Parlament Federacije Bosne i Hercegovine
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema njenom Ustavu, najviše je zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine. Ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine | |
|---|---|
| VIII saziv | |
 Logo Parlamenta Federacije BiH | |
| Vrsta | |
| Vrsta | Dvodomni sistem |
| Domovi | Predstavnički dom Dom naroda |
| Ograničenje mandata | 2 godine (1996-2002) 4 godine (od 2002) |
| Historija | |
| Osnovano | 18. marta 1994. (Ustavnotvorna skupština) 1996. (Parlament) |
| Prethodnik | Skupština Republike BiH |
| Početak saziva | 30. marta 1994. (Ustavnotvorna skupština) 14. septembra 1996. (Parlament) |
| Vodstvo | |
| Predsjedavajuća Predstavničkog doma | Mirjana Marinković-Lepić, NS |
| Predsjedavajući Doma naroda | Tomislav Martinović, HDZ BiH |
| Struktura | |
| Broj zastupnika | 178 (ukupno) |
 | |
| Pol. grupe – Predstavnički dom | SDA: 27 SDP BiH: 12 NS: 6 NES: 4 SBiH: 4 HDZ 1990: 3 BHI - KF: 1 HNP: 1 HRS: 1 PDA: 1 POMAK: 1 Nezavisni: 3 |
 | |
| Pol. grupe – Dom naroda | SDA: 13 HDZ BiH: 17 SDP BiH: 14 NIP: 5 NS: 3 NES: 3 SBiH: 1 HDZ 1990: 3 SNSD: 2 HNP: 1 NPI: 1 PDA: 1 BNS: 1 SNP FBiH: 1 SNS FBiH: 1 ZNG: 1 LS BiH: 1 Upražnjeno: 4 |
| Izbori | |
| Posljednji opći izbori | 2. oktobar 2022. |
| Sljedeći opći izbori | 2026. |
| Mjesto zasjedanja | |
 | |
| Zgrada Parlamenta Federacije BiH Hamdije Kreševljakovića 3, Sarajevo, Bosna i Hercegovina | |
| Veb-sajt | |
| parlamentfbih | |
HistorijaUredi
Federacija Bosne i Hercegovine je osnovana Vašingtonskim sporazumom potpisanim 18. marta 1994. godine. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od poslanika s područja Federacije BiH izabranih na izborima 1990. godine u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30. marta 1994. godine usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u ponoć. Ustavotvorna skupština je prestala s radom u oktobru 1996. godine, nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.[1]
Dana 2. oktobra 2022. godine visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio je Bonske ovlasti i nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela.[2]
Mjere iz ovog paketa funkcionalnosti će:
- Unaprijediti odlučivanje u zakonodavnim tijelima tako što će oba doma Parlamenta Federacije biti obavezna da razmatraju akte drugog doma u određenom vremenskom roku.
- Unaprijediti imenovanje sudaca u Ustavni sud Federacije BiH tako što će se institucije i pojedinačni zvaničnici obavezati da će ispuniti svoj dio procesa imenovanja u određenom vremenskom roku ili će predati tu odgovornost organu koji je sljedeći u procesu imenovanja.
- Pomoći da se spriječi zloupotreba vitalnog nacionalnog interesa specificiranjem djelokruga pitanja koja mogu biti predmet pozivanja na vitalni nacionalni interes, čime će se eliminirati neograničena i neodređena kategorija interesa, te osiguranjem da svako pozivanje na vitalni nacionalni interes bude predmet razmatranja od strane Vijeća za vitalni nacionalni interes.
- Osigurati odlučivanje u slučajevima pokretanja pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa tako što će se pojednostaviti izbor članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa davanjem ovlasti Ustavnom sudu da članove Vijeća bira iz reda sudija tog suda.
- Implementirati odluku Ustavnog suda Federacije BiH u predmetu Ljubić unapređenjem proporcionalnosti predstavljanja konstitutivnih naroda iz svakog kantona u Domu naroda Federacije BiH. Ovom mjerom se povećava broj mjesta u klubovima svih konstitutivnih naroda sa 17 na 23. Ovakvom raspodjelom se ispravlja najizraženija prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u kantonima u kojima živi mali broj pripadnika svakog od tri naroda. Svaki konstitutivni narod u svakom kantonu bi zadržao mogućnost da ima barem jednog predstavnika u Domu naroda. Ovom mjerom se povećava i broj mjesta u klubu Ostalih sa 7 na 11. Ovo je prvi put da i Ostali iz svih kantona mogu biti predstavljeni u Domu naroda Federacije BiH. Izborni zakon će biti izmijenjen po ovom pitanju i po pitanju primjene zadnjeg popisa stanovništva kako bi se uskladio sa Ustavom Federacije BiH.
- Osigurati blagovremen izbor delegata za Dom naroda u kantonalnim skupštinama davanjem ovlasti Centralnoj izbornoj komisiji da izvrši preraspodjelu mandata iz onih kantona u kojima kantonalne skupštine ne ispune svoju obavezu u zadatom vremenskom roku.
- Osigurati prijedloge za imenovanje predsjednika i potpredsjednike Federacije od strane klubova u Domu naroda spuštanjem praga podrške koja je potrebna u klubu, kako bi se isti mogli nominirati u ponovljenim krugovima. Prvobitni prag od jedanaest glasova od 23 člana omogućava da svaki klub nominuje maksimalno dva kandidata. U slučaju odsustva podrške jedanaest delegata, u narednim krugovima će se omogućiti nominacija od strane sedam članova ili, nakon toga, od strane četiri člana, čime se osigurava predlaganje kandidata i promovira pluralizam.
- Unaprijediti transparentnost i ekspeditivnost u procesu potvrde listi kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH, utvrđivanjem rokova i metoda glasanja za liste u Zastupničkom domu Federacije BiH, te pojednostavljivanjem potvrđivanja u Domu naroda Federacije BiH.
- Pojasniti i zakonodavno utvrditi ograničenja u pogledu zastupljenosti pripadnika konstitutivnih naroda na ključnim izvršnim i zakonodavnim pozicijama u Federaciji, kako bi se podstaklo stvaranje koalicija i spriječila prezastupljenost.
- Zahtijevati od parlamentarnih organa Federacije BiH da obezbijede učešće građana, uključujući i mlade, u zakonodavnim aktivnostima u Predstavničkom domu i Domu naroda. Jedna od mjera obavezuje ova tijela da utvrde procedure za razmatranje građanskih inicijativa kako bi se razvio odgovorniji i pristupačniji zakonodavni proces.
Ovim odlukama ne donose se amandmani na državni ustav u cilju implementacije sudskih odluka o pravima Ostalih (Sejdić-Finci, Zornić, i druge odluke), jer bi to bilo ultra vires, ili izvan nadležnosti visokog predstavnika. Visoki predstavnik nudi svoju pomoć u vidu podrške za parlamentarne inicijative za donošenje ovih amandmana.
StrukturaUredi
Predstavnički domUredi
Predstavnički dom se sastoji od 98 poslanika, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Mandat poslanika u Predstavničkom domu je četiri godine, ukoliko Predstavnički dom ne bude raspušten, u skladu sa Ustavom Federacije. Predstavnički dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća.[3]
Trenutni sastavUredi
Dom narodaUredi
Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Dom naroda se sastoji od 80 poslanika, od kojih po 23 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 izaslanika iz reda ostalih, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.[4]
Trenutni sastavUredi
ReferenceUredi
- ^ "Historijat Parlamenta". Arhivirano s originala, 24. 12. 2012. Pristupljeno 11. 1. 2013.
- ^ "Mjere za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH". Office of the High Representative (jezik: hrvatski). 2. 10. 2022. Pristupljeno 2. 10. 2022.
- ^ Predstavnički dom Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na web stanici Parlamenta
- ^ "O Domu naroda, na službenoj web stranici Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 14. 8. 2012. Pristupljeno 12. 1. 2013.