Badnjak

Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru.

Slika "Badnjak" švedskog slikara Carla Larssona

Ovo je dan prije Božića, dan kada se slavi rođenje Isusa Krista. "Badnjak" je također ime za drvo koje se pali na ognjištu za Badnjak. Na Badnjak se uređuje kuća za Božić te se kiti jelka. Tradicionalno se na Badnjak posti, iako Katolička Crkva post ne smatra obveznim.

Po gregorijanskom kalendaru Badnjak pada 24. decembra te ga toga dana slave u katoličanstvu i protestantizmu. Po julijanskom kalendaru Badnjak pada na 6. januar.

Na sam su se Badnjak ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i pripremale nemrsnu hranu za večeru, budući da se na Badnjak posti. Uglavnom se jela riba, često bakalar, pekao hljeb koji bi bio na stolu sve do blagdana Sveta tri kralja, a njegova je veličina simbolizirala obilje naredne godine. Muškarci su pak hranili stoku koja je također trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale. Nakon večere odlazilo bi se na ponoćku, na kojoj bi se dočekao Božić. Badnjak je neradni dan u Bosni i Hercegovini.

Običaj

Badnjak ili Badnji dan bogat je božićnim običajima i folklornim sadržajima. Narodni običaji u vezi Badnjaka dosta su stari i do danas se dosta običaja izgubilo ili zaboravilo. U različitim krajevima, običaji se razlikuju u nekim elementima, a u mnogim krajevima dosta se običaja izgubilo te su danas prilagođeni životu u gradu. Ipak, i pored tolike raznovrsnosti i razlika, ipak postoji i dosta zajedničkih običaja koji su vrlo slični, kao i sjećanje na neke običaje koji se više ne rade ali postoji sjećanje da se u nekom selu nekada i to radilo prije nego što se to napustilo. Na Badnjak postoje brojni običaji, kojima je svrha želja za blagostanjem, dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem.