Srbi su južnoslavenski narod koji pretežno živi na Balkanu i Panonskoj niziji. U Srbiji čine oko 83,3% stanovništva, u Bosni i Hercegovini oko 30,77%,[5] a u Crnoj Gori 28,73%. Navedene države imaju najveću koncentrciju srpskog stanovništva. Manji broj Srba živi u Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji, Rumuniji, Albaniji i Mađarskoj, kao i u raznim zemljama u dijaspori.

Srbi
Срби
NSrbs3.jpg
Ukupna populacija
11,5–12,5 miliona[1][2][3]
Značajno stanovništvo u
Srbija Srbija 5.988.093[4]
Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina 1.086.733[5]
Hrvatska Hrvatska 186.633[6]
Crna Gora Crna Gora 178.110[7]
Slovenija Slovenija 38.964[8]
Makedonija Makedonija 35.939[9]
Albanija Albanija 30.000[10]
Rumunija Rumunija 22.725[11]
Mađarska Mađarska 10.038[12]
Njemačka Njemačka 650.000–750.000[13]
Sjedinjene Američke Države SAD 199.080[14]
Australija Australija 97.315 (2001)
Švicarska Švicarska 187.000[potreban citat][15]
Francuska Francuska 120.000[16]
Kanada Kanada 55.545 (2001)
Ujedinjeno Kraljevstvo Ujedinjeno Kraljevstvo 70.000
Švedska Švedska 120.000[potreban citat][17]
Danska Danska 12.000
Italija Italija 70.000[18]
Jezik
srpski
Vjera
pravoslavci, ateisti
Vezane etničke grupe
Indoevropski
Slaveni
Južni Slaveni

Srbi su većinom pravoslavne vjeroispovjesti, većina ih govori srpskim jezikom koji pripada južnoslavenskoj grupi slavenskih jezika.

Etimologija

Naziv Srbi potiče od staroslavenskog oblika *sъrbъ. U srednjovjekovnim grčkim spisima spominje se kao Σέρβιοι, Σέρβλοι, a u starim srpskim spisima kao srъbinъ, srъblinъ. Naziv se očuvao u imenu oblasti Zribia (Majsen) koja se pominje kod Kosmasa. Kod Konstantina VII Porfirogenita naziv Σέρβιοι se odnosi na jedno južnoslavensko pleme. Oblik *sъrbъ se dovodi u vezu sa ruskim izrazom пасерб (posinak), sa ukrajinskim прісербіті (pridružiti se, priključiti se), sa staroindijskim sarbh- (tući, seći, ubiti), sa latinskim sero (sastavljati) i sa grčkim ειρω (nizati).[19]

Jezik

Glavni članak: Srpski jezik

Srbi govore srpskim jezikom. Srpski jezik je službeni jezik Srbije i jedan od tri službena jezika Bosne i Hercegovine.

Poznati Srbi

Srbi su igrali zapaženu ulogu u razvoju umjetnosti i nauke. Grupu zapaženih srpskih intelektualaca uključuju naučnici Nikola Tesla, Mihajlo Pupin, Pavle Savić, Milutin Milanković, Mileva Marić (matematičarka i prva žena Alberta Einsteina), književnici Miloš Crnjanski, Đura Jakšić i drugi.

Reference

  1. ^ "Svaki drugi Srbin živi izvan Srbije". Novosti. maj 2014.
  2. ^ "Serbs around the World by region" (PDF). Serbian Unity Congress. 2013. Arhivirano s originala (PDF), 5. 12. 2013. Cite journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. ^ Theodore E. Baird; Amanda Klekowski von Koppenfels (juni 2011). "The Serbian Diaspora and Youth: Cross-Border Ties and Opportunities for Development" (PDF). University of Kent at Brussels: 5. Cite journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. ^ Popis stanovništva Srbije iz 2011.
  5. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. - Rezultati popisa" (PDF). www.popis2013.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 30. 6. 2016.
  6. ^ STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI – DETALJNA KLASIFIKACIJA – POPIS 2011.
  7. ^ Zvanični rezultati popisa na web stranici Zavoda za statistiku Crne Gore
  8. ^ Population by ethnic affiliation, Slovenia, Census 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 and 2002
  9. ^ Државен завод за статистика: Попис на населението, домаќинствата и становите во Република Македонија, 2002: Дефинитивни податоци (PDF)
  10. ^ "Srbi nisu priznati u Albaniji"
  11. ^ Agenţia Naţionala pentru Intreprinderi Mici si Mijlocii: Recensamânt România 2002 Archived 2007-05-13 na Wayback Machine
  12. ^ "Srpska Dijaspora | Susedne zemlje | Srba u Mađarskoj tri puta više". Arhivirano s originala, 14. 12. 2014. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  13. ^ Srbi u Njemačkoj Archived 2015-12-08 na Wayback Machine, Zentralrat der Serben in Deutschland e.V. / Centralni savjet Srba u Njemačkoj (ZSD)
  14. ^ "Total ancestry categories tallied for people with one or more ancestry categories reported".
  15. ^ "Erstmals über eine Million EU- und EFTA Angehörige in der Schweiz". Neue Zürcher Zeitung. 14. Oktober 2008. Provjerite format datuma u parametru |date= (pomoć)
  16. ^ Ministère des Affaires étrangères: title=Présentation de la République de Serbie, Pristupljeno 25. 4. 2013.
  17. ^ Nordstrom. str. 353. (Serbia and Iran as top two countries in terms of immigration beside "Other Nordic Countries", based on Nordic Council of Ministers Yearbook of Nordic Statistics, 1996, 46—47)
  18. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Dijaspora
  19. ^ Vasmer 1955, str. 611—12.

Vanjski linkovi