Wikipedia

Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine

politička partija u Bosni i Hercegovini
Za bivšu socijaldemokratsku političku stranku, pogledajte Socijaldemokratska stranka Bosne i Hercegovine.

Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine (SDP BiH), jednostavnije Socijaldemokratska partija (SDP), jeste socijaldemokratska politička stranka u Bosni i Hercegovini.

Socijaldemokratska partija

Bosne i Hercegovine
SkraćenicaSDP BiH
PredsjednikNermin Nikšić
Potpredsjednik
Vidi spisak
Generalni sekretarElvir Karajbić
Osnivač(i)Nijaz Duraković
Osnovana27. decembar 1992.
PrethodnikSavez komunista BiH
Slogan"Da svane dan"
SjedišteSarajevo, Bosna i Hercegovina
AdresaAlipašina 41
Mladi ogranakForum mladih (FOM)
Ženski ogranakForum žena (FOŽ)
Seniorski ogranakForum seniora (FOS)
Broj članova~43.000
Politička pozicijaLijevi centar[1]
IdeologijaSocijaldemokratija[2]
Proevropejstvo
Evropsko članstvoPartija evropskih socijalista (pridruženi član)
Kontinentalno članstvoSocijalistička internacionala
Progresivna alijansa
Međunarodno članstvoSocijalistička internacionala
Progresivna alijansa
Boje  Crvena
Zastupnički dom BiH
5 / 42
Dom naroda BiH
0 / 15
Zastupnički dom FBiH
15 / 98
Dom naroda FBiH
13 / 80
Narodna skupština RS
3 / 83
Skupština BD
1 / 31
Skupštine kantona FBiH
34 / 289
Veb-sajt
sdp.ba

Nastala je transformacijom bivšeg Saveza komunista Bosne i Hercegovine i u svom programu je preuzela moderniju lijevu proevropsku orijentaciju.

Prvi predsjednik (po raspadu Saveza komunista Jugoslavije) bio je Nijaz Duraković. Trenutni predsjednik je Nermin Nikšić.

Historija

uredi

Nastanak

uredi

SDP BiH vuče korijene iz Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine, osnovane 1909.

Neposredno nakon aneksije Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske, u oktobru 1908, vodeći ljudi radničkog pokreta započeli su rad na osnivanju Socijaldemokratske stranke Bosne i Hercegovine. Pripremljen je i program na srpskohrvatskom i njemačkom jeziku koji je sarajevska radnička skupština podržala krajem godine, dok je u januaru naredne godine organizovan privremeni stranački odbor. U aprilu 1909. počinje sa objavljivanjem lista "Glas slobode" kao glasilo stranke koja zvanično još nije bila oformljena iako je već bila prisutna u društvenom i političkom životu radnika. Sredinom godine bili su ustanovljeni gotovo svi uslovi za djelovanje socijaldemokratske stranke, te je osnivački kongres konačno održan u Sarajevu 28. i 29. juna 1909.[3]

Dana 20. aprila 1919. Socijaldemokratska stranka postala je dio Saveza komunista Jugoslavije.[4]

Prijeratni period

uredi

Na prvim višestranačkim izborima u BiH, održanim 18. novembra 1990, Savez Komunista BiH nastupila je pod nazivom Savez komunista BiH – Stranka demokratskih promjena (SK BiH - SDP). Nakon pada komunizma u Istočnoj Evropi i promjenama koje su nakon toga nastupile 90-ih godina 20. vijeka, SK BiH je tokom rata u BiH[5][6] transformirana u današnji SDP BiH koji je pravni nasljednik SK BiH.

Na izborima za Skupštinu SR BiH SK BiH - SDP osvojila je 19 mandata, od čega su 15 u Vijeću građana, a 4 u Vijeću općina. Također su na izborima osvojili mjesto gradonačelnika Tuzle, te načelnika općine Vareš i Novo Sarajevo. To su jedina tri mjesta gdje nisu tzv. nacionalne stranke: Stranka demokratske akcije (SDA), Srpska demokratska stranka (SDS) i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) osvojile najviše glasova.

SDP BiH je službeno ponovno uspostavljen 27. decembra 1992.[4]

Poslijeratni period

uredi

Na prvim poslijeratnim izborima u Bosni i Hercegovini 1996. godine, SDP BiH je nastupio u koaliciji sa još pet stranaka u Združenoj listi. Kandidati za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Sead Avdić i Ivo Komšić nisu pobijedili.

Zlatko Lagumdžija je 6. aprila 1997. izabran za novog predsjednika SDP-a BiH. Na općim vanrednim izborima 2000. SDP BiH je osvojio najviše mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Božidar Matić je 22. februara 2001. imenovan za predsjedavajućeg Vijeća ministara.

Na općim izborima 2006. Željko Komšić izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ponovo je izabran četiri godine kasnije, na općim izborima 2010.

Za predsjednika stranke 7. decembra 2014. izabran je Nermin Nikšić koji je naslijedio Lagumdžiju.[7][8] Uoči lokalnih izbora 2020. SDP BiH je ušao u trostranačku liberalnu koaliciju sa strankama: Narod i pravda (NiP) i Naša stranka (NS), takozvana "Trojka".

Koalicija, koju su podržavale stranke Savez za bolju budućnost i Narodni evropski savez, najavila je kandidaturu Denisa Bećirovića za bošnjačkog člana Predsjedništva uoči prestojećih izbora.[9] Na općim izborima održanim 2. oktobra 2022, Bećirović je izabran u Predsjedništvo BiH sa 57,37% glasova.[10] Nakon izbora, SDP BiH je postigao dogovor o formiranju nove vlasti uz podršku koalicije Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatske demokratske zajednice BiH, Naroda i pravde, Naše stranke i Demokratskog narodnog saveza (DNS).[11]

Ideologija

uredi

Socijaldemokratska partija BiH smatra se ljevičarskom demokratskom strankom. Programska vizija odgovara vrijednostima i idejama socijaldemokratije u Evropi i svijetu. SDP BiH se također smatra i građanskom strankom, koja je posebno zainteresirana za poboljšanje socijalnog statusa radnika, seoskog stanovništva, studenata, omladine, boraca, žena, penzionera i građana Bosne i Hercegovine, kako u državi, tako i u dijaspori.

Spisak predsjednika

uredi
# Predsjednik Mandat
Od Do Trajanje
1.   Nijaz Duraković
(1949–2012) 		27. decembar 1992. 6. april 1997. 4 godine, 3 mjeseca i 11 dana
2.   Zlatko Lagumdžija
(r. 1955) 		6. april 1997. 7. decembar 2014. 17 godina, 8 mjeseci i 2 dana
3.   Nermin Nikšić
(r. 1960) 		7. decembar 2014. trenutno 10 godina, 4 dana

Izbori

uredi

Opći izbori

uredi

Predsjedništvo

uredi
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Godina # Kandidat Broj glasova % Konstitutivni

narod

Izabran?
1996.[a] 2. Ivo Komšić[b] 37.684 10,1 Hrvati Ne
4. Sead Avdić 21.254 2,3 Bošnjaci
1998. 2. Gradimir Gojer 113.961 31,8 Hrvati
2002. 3. Alija Behmen 90.434 17,5 Bošnjaci
7. Mladen Grahovac 22.852 4,5 Srbi
2006. 1. Željko Komšić 116.062 40,0 Hrvati Da
4. Jugoslav Jovičić 22.245 4,1 Srbi Ne
2010. 1. Željko Komšić 337.065 60,6 Hrvati Da
2014. 4 Bakir Hadžiomerović 75.369 10,0 Bošnjaci Ne
2018. 2. Denis Bećirović 194.688 33,5
2022. 1. 330.238 57,37 Da
3. Vojin Mijatović 38.655 6,1 Srbi Ne

Državni nivo

uredi
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Godina # Broj glasova % Zastupnički dom Dom naroda Status
1996.[a] 4. 136.203 5,68
2 / 42
0 / 15
 Opozicija
1998. 5. 159.876 9,26
4 / 42
1 / 15
2000. 1. 268.270 18,00
9 / 42
3 / 15
 Vlast
2002. 4. 128.212 10,43
4 / 42
1 / 15
 Opozicija
2006. 143.272 10,15
5 / 42
1 / 15
2010. 1. 284.435 17,33
8 / 42
4 / 15
 Vlast
2014. 7. 108.501 6,65
3 / 42
0 / 15
 Opozicija
2018. 4. 150.453 9,08
5 / 42
1 / 15
2022. 129,499 8,15
5 / 42
0 / 15
 Vlast

Entitetski nivo

uredi
Federacija Bosne i Hercegovine
uredi
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Godina # Broj glasova % Zastupnički dom Dom naroda Status
1996.[a] 3. 105.897 7,93
11 / 140
4 / 65
 Opozicija
1998. 126.635 13,65
19 / 140
10 / 72
2000. 2. 226.440 26,09
37 / 140
37 / 81
 Vlast
2002. 3. 111.668 15,96
15 / 98
9 / 53
 Opozicija
2006. 130.204 15,17
17 / 98
12 / 58
2010. 1. 251.053 24,53
28 / 98
21 / 58
 Vlast
2014. 5. 100.626 10,14
12 / 98
10 / 58
 Opozicija
2018. 2. 145.458 14,53
16 / 98
12 / 58
2022. 131.323 13,46
15 / 98
15 / 80
 Vlast
Republika Srpska
uredi
Narodna skupština Republike Srpske
Godina # Broj glasova % Broj mandata Status
1996.[a] 7. 22.329 2,10
2 / 83
 Opozicija
1997. 14.954 2,67
2 / 83
1998. 8. 19.892 2,7
2 / 83
2000. 6. 31.176 5,00
4 / 83
2002. 9. 17.227 3,4
3 / 83
2006. 14.079 2,50
1 / 83
2010. 7. 19.297 3,05
3 / 83
2014. 9. 12.471 1,88
0 / 83
 Vanparlamentarna
2018. Nije učestvovala
2022.[c] 5. 36.652 5.73
3 / 83
 Podrška vlasti

Kantonalni nivo

uredi
Godina Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine
  USK   PK   TK   ZDK   BPK   SBK   HNK   ZHK   KS   K10 Ukupno
1996.[a]
1 / 50
0 / 20
9 / 50
4 / 59
1 / 31
2 / 55
1 / 50
0 / 31
8 / 45
0 / 15
26 / 406
1998.
3 / 50
1 / 30
10 / 50
11 / 50
5 / 31
5 / 50
3 / 50
0 / 31
11 / 45
1 / 30
50 / 417
2000.
6 / 30
4 / 19
16 / 35
11 / 35
8 / 25
6 / 28
4 / 28
0 / 21
14 / 35
1 / 23
70 / 279
2002.
4 / 30
3 / 21
11 / 35
6 / 35
5 / 25
3 / 30
3 / 30
0 / 23
10 / 35
1 / 25
46 / 289
2006.
6 / 30
2 / 21
11 / 35
5 / 35
6 / 25
3 / 30
2 / 30
0 / 23
7 / 35
1 / 25
43 / 289
2010.
8 / 30
1 / 21
13 / 35
10 / 35
7 / 25
6 / 30
5 / 30
0 / 23
10 / 35
1 / 25
61 / 289
2014.
4 / 30
1 / 21
6 / 35
4 / 35
2 / 25
4 / 30
3 / 30
0 / 23
4 / 35
1 / 25
29 / 289
2018.
4 / 30
3 / 21
10 / 35
6 / 35
2 / 25
5 / 30
3 / 30
0 / 23
4 / 35
1 / 25
36 / 289
2022.
3 / 30
1 / 21
8 / 35
5 / 35
2 / 25
4 / 30
3 / 30
0 / 23
6 / 35
2 / 25
34 / 289

Lokalni izbori

uredi
Godina Predsjednik (Grado)načelnici Gradovi/Općine +/-
1997. U ovom periodu načelnici i gradonačelnici birani su preko općinskih i gradskih vijeća
2000.
2004. Zlatko Lagumdžija
13 / 144
 Bihać, Bosansko Grahovo, Centar (Sarajevo), Gračanica, Gradačac, Kakanj, Novi Grad (Sarajevo), Novo Sarajevo, Tuzla, Vareš, Živinice, Vukosavlje, Brčko  
2008.
10 / 144
 Bihać, Centar (Sarajevo), Gračanica, Kakanj, Novi Grad (Sarajevo), Sarajevo, Tuzla, Vareš, Živinice, Vukosavlje   3
2012.
10 / 143
 Bosanska Krupa, Centar (Sarajevo), Doboj Jug, Gračanica, Gradačac, Ključ, Srebrenik, Trnovo (FBiH), Tuzla, Živinice  
2016. Nermin Nikšić
8 / 144
 Bosanska Krupa, Gračanica, Gradačac, Ključ, Lukavac, Maglaj, Tuzla, Živinice   2
2020.
11 / 145
 Bosanska Krupa, Goražde, Gračanica, Gradačac, Jablanica, Ključ, Maglaj, Novo Sarajevo, Sarajevo, *Stari Grad (Sarajevo), Tuzla   3
2024.
8 / 144
 Bosanska Krupa, Bugojno, Donji Vakuf, Goražde, Novo Sarajevo, Stari Grad (Sarajevo), Tuzla, Vukosavlje   3

* - Gradovi/Općine koje su na prijevremenim izborima dobile novog (grado)načelnika.

Također pogledajte

uredi

Napomene

uredi
  1. ^ a b c d e SDP BiH je na općim izborima 1996. nastupila u političkom savezu "Združena lista" sa, UBSD, HSS BiH, MBO i RS BiH.
  2. ^ Član Hrvatske seljačke stranke BiH.
  3. ^ SDP BiH je na izbore 2022. za Narodnu skupštinu Republike Srpske nastupio u koaliciji "Pokret za državu" sa strankama: SBIH, SDA, SBB, DF, GS, PDA, SD BiH, NES i BHZ. Mandate su osvojili: SDP (3), SDA (1) i BHZ (1).

Reference

uredi
  1. ^ Nardelli, Alberto; Dzidic, Denis (8. 10. 2014). "Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?". The Guardian (jezik: engleski). ISSN 0261-3077. Pristupljeno 18. 9. 2023.
  2. ^ "Parties and Elections in Europe". parties-and-elections.eu. Arhivirano s originala, 20. 11. 2023. Pristupljeno 26. 6. 2023.
  3. ^ Anđelić, Neven (2009). SDP - Prvih 100 godina (PDF). Sarajevo: Forum lijeve incijative.
  4. ^ a b "Historija SDP BiH". SDP BiH. Pristupljeno 18. 9. 2023.
  5. ^ Nezavisne novine[mrtav link]
  6. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 3. 9. 2011. Pristupljeno 9. 5. 2012.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. ^ "Nermin Nikšić je novi predsjednik SDP-a". www.klix.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 18. 9. 2023.
  8. ^ "Nikšić novi predsjednik SDP-a BiH". Al Jazeera Balkans. Pristupljeno 29. 2. 2024.
  9. ^ "Denis Bećirović zvanično kandidat opozicije za člana Predsjedništva BiH". www.klix.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 18. 9. 2023.
  10. ^ "Bećirović dobio 116 hiljada glasova više od Izetbegovića, a Cvijanović sama više od svojih protukandidata skupa". www.klix.ba (jezik: hrvatski). Pristupljeno 18. 9. 2023.
  11. ^ "BiH dobila novo Vijeće ministara, državnu vlast sada čine SNSD, HDZ, SDP, NiP, NS, DNS..." www.klix.ba. Pristupljeno 18. 9. 2023.

Vanjski linkovi

uredi
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Socijaldemokratska_partija_Bosne_i_Hercegovine&oldid=3664504"