Lukavac

naselje i općina u Bosni i Hercegovini

Lukavac je naseljeno mjesto i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini. Nalazi se u srednjem toku rijeke Spreče u Tuzlanskom kantonu u Federaciji Bosne i Hercegovine, te kroz Lukavac prolazi pruga Tuzla-Doboj.

Lukavac
Općina i naseljeno mjesto
Općina Lukavac
Panorama Lukavca
Panorama Lukavca
Službeni grb Lukavac
Grb
Općina Lukavac u Bosni i Hercegovini
Općina Lukavac u Bosni i Hercegovini
Lukavac nalazi se u Bosna i Hercegovina
Lukavac
Lukavac
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°31′55.7″N 18°31′51.0″E / 44.532139°N 18.530833°E / 44.532139; 18.530833Koordinate: 44°31′55.7″N 18°31′51.0″E / 44.532139°N 18.530833°E / 44.532139; 18.530833
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Tuzlanski
Vlada
 • Načelnik Edin Delić[1] (SDP)
Površina
 • Općina 338,36 km2
 • Naseljeno mjesto 10,14 km2
Najveća nadmorska visina 180 m
Stanovništvo (2013)
 • Općina 44.520
 • Općina (gustoća) 131,58 /km2
 • Naseljeno mjesto 12.061
 • Naseljeno mjesto (gustoća) 1.189,45 /km2
Vremenska zona CET (UTC+1)
 • Ljeti (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 75 300
Pozivni broj (+387) 35
Matični broj 131598[2]
Matični broj općine 10600
Veb-sajt opcina.lukavac.ba

Historija

Na području Lukavca pronađeni su ostaci kultura iz bronzanog doba na brdu Gradina kod Ozrena, koji ukazuju da je područje ove općine bilo naseljeno još u prahistoriji.

Arheološki nalazi iz bakarnog doba u naselju Bokavići, koje se pod istim imenom spominje još 1512. godine, pokazuju da su ljudi iz ovog dijela Bosne i Hercegovine nalazili pogodne uslove za podmirivanje svojih životnih potreba još u staro doba, prije naše ere. U popisima početkom XVI. vijeka evidentirana je većina sadašnjih naselja lukavačke općine: Gornji i Donji Lukavac, Bokavići, Modrac, Srednja i Donja Smoluća, Puračić, Turija, Devetak, Dobošnica, Gnojnica, Kruševica itd. Ime Lukavac, koje se susreće i u drugim krajevima naše zemlje, spominje se u pisanim dokumentima 1528. godine kao Gornji i Donji Lukavac, a u popisu stanovništva iz 1885. godine spominje se kao Lukavac turski i Lukavac srpski. U jednoj turskoj ispravi iz 1644. godine spominje se neki Paša Lukavac što mnogi uzimaju kao temelj za ime Lukavac, jer o imenu Lukavac postoji nekoliko verzija.

Jedna od njih je sljedeća: Prema jednoj staroj priči u starom Lukavcu je postojalo mjesto gdje su ljudi-prolaznici morali plaćati maltarinu (neku vrstu carine). Maltadžija, čovjek koji "nije davao mira" prolaznicima, bio je poznat po svojoj lukavosti, jer je naplate vršio od nekih i dva puta, a i onemogućavao je da se ide zaobilaznim putevima, pa su ga ljudi zbog te njegove "revnosti" u poslu, zvali "Lukavcem". Nasuprot ovoj tezi, prihvatljivija je teorija da je Lukavac dobio ime od toponima luka, tj. niska ravnica u okuci rijeke. Međutim, nastanak i razvoj grada Lukavca uslovljen je nastankom fabrike sode. Lukavac se od male fabričke kolonije razvio u industrijsko naselje po svim zahtjevima urbane i komunalne tehnike, higijene i hortikulture. Prvo oslobođenje Lukavca 30. septembra 1943. godine, odnosno drugo oslobođenje Lukavca 13. septembra 1944. godine, Lukavac je dočekao sa 159 porodičnih stanova, podijeljenih u 3 zasebna građevinska rejona. Kasnijom rekonstrukcijom stambenih zgrada, se brojno stanje stanova povećalo i zajedno sa do tada novoizgrađenim 1958. godine iznosilo je 269 stanova. Danas Lukavac broji 15 000 stanovnika.

Geografija

 
Jezero Modrac

Prosječna nadmorska visina je 186 metara, površina 320 km2. Na području ove općine je 1991. godine živjelo 56.830 stanovnika. Općina Lukavac je jedna od najznačajnijih tačaka na industrijskoj, rudarskoj i turističkoj karti Bosne i Hercegovine. Lukavačka općina zauzima prostor od 352,66 km 2. Intenzivan razvoj ove općine počinje nakon Drugog svjetskog rata. U tom periodu općina se ubrzano razvija što dovodi i do razvoja proizvodnje, trgovine, sporta i kulture, kao i do organizovanja ljudi u razne organizacije.

Općina Lukavac ne oskudijeva ni u ljepoti prirode, gdje postoje mnoga mjesta za odmor i rekreaciju. Neka od tih mjesta sa netaknutim dijelom prirode, a neka specijalno uređena i dizajnirana za tu svrhu. Najvažniji dio turističke ponude Lukavca vezan je za akumulaciono jezero Modrac i turističko-ugostiteljske kapacitete na jezeru. Jezero Modrac ima površinu od 17 km2 od čega je 1000 m lijepo urađene obale sa izgrađenim objektima za odmor i rekreaciju: plaže, tuševi, restorani, koncertna arena i dr. Ljubiteljima prirode se nadomak Lukavca, pored Modraca nude i izletišta Vijenac sa planinskim jezerom, Svatovac sa planinarskom kućom, Bistaračko jezero (udaljeno 1 kilometar od centra grada Lukavca), te više lokacija na rijekama Spreča (Palučak, Batare) i Turija (Soko, Čagalo).

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Lukavac imala je 57.070 stanovnika, raspoređenih u 44 naselja.

Nacionalni sastav stanovništva - općina Lukavac

Sastav stanovništva – općina Lukavac
2013.[3]1991.[4]1981.[5]1971.[6]
Osoba44 520 (100,0%)57 070 (100,0%)54 666 (100,0%)51 781 (100,0%)
Bošnjaci38 561 (86,62%)1 38 080 (66,73%)1 34 845 (63,74%)1 34 010 (65,68%)
Hrvati1 524 (3,423%)2 159 (3,783%)2 592 (4,742%)3 111 (6,008%)
Srbi1 499 (3,367%)12 169 (21,32%)12 089 (22,11%)13 526 (26,12%)
Bosanci1 187 (2,666%)
Romi427 (0,959%)
Muslimani395 (0,887%)
Nisu se izjasnili378 (0,849%)
Bosanci i Hercegovci296 (0,665%)
Ostali102 (0,229%)1 238 (2,169%)895 (1,637%)521 (1,006%)
Nepoznato80 (0,180%)
Albanci32 (0,072%)
Jugoslaveni12 (0,027%)3 424 (6,000%)4 245 (7,765%)613 (1,184%)
Crnogorci11 (0,025%)
Slovenci10 (0,022%)
Makedonci3 (0,007%)
Ukrajinci2 (0,004%)
Turci1 (0,002%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Lukavac

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Lukavac
2013.[7]1991.[8]1981.[9]1971.[10]
Osoba12 061 (100,0%)12 647 (100,0%)10 597 (100,0%)8 613 (100,0%)
Bošnjaci10 001 (82,92%)1 7 596 (60,06%)1 5 424 (51,18%)1 5 221 (60,62%)
Bosanci610 (5,058%)
Hrvati361 (2,993%)493 (3,898%)651 (6,143%)892 (10,36%)
Srbi273 (2,263%)2 219 (17,55%)1 905 (17,98%)1 897 (22,02%)
Romi229 (1,899%)
Nisu se izjasnili195 (1,617%)
Bosanci i Hercegovci192 (1,592%)
Muslimani95 (0,788%)
Ostali50 (0,415%)399 (3,155%)271 (2,557%)221 (2,566%)
Albanci29 (0,240%)
Crnogorci8 (0,066%)
Jugoslaveni5 (0,041%)1 940 (15,34%)2 346 (22,14%)382 (4,435%)
Slovenci5 (0,041%)
Nepoznato4 (0,033%)
Makedonci3 (0,025%)
Turci1 (0,008%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Lukavac". izbori.ba. Pristupljeno 14. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
  4. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 11. 2015.
  5. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2015.
  6. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2015.
  7. ^ "Popis 2013 BiH - Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 28. 4. 2020.
  8. ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 25. 11. 2015.
  9. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2015.
  10. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 25. 11. 2015.

Vanjski linkovi