Cazin

grad u Bosni i Hercegovini

Cazin je grad i naseljeno mjesto u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Evropi, zatim preko Tržačkih Raštela prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.

Cazin
Grad
Grad Cazin
Trg u Cazinu
Trg u Cazinu
Zastava Cazin
Zastava
Službeni grb Cazin
Grb
Grad Cazin u Bosni i Hercegovini
Grad Cazin u Bosni i Hercegovini
Cazin nalazi se u Bosna i Hercegovina
Cazin
Cazin
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°57′58″N 15°56′31″E / 44.966°N 15.942°E / 44.966; 15.942Koordinate: 44°57′58″N 15°56′31″E / 44.966°N 15.942°E / 44.966; 15.942
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Unsko-sanski
Vlada
 • Gradonačelnik Nermin Ogrešević[1] (A-SDA)
Površina
 • Grad 355,77 km2
 • Naseljeno mjesto 21,60 km2
Stanovništvo (2013)
 • Grad 66.149
 • Grad (gustoća) 185,93 /km2
 • Naseljeno mjesto 13.863
 • Naseljeno mjesto (gustoća) 641,81 /km2
Demonim(i) Cazinjanin
Vremenska zona CET (UTC+1)
 • Ljeti (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 77 220
Pozivni broj (+387) 37
Matični broj 109452[2]
Matični broj grada 10227
Veb-sajt opcinacazin.ba

Teritorija grada Cazina zahvata 355,7 km2[3] u kojem prema rezultatima popisa iz 2013. živi 66.149 stanovnika, organizovanih u 23 mjesne zajednice sa 54 naseljenih mjesta. Gustoća naseljenosti iznosi 194,97 stanovnika na 1 km2. Prema popisu iz 1991. godine općina Cazin imala je 63.409 stanovnika od čega 97,56% Bošnjaka, 1,21% Srba i 1,23% građana ostalih nacionalnosti, dok je prosječna gustoća naseljenosti iznosila 180 stanovnika po km2.

Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine.

Od 2017. godine Cazin ima status službenog grada Bosne i Hercegovine. Tako je postao prvi službeni grad u Federaciji Bosne i Hercegovine koji nije sjedište kantona.

Historija

 
Geografski položaj grada Cazina
 
Cazin oko 1906. godine

Područje Cazina bilo je naseljeno još u prethistorijskom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostaci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potiču iz prethistorijskog doba.

Na teritoriji grada Cazina nalazi se nekoliko srednjovjekovnih starih gradova koji se nalaze na spisku nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Cazinu, a to su Stari grad Cazin, Stari grad Ostrožac, Kula Bila Stina, Kula Radetina.

Krajem 1942. godine, po riječima živih aktera tih događaja,[ko?] Tito je odlučio „skinuti“ masku i pokazati svoje pravo lice, otkriti identitet, uvidjevši koliko to zapravo interesuje svjetsku javnost. Prema mnogim historijskim izvorima,[ko?] to se desilo u Cazinu. Tito je došao u Cazin u sklopu posjete tek oslobođenoj tzv. „Bihaćkoj republici“. Sastao se s jednim od najvećih partizanskih boraca i narodnim herojem, Nurijom Pozdercem. Tom prilikom održao je govor na mjestu gdje i danas stoji spomenik, te otkrio da je njegovo ime Josip Broz i da je školovani metalac, rođen u Hrvatskoj. Stari grad Ostrožac bio je sjedište vrhovnog štaba NOR-a, u kojem je boravio i sam Tito, sve do pada Bihaćke republike.

Cazin, kao i cijela njegova šira okolina (Bosanska krajina) obiluju najblaže rečeno, u odnosu recimo na centralnu Bosnu, jako neobičnim reljefnim nazivima (rijeke i potoci, brda i dolovi, sela i zaseoci, gradovi i njihovi dijelovi u prostoru).

Dan grada je 6. august koji se obilježava povodom dana spajanja jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine sa Vojskom Republike Hrvatske u Tržačkim Raštelima na dan 6. august 1995. Povodom dana grada dodjeljuju se gradska priznanja što se uređuje odlukom gradskog vijeća.[3]

Kultura

Nacionalni spomenici

Ekonomija

 
Dom zdravlja Cazin

Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Grad Cazin je trenutno najveći proizvođač mlijeka u BiH.[potreban citat] Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete "Agrokomerca" kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.

Značajno je spomenuti oblast građevinarstva i trgovine. Tokom rata privreda Cazina je pretrpjela značajne štete na svojoj imovini, a istovremeno je izgubila kompletno prijeratno tržište.

Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše u gradu.

Veliki dio ulaganja koji je primjetan u zadnje vrijeme u ovom gradu je rezultat slijevanja svježeg kapitala iz zemalja zapadne Evrope, u kojima se nalazi mnoštvo radnika sa ovog područja.

Očiti su primjeri zdravih ideja i njihovih realiziranja kroz mnoštvo sitnih obrta i mini proizvodnji, kao što su proizvodnja namještaja, madraca, stolarije, betonskih blokova...[potreban citat]

Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih lica. Siva ekonomija je prisutna i prema nekim procjenama obuhvata više od 50% ukupne ekonomije Cazina.

Mineralni resursi

Na području grada Cazin nalaze se značajne geološke rezerve gipsa, tufora, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih minerala. Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1 km2 otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uslovi za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu. Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje slati su uzorci sa lokaliteta istočno od Tržca i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera. Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama. Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i van granica Unsko-sanskog kantona. Osim lokaliteta "Džehveruša" sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području grada Cazin. Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu, na dužini od oko 20 km i prosječnoj širini oko 6 km. Ugalj ovog bazena je lignit-mrki ugalj koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i Šturlić.[4] Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara. Prema raspoloživim podacima može se reći da ugalj bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljeva (mrko-lignitski ugljevi). Donja toplotna vrijednost uglja je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%. Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugalj spada u kvalitetnije ugljeve. Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a vanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t uglja. Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – grad Cazin

Sastav stanovništva – grad Cazin
2013.[5]1991.[6]1981.[7]1971.[8]1961.[9]
Osoba66 149 (100,0%)63 409 (100,0%)57 110 (100,0%)45 468 (100,0%)34 672 (100,0%)
Bošnjaci63 463 (95,94%)1 61 693 (97,29%)1 55 401 (97,01%)1 43 880 (96,51%)1 29 585 (85,33%)
Bosanci1 441 (2,178%)
Nisu se izjasnili331 (0,500%)
Hrvati320 (0,484%)139 (0,219%)122 (0,214%)175 (0,385%)365 (1,053%)
Muslimani310 (0,469%)
Bosanci i Hercegovci92 (0,139%)
Nepoznato61 (0,092%)
Ostali61 (0,092%)369 (0,582%)116 (0,203%)127 (0,279%)45 (0,130%)
Srbi29 (0,044%)778 (1,227%)826 (1,446%)1 196 (2,630%)2 552 (7,360%)
Slovenci15 (0,023%)17 (0,030%)16 (0,035%)34 (0,098%)
Albanci11 (0,017%)21 (0,037%)8 (0,018%)3 (0,009%)
Jugoslaveni7 (0,011%)430 (0,678%)575 (1,007%)51 (0,112%)2 067 (5,962%)
Romi4 (0,006%)1 (0,002%)1 (0,003%)
Crnogorci3 (0,005%)22 (0,039%)8 (0,018%)7 (0,020%)
Pravoslavci1 (0,002%)
Mađari7 (0,012%)2 (0,004%)8 (0,023%)
Makedonci3 (0,005%)4 (0,009%)5 (0,014%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Cazin

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Cazin
2013.[5]1991.[6]1981.[7]1971.[8]1961.[9]
Osoba13 863 (100,0%)12 203 (100,0%)1 924 (100,0%)1 253 (100,0%)795 (100,0%)
Bošnjaci12 938 (93,33%)1 11 536 (94,53%)1 1 601 (83,21%)1 1 061 (84,68%)1 305 (38,36%)
Bosanci435 (3,138%)
Hrvati175 (1,262%)95 (0,778%)45 (2,339%)66 (5,267%)133 (16,73%)
Nisu se izjasnili113 (0,815%)
Muslimani69 (0,498%)
Bosanci i Hercegovci64 (0,462%)
Ostali24 (0,173%)168 (1,377%)9 (0,468%)4 (0,319%)
Srbi10 (0,072%)129 (1,057%)75 (3,898%)97 (7,741%)240 (30,19%)
Albanci10 (0,072%)
Slovenci8 (0,058%)3 (0,156%)5 (0,399%)6 (0,755%)
Nepoznato6 (0,043%)
Jugoslaveni5 (0,036%)275 (2,254%)186 (9,667%)17 (1,357%)108 (13,58%)
Crnogorci3 (0,022%)1 (0,080%)1 (0,126%)
Romi3 (0,022%)
Mađari5 (0,260%)2 (0,160%)2 (0,252%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Politika

Gradom rukovodi gradonačelnik koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i gradsko vijeće, koje se sastoji od 29 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi gradskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u gradskom vijeću. Ovlasti gradnačelnika i gradskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom grada. Jedan član vijeća pripada pripadniku nacionalnih manjina.

Turizam

 
Kula u naselju Ostrožac

Turizam u Cazinu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranžmane za redovne posjete turista iz Holandije za vrijeme proljeća, ljeta i dijela jeseni. Kroz ove aranžmane prezentiran je Cazinski sajam, dio vjerskih objekata i gastro-ponuda.

U poslijeratnom periodu je došlo do značajnijih posjeta turista odnosno "Sedri" u sklopu manifestacija "Una-regata" raftinga rijekom Unom od Bihaća preko Cazina do Bosanske Krupe. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i sl. Novost je organizacija EKO sajma koji je prvi put održan na terenima kompleksa Sedra.

Prezentaciju turizma vrše turističke zajednice, međutim grad Cazin nije osnovala turističku zajednicu prije rata niti poslije, te se Cazin u tom smislu nije mogao posebno niti predstaviti turističkoj klijenteli. U Cazinu postoji samo jedna turistička agencija i onda je jasno zašto turizam u Cazinu ne zauzima mjesto koje može.[potreban citat] Pored svega važno je napomenuti i čestu izmjenu propisa koji reguliraju financiranje turističke zajednice i veoma mala sredstva koja se za ovu namjenu izdvajaju.

Poseban značaj razvoju turizma u Cazinu daje srednjovjekovni Stari grad "Ostrožac" kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu je nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Pećigrad, Stijena, Šturlić...

Mediji

Na području Cazina djeluje lokalna radio i TV stanica u sklopu javnog preduzeća RTV Cazin.

Klima

Ovo područje ima umjereno-kontinentalnu klimu sa dosta oštrim zimama i toplim ljetima, sa znatnim uticajem lokalnih uslova. Srednja godišnja temperatura zraka je 9,5 °C, sa godišnjom amplitudom temperature zraka od 20,6 °C. Najhladniji mjeseci su: januar, zatim decembar i februar, dok su najtopliji juli, august, te juni.

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Izbori_2012
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 28. 10. 2015.
  3. ^ a b Općinsko vijeće Općine Cazin: Statut Općine Cazin Cazin, 22. decembar 2010.
  4. ^ Mineralne sirovine Bosne i Hercegovine, 1 tom, Ležišta uglja, Geoinžinjering Sarajevo, 1976.
  5. ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  9. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.

Vanjski linkovi