Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine jest najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine. Ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma sa 98 poslanika i Doma naroda sa 80 delegata.

Ustavotvorna skupština
Federacije Bosne i Hercegovine (1994–1996)
Parlament
Federacije Bosne i Hercegovine
IX saziv
Grb
Logo Parlamenta Federacije BiH
Vrsta
VrstaDvodomni sistem
DomoviPredstavnički dom
Dom naroda
Ograničenje mandata2 godine (1994-2002)
4 godine (od 2002)
Historija
Osnovano18. marta 1994. (Ustavnotvorna skupština)
6. novembra 1996.(Parlament)
PrethodnikSkupština Republike BiH
Predstavnički dom Herceg-Bosne
Početak saziva30. marta 1994. (Ustavnotvorna skupština)
6. novembra 1996. (Parlament)
Vodstvo
Predsjedavajući Predstavničkog domaDragan Mioković, NS
Predsjedavajući Doma narodaTomislav Martinović, HDZ BiH
Struktura
Broj zastupnika178 (ukupno)
Pol. grupe – Predstavnički dom
  SDA: 24
  SDP BiH: 15
  HDZ BiH-HNS: 15
  DF - GS: 12
  NIP - SPU BiH: 6
  NS: 6
  NES: 4
  SBiH: 4
  HDZ 1990: 3
  HNP: 1
  HRS: 1
  PDA: 1
  POMAK: 1
  SN: 1
  Upražnjeno: 4
Pol. grupe – Dom narodaKlub Bošnjaka (23):
  SDA: 11
  NIP: 3
  NES: 2
  SDP BiH: 1
  DF: 1
  PDA: 1
  SBiH: 1
  NS: 1
  SDBiH: 1
  NPI: 1
Klub Hrvata (23):
  HDZ BiH: 14
  HDZ 1990: 3
  SDP BiH: 1
  NIP: 1
  NES: 1
  HNP: 1
  ZNG: 1
  BNS: 1
Klub Srba (23):
  SDP BiH: 7
  SDA: 3
  HDZ BiH: 3
  DF: 3
  SNSD: 2
  NS: 1
  LS BiH: 1
  NP: 1
  SNS FBiH: 1
  SNP FBiH: 1
Klub "Ostali" (11):
  SDP BiH: 4
  DF: 4
  NS: 2
  SBiH: 1
Izbori
Posljednji opći izbori2. oktobar 2022.
Sljedeći opći izbori2026.
Mjesto zasjedanja
Zgrada Parlamenta Federacije BiH
Hamdije Kreševljakovića 3, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Veb-sajt
parlamentfbih.gov.ba

Historija

uredi

Federacija Bosne i Hercegovine je osnovana Vašingtonskim sporazumom potpisanim 18. marta 1994. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od poslanika s područja Federacije BiH izabranih na izborima 1990. u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30. marta 1994. usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u ponoć.[1]

Ustavotvorna skupština donijela je i značajan broj federalnih zakona i to: Zakon o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, Zakon o pomilovanjima, Zakon o federalnim jedinicama, Zakon o sudskoj policiji, Zakon o odbrani Federacije BiH, Zakon o Agenciji za privatizaciju, kao i brojne druge akte u procesu uspostave entiteta. Sve ove zakone potvrdio je Parlament FBiH na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 16. aprila 1997. i sjednici Doma naroda, održanoj 29. aprila 1997, donošenjem Zakona o potvrđivanju svih zakona koje je usvojila Ustavotvorna skupština Federacije Bosne i Hercegovine.[1]

Rad Ustavotvorne skupštine odvijao se u složenim uvjetima jer su zastupnici na sjednice dolazili preko planine Igman i ispod zračne luke kroz tunel, tada jedinim sigurnim ulazom u opkoljeno Sarajevo. Sjednice Ustavotvorne skupštine održavane su u Sarajevu, Zenici i Novom Travniku u cilju jačanja djelovanja federalnih organa vlasti na cijeloj teritoriji. Održano je 17 sjednica s ukupno 251 tačkom dnevnog reda na kojima je doneseno 98 zakona i 27 odluka, razmotrena 54 izvještaja, informacije i analize. Donesenim aktima stvorene su temeljne pretpostavke za uspostavu Federacije i njenog finansijskog, ekonomskog, privrednog, zakonodavnog, izvršnog, upravnog i sudskog sistema. U ovom periodu konstituirana je podjela na 10 kantona u kojima su izabrani zakonodavni, izvršni i sudski organi.[1]

Ustavotvorna skupština je prestala raditi u oktobru 1996. nakon što su, u skladu s Aneksom 3. Dejtonskog sporazuma, održani prvi poslijeratni izbori 13. i 14. septembra 1996.[2]

Prema osnovnom tekstu Ustava Federacije BiH, Parlament Federacije je dvodomno tijelo koje čini Predstavnički dom sa 140 poslanika i Dom naroda koji se sastoji od 30 delegata Bošnjaka i 30 Hrvata, kao i proporcionalni broj delegata iz reda Ostalih u odnosu na delegata Bošnjake i Hrvate u kantonalnim zakonodavnim tijelima. Međutim, nakon nekoliko promjena, Predstavničkog doma se sada sastoji od 98 delegata, a Doma naroda sa 80 delegata, po 23 za svaki konstitutivni narod i 11 iz reda Ostalih.

Prema Odluci Privremene izborne komisije (PIK; kasnije Centralna izborna komisija, CIK) opći izbori održani 1996, 1998. i 2000. održani su za mandatni period na 2 godine, iako je Ustavom predviđen period na 4 godine. Odlukom PIK-a nije bilo zahvaćeno Predsjedništvo BiH, kojem od 1998. mandat traje 4 godine.

Nadležnosti

uredi

Pored ostalih nadležnosti utvrđenih u Ustavu Federacije, Parlament Federacije ima nadležnost i za:[1]

  • izbor predsjednika i dva potpredsjednika entiteta,
  • podnošenje zahtjeva Ustavnom sudu na odlučivanje o smijeni predsjednika ili jednog od potpredsjednika,
  • potvrđivanje imenovanja Vlade Federacije većinom glasova,
  • donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti; zakoni stupaju na snagu kako je u njima utvrđeno, ali ne ranije nego što budu objavljeni u službenom glasniku entiteta,
  • davanje ovlaštenja kantonima da zaključuju sporazume sa državama i međunarodnim organizacijama, uz saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim za sporazume one vrste za koje Parlamentarna skupština zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost,
  • odobravanje većinom glasova sporazuma sa državama i međunarodnim organizacijama, uz prethodnu saglasnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, osim sporazuma one vrste za koje Parlamentarna skupština zakonom odluči da im nije potrebna takva saglasnost,
  • donošenje budžeta i zakona o oporezivanju i osiguravanje potrebnog finansiranja na drugi način,
  • vršenje drugih nadležnosti koje su mu povjerene.

Struktura

uredi

Sve zakonodavne odluke koje donosi Parlament moraju biti odobrene od strane oba doma. Sve odluke u oba doma donose se većinom glasova onih koji su prisutni i glasaju.

Ustavom je predviđeno da poslanici i delegati neće i ne mogu biti krivično ili građanski odgovorni za bilo koji postupak izvršen u okviru njihovih dužnosti, od dana verifikacije njihovog mandata. Mandat poslanika i delegata je četiri godine, ukoliko domovi ne budu ranije raspušteni.

 

Predstavnički dom

uredi

Predstavnički dom sastoji se od 98 poslanika (prije ustavnih promjena 2002. o broju poslanika, sastojao se od 140 poslanika), koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriju cijele Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

Predstavnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća. Predsjedavajući i potpredsjedavajući ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih. Njima u radu pomažu savjetnici, kao dužnosnici i eksperti za određene oblasti. Predsjedavajući predstavlja Predstavnički dom i saziva i predsjedava sjednicom doma.[1]

Kolegij

uredi

U Predstavničkom domu odredbama Poslovnika osnovan je Kolegij Predstavničkog doma koji se sastoji od predsjedavajućeg, dva potpredsjedavajuća, sekretara i predsjednika klubova poslanika u domu. U cilju usklađivanja rada Predstavničkog doma, Kolegij koordinira aktivnosti u pripremama sjednica i utvrđuje dnevni red na sjednicama, te razmatra inicijative i prijedloge upućene domu.[1]

Trenutni sastav

uredi

Dom naroda

uredi

Dom naroda se sastoji od 80 delegata, od kojih po 23 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 iz reda Ostalih. Prvobitno se sastojao od 65 delegata, da bi 1998. bilo 72 delegata, 2000. 81, te 2002. 53 delegata. Ustavnim promjenama 2006. o broju delegata, Dom naroda se do 2022. sastojao od 58 delegata, 17 iz reda konstitutivnih naroda i 7 iz reda ostalih.

Dana 2. oktobra 2022, na dan općih izbora, visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio je Bonske ovlasti i donio je izmjene Izbornog zakona BiH, te time je implementirao Presuda u predmetu Ljubić. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela. Također, nakon tih izmjena broj delegata se povećao sa 58 na 80.[3]

Delegate Doma naroda biraju kantonalne skupštine iz reda svojih poslanika proporcionalno nacionalnom sastavu stanovništva. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu proporcionalan je broju stanovništva kantona. U Domu naroda mora biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan Ostali, iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u skupštini. Delegate biraju poslanici iz reda tog konstitutivnog naroda sukladno izbornim rezultatima tog kantona. Također, funkciju delegata ne može vršiti nijedan poslanik u Predstavničkog doma, kao ni vijećnik općinskog ili gradskog vijeća. Dom naroda saziva se prvi put najkasnije 20 dana nakon izbora kantonalnih skupština.[1]

Dom naroda ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.

Kolegij

uredi

Dom naroda ima Kolegij koji se sastoji od: predsjedavajućeg, sekretara, dva potpredsjedavajuća, predsjednika Kluba bošnjačkih delegata, predsjednika Kluba hrvatskih i predsjednika Kluba srpskih delegata.[1]

Kolegij Doma naroda:[1]

  • koordinira aktivnosti u pripremama sjednica doma i utvrđivanju dnevnih redova na tim sjednicama,
  • brine se o ostvarivanju prava i dužnosti delegata i vršenja njihove funkcije,
  • brine se o ostvarivanju suradnje sa Predstavničkim domom,
  • brine se o ostvarivanju prava i dužnosti doma prema predsjedniku i dopredsjednicima Federacije i Vladi Federacije,
  • razmatra pitanja ostvarivanja odnosa i suradnje sa skupštinama kantona, grada i općine,
  • brine se o ostvarivanju prava i dužnosti doma prema sudovima Federacije,
  • brine se o ostvarivanju međuparlamentarne suradnje entiteta i države BiH i organa Brčko distrikta,
  • razmatra pitanja parlamentarne procedure i primjene Poslovnika o radu doma,
  • razmatra inicijative i prijedloge upućene domu,
  • utvrđuje nacrt i prijedlog poslovnika i program rada doma i brine se o njegovoj provedbi.

Trenutni sastav

uredi
Izbor delegata po kantonu
Kanton Bošnjaci Hrvati Srbi Ostali Ukupno
  Unsko-sanski kanton 3 1 3 1 8
  Posavski kanton 1 1 1 1 4
  Tuzlanski kanton 5 1 3 1 10
  Zeničko-dobojski kanton 4 2 2 1 9
  Bosansko-podrinjski kanton Goražde 1 1 1 1 4
  Srednjobosanski kanton 2 4 1 1 8
  Hercegovačko-neretvanski kanton 1 5 2 1 9
  Zapadnohercegovački kanton 1 4 1 1 7
  Kanton Sarajevo 4 1 5 2 12
  Kanton 10 1 3 4 1 9
Ukupno 23 23 23 11 80

Radna tijela

uredi

Za razmatranje pitanja iz nadležnosti domova, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih općih akata i za pripremanje i obavljanje drugih poslova osnivaju se stalna, povremena, posebna i zajednička radna tijela domova.[1]

Radna tijela Predstavničkog doma

uredi
 
Radna tijela Predstavničkog doma.

Radna tijela Predstavničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Predstavnički dom o pitanjima iz svog djelokruga koji se utvrđuje Poslovnikom. Stalna radna tijela osnivaju se Poslovnikom ili odlukom doma, a povremena radna tijela zaključkom doma. Predstavnički dom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnih tijela koji se biraju iz reda poslanika u domu.[1]

Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela ne mogu biti iz iste političke stranke. Izuzetno, za članove Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije, Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova komisije, osim Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih u kojima broj stručnih, naučnih, kulturnih i javnih djelatnika ne može biti veći od jedne polovine članova komisije. Rad radnog tijela organizira predsjednik radnog tijela, u saradnji sa sekretarom radnog tijela koji je državni službenik.[1]

Radna tijela Doma naroda

uredi
 
Radna tijela Doma naroda.

Radna tijela Predstavničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Predstavnički dom o pitanjima iz svog djelokruga koji se utvrđuje Poslovnikom. Stalna radna tijela osnivaju se prema odredbama Poslovnika o radu doma, a Posebnom odlukom mogu se osnivati i povremena radna tijela za izvršavanje određenih poslova.[1]

Radno tijelo ima predsjednika i zamjenika predsjednika, koji se biraju iz sastava članova radnog tijela s tim da ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. U radno tijelo mogu se birati samo delegati iz Doma naroda. Izuzetno, za članove Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije i Komisije za jezička pitanja mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, znanstvenih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od jedne trećine ukupnog broja članova komisija.[1]

Broj članova radnih tijela određuje se prilikom izbora članova radnog tijela, s tim da komisije ne mogu imati više od sedam, a odbori više od devet članova. U radna tijela doma bira se isti broj Bošnjaka, Hrvata i Srba i odgovarajući broj Ostalih iz Doma naroda. Radno tijelo čine delegati iz svih klubova naroda, s tim da jedan delegat može biti član u najviše dva radna tijela.[1]

Zajednička i posebna radna tijela

uredi

Osim stalnih i privremenih radnih tijela, također postoje zajednička i posebna radna tijela oba doma. Zajednička radna tijela čine: Zajednička komisija za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona i Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju, dok posebna radna tijela čine: Nezavisni odbor, Odbor za žalbe građana i VIjeće nacionalnih manjina Federacije BiH.[1]

 

Također, postoje i Klubovi parlamentarki Predstavničkog doma i Doma naroda, koje čine žene-poslanice iz Predstavničkog doma i žene-delegatkinje iz Doma naroda.[1]

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q "Monografija Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine" (PDF). parlamentfbih.gov.ba. Sarajevo: Parlament Federacije BiH. 27. 10. 2016. Pristupljeno 6. 4. 2024.
  2. ^ "Historijat Parlamenta". Arhivirano s originala, 24. 12. 2012. Pristupljeno 11. 1. 2013.
  3. ^ "Mjere za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH". Office of the High Representative (jezik: hrvatski). 2. 10. 2022. Pristupljeno 2. 10. 2022.

Vanjski linkovi

uredi