7. 9. 2023.

[ustavRBiH-1] "Ustav Republike Bosne i Hercegovine (Prečišćeni tekst)" (PDF). Službeni list Republike Bosne i Hercegovine. Sarajevo. 14. 3. 1993. Arhivirano (PDF) s originala, 20. 1. 2018. Pristupljeno 28. 2. 2019.

[2] "Odluke i presude u odnosu na BiH". www.mhrr.gov.ba. Pristupljeno 7. 9. 2023.

[1]

[2]