Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine jest najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine. Ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma sa 98 poslanika i Doma naroda sa 80 delegata.

Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine (1994–1996) Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
IX saziv
Logo Parlamenta Federacije BiH
Vrsta
Vrsta	Dvodomni sistem
Domovi	Predstavnički dom Dom naroda
Ograničenje mandata	2 godine (1994-2002) 4 godine (od 2002)
Historija
Osnovano	18. marta 1994. (Ustavnotvorna skupština) 6. novembra 1996.(Parlament)
Prethodnik	Skupština Republike BiH Predstavnički dom Herceg-Bosne
Početak saziva	30. marta 1994. (Ustavnotvorna skupština) 6. novembra 1996. (Parlament)
Vodstvo
Predsjedavajući Predstavničkog doma	Dragan Mioković, NS
Predsjedavajući Doma naroda	Tomislav Martinović, HDZ BiH
Struktura
Broj zastupnika	178 (ukupno)
Pol. grupe – Predstavnički dom	SDA: 26   SDP BiH: 15   HDZ BiH-HNS: 15   DF - GS: 12   NIP - SPU BiH: 7   NS: 6   NES: 4   SBiH: 4   HDZ 1990: 3   HNP: 1   HRS: 1   PDA: 1   POMAK: 1   SN: 1   Nezavisni: 1
Pol. grupe – Dom naroda	Klub Bošnjaka (23):   SDA: 11   NIP: 3   NES: 2   SDP BiH: 1   DF: 1   PDA: 1   SBiH: 1   NS: 1   SDBiH: 1   NPI: 1 Klub Hrvata (23):   HDZ BiH: 14   HDZ 1990: 3   SDP BiH: 1   NIP: 1   NES: 1   HNP: 1   ZNG: 1   BNS: 1 Klub Srba (23):   SDP BiH: 7   SDA: 3   HDZ BiH: 3   DF: 3   SNSD: 2   NS: 1   LS: 1   NP: 1   SNS FBiH: 1   SNP FBiH: 1 Klub "Ostali" (11):   SDP BiH: 4   DF: 4   NS: 2   SBiH: 1
Izbori
Posljednji opći izbori	2. oktobar 2022.
Sljedeći opći izbori	2026.
Mjesto zasjedanja
Zgrada Parlamenta Federacije BiH Hamdije Kreševljakovića 3, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Veb-sajt
parlamentfbih.gov.ba

Historija

Federacija Bosne i Hercegovine je osnovana Vašingtonskim sporazumom potpisanim 18. marta 1994. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od poslanika s područja Federacije BiH izabranih na izborima 1990. u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30. marta 1994. usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u ponoć.

Ustavotvorna skupština donijela je i značajan broj federalnih zakona i to: Zakon o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, Zakon o pomilovanjima, Zakon o federalnim jedinicama, Zakon o sudskoj policiji, Zakon o odbrani Federacije BiH, Zakon o Agenciji za privatizaciju, kao i brojne druge akte u procesu uspostave entiteta. Sve ove zakone potvrdio je Parlament FBiH na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 16. aprila 1997. i sjednici Doma naroda, održanoj 29. aprila 1997, donošenjem Zakona o potvrđivanju svih zakona koje je usvojila Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine.

Rad Ustavotvorne skupštine odvijao se u složenim uvjetima jer su zastupnici na sjednice dolazili preko planine Igman i ispod zračne luke kroz tunel, tada jedinim sigurnim ulazom u opkoljeno Sarajevo. Sjednice Ustavotvorne skupštine održavane su u Sarajevu, Zenici i Novom Travniku u cilju jačanja djelovanja federalnih organa vlasti na cijeloj teritoriji. Održano je 17 sjednica s ukupno 251 tačkom dnevnog reda na kojima je doneseno 98 zakona i 27 odluka, razmotrena 54 izvještaja, informacije i analize. Donesenim aktima stvorene su temeljne pretpostavke za uspostavu Federacije i njenog finansijskog, ekonomskog, privrednog, zakonodavnog, izvršnog, upravnog i sudskog sistema. U ovom periodu konstituirana je podjela na 10 kantona u kojima su izabrani zakonodavni, izvršni i sudski organi.

Ustavotvorna skupština je prestala raditi u oktobru 1996. nakon što su, u skladu s Aneksom 3. Dejtonskog sporazuma, održani prvi poslijeratni izbori 13. i 14. septembra 1996.

Prema osnovnom tekstu Ustava Federacije BiH, Parlament Federacije je dvodomno tijelo koje čini Predstavnički dom sa 140 poslanika i Dom naroda koji se sastoji od 30 delegata Bošnjaka i 30 Hrvata, kao i proporcionalni broj delegata iz reda Ostalih u odnosu na delegata Bošnjake i Hrvate u kantonalnim zakonodavnim tijelima. Međutim, nakon nekoliko promjena, Predstavničkog doma se sada sastoji od 98 delegata, a Doma naroda sa 80 delegata, po 23 za svaki konstitutivni narod i 11 iz reda Ostalih.

Prema Odluci Privremene izborne komisije (PIK; kasnije Centralna izborna komisija, CIK) opći izbori održani 1996, 1998. i 2000. održani su za mandatni period na 2 godine, iako je Ustavom predviđen period na 4 godine. Odlukom PIK-a nije bilo zahvaćeno Predsjedništvo BiH, kojem od 1998. mandat traje 4 godine.

Nadležnosti

Pored ostalih nadležnosti utvrđenih u Ustavu Federacije, Parlament Federacije ima nadležnost i za:

• izbor predsjednika i dva potpredsjednika entiteta,
• podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu na odlučivanje o smijeni predsjednika ili jednog od potpredsjednika,
• potvrđivanje imenovanja Vlade Federacije većinom glasova,
• donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti; zakoni stupaju na snagu kako je u njima utvrđeno, ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasniku entiteta,
• davanje ovlaštenja kantonima da zaključuju sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim za sporazume one vrste za koje Parlamentarna skupština zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost,
• odobravanje većinom glasova sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje Parlamentarna skupština zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost,
• donošenje budžeta i zakona o oporezivanju i osiguravanje potrebnog finansiranja na drugi način,
• vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene.

Struktura

Sve zakonodavne odluke koje donosi Parlament moraju biti odobrene od strane oba doma. Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju.

Ustavom je predviđeno da poslanici i delegati neće i ne mogu biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti, od dana verifikacije njihovog mandata. Mandat poslanika i delegata je četiri godine, ukoliko domovi ne budu ranije raspušteni.

Predstavnički dom

Glavni članak: Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

Predstavnički dom sastoji se od 98 poslanika (prije ustavnih promjena 2002. o broju poslanika, sastojao se od 140 poslanika), koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriju cijele Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

Predstavnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća. Predsjedavajući i potpredsjedavajući ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih. Njima u radu pomažu savjetnici, kao dužnosnici i eksperti za određene oblasti. Predsjedavajući predstavlja Predstavnički dom i saziva i predsjedava sjednicom doma.

Kolegij

U Predstavničkom domu odredbama Poslovnika osnovan je Kolegij Predstavničkog doma koji se sastoji od predsjedavajućeg, dva potpredsjedavajuća, sekretara i predsjednika klubova poslanika u domu. U cilju usklađivanja rada Predstavničkog doma, Kolegij koordinira aktivnosti u pripremama sjednica i utvrđuje dnevni red na sjednicama, te razmatra inicijative i prijedloge upućene domu.

Trenutni sastav

Glavni članak: Deveti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine § Predstavnički dom

Dom naroda

Glavni članak: Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

Dom naroda se sastoji od 80 delegata, od kojih po 23 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 iz reda Ostalih. Prvobitno se sastojao od 65 delegata, da bi 1998. bilo 72 delegata, 2000. 81, te 2002. 53 delegata. Ustavnim promjenama 2006. o broju delegata, Dom naroda se do 2022. sastojao od 58 delegata, 17 iz reda konstitutivnih naroda i 7 iz reda ostalih.

Dana 2. oktobra 2022, na dan općih izbora, visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio je Bonske ovlasti i donio je izmjene Izbornog zakona BiH, te time je implementirao Presuda u predmetu Ljubić. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela. Također, nakon tih izmjena broj delegata se povećao sa 58 na 80.

Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih poslanika proporcionalno nacionalnom sastavu stanovništva. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu proporcionalan je broju stanovništva kantona. U Domu naroda mora biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan Ostali, iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u skupštini. Delegate biraju poslanici iz reda tog konstitutivnog naroda sukladno izbornim rezultatima tog kantona. Također, funkciju delegata ne može vršiti nijedan poslanik u Predstavničkog doma, kao ni vijećnik općinskog ili gradskog vijeća. Dom naroda saziva se prvi put najkasnije 20 dana nakon izbora kantonalnih skupština.

Dom naroda ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.

Kolegij

Dom naroda ima Kolegij koji se sastoji od: predsjedavajućeg, sekretara, dva potpredsjedavajuća, predsjednika Kluba bošnjačkih delegata, predsjednika Kluba hrvatskih i predsjednika Kluba srpskih delegata.

Kolegij Doma naroda:

• koordinira aktivnosti u pripremama sjednica doma i utvrđivanju dnevnih redova na tim sjednicama,
• brine se o ostvarivanju prava i dužnosti delegata i vršenja njihove funkcije,
• brine se o ostvarivanju suradnje sa Predstavničkim domom,
• brine se o ostvarivanju prava i dužnosti doma prema predsjedniku i dopredsjednicima Federacije i Vladi Federacije,
• razmatra pitanja ostvarivanja odnosa i suradnje sa skupštinama kantona, grada i općine,
• brine se o ostvarivanju prava i dužnosti doma prema sudovima Federacije,
• brine se o ostvarivanju međuparlamentarne suradnje entiteta i države BiH i organa Brčko distrikta,
• razmatra pitanja parlamentarne procedure i primjene Poslovnika o radu doma,
• razmatra inicijative i prijedloge upućene domu,
• utvrđuje nacrt i prijedlog poslovnika i program rada doma i brine se o njegovoj provedbi.

Trenutni sastav

Glavni članak: Deveti saziv Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine § Dom naroda

Izbor delegata po kantonu

Kanton	Bošnjaci	Hrvati	Srbi	Ostali	Ukupno
Unsko-sanski kanton	3	1	3	1	8
Posavski kanton	1	1	1	1	4
Tuzlanski kanton	5	1	3	1	10
Zeničko-dobojski kanton	4	2	2	1	9
Bosansko-podrinjski kanton Goražde	1	1	1	1	4
Srednjobosanski kanton	2	4	1	1	8
Hercegovačko-neretvanski kanton	1	5	2	1	9
Zapadnohercegovački kanton	1	4	1	1	7
Kanton Sarajevo	4	1	5	2	12
Kanton 10	1	3	4	1	9
Ukupno	23	23	23	11	80

Radna tijela

Za razmatranje pitanja iz nadležnosti domova, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih općih akata i za pripremanje i obavljanje drugih poslova osnivaju se stalna, povremena, posebna i zajednička radna tijela domova.

Radna tijela Predstavničkog doma

Radna tijela Predstavničkog doma.

Radna tijela Predstavničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Predstavnički dom o pitanjima iz svog djelokruga koji se utvrđuje Poslovnikom. Stalna radna tijela osnivaju se Poslovnikom ili odlukom doma, a povremena radna tijela zaključkom doma. Predstavnički dom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnih tijela koji se biraju iz reda poslanika u domu.

Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela ne mogu biti iz iste političke stranke. Izuzetno, za članove Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije, Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova komisije, osim Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih u kojima broj stručnih, naučnih, kulturnih i javnih djelatnika ne može biti veći od jedne polovine članova komisije. Rad radnog tijela organizira predsjednik radnog tijela, u saradnji sa sekretarom radnog tijela koji je državni službenik.

Radna tijela Doma naroda

Radna tijela Doma naroda.

Radna tijela Predstavničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Predstavnički dom o pitanjima iz svog djelokruga koji se utvrđuje Poslovnikom. Stalna radna tijela osnivaju se prema odredbama Poslovnika o radu doma, a Posebnom odlukom mogu se osnivati i povremena radna tijela za izvršavanje određenih poslova.

Radno tijelo ima predsjednika i zamjenika predsjednika, koji se biraju iz sastava članova radnog tijela s tim da ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. U radno tijelo mogu se birati samo delegati iz Doma naroda. Izuzetno, za članove Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije i Komisije za jezička pitanja mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, znanstvenih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova komisija.

Broj članova radnih tijela određuje se prilikom izbora članova radnog tijela, s tim da komisije ne mogu imati više od sedam, a odbori više od devet članova. U radna tijela doma bira se isti broj Bošnjaka, Hrvata i Srba i odgovarajući broj Ostalih iz Doma naroda. Radno tijelo čine delegati iz svih klubova naroda, s tim da jedan delegat može biti član u najviše dva radna tijela.

Zajednička i posebna radna tijela

Osim stalnih i privremenih radnih tijela, također postoje zajednička i posebna radna tijela oba doma. Zajednička radna tijela čine: Zajednička komisija za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona i Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju, dok posebna radna tijela čine: Nezavisni odbor, Odbor za žalbe građana i VIjeće nacionalnih manjina Federacije BiH.

Također, postoje i Klubovi parlamentarki Predstavničkog doma i Doma naroda, koje čine žene-poslanice iz Predstavničkog doma i žene-delegatkinje iz Doma naroda.

Također pogledajte

• Politika Federacije Bosne i Hercegovine
• Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
• Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
• Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
• Narodna skupština Republike Srpske
• Skupština Brčko distrikta
• Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine
• Zakonodavna tijela BiH kroz historiju:
  • Bosanski stanak (1354–1463)
  • Bosanski sabor (1878–1918)
  • ZAVNOBiH (1943–1945)
  • Narodna skupština BiH (1945–1963)
  • Skupština SR BiH (1963–1992)
  • Skupština Republike BiH (1992–1996)

Vanjski linkovi

• Službeni sajt Parlamenta Federacije BiH