Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine
Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Mostar (skraćeno: JP Autoceste FBiH ili Autoceste FBiH) bosanskohercegovačko je preduzeće u vlasništvu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koje je zaduženo za izgradnju novih autoputeva i brzih cesta, te za održavanje postojećih na području Federacije Bosne i Hercegovine.[1]
| Javno preduzeće Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine d.o.o. Mostar | |
|---|---|
 | |
| Vrsta | Državno |
| Osnovano | 1. januar 2011. |
| Osnivač(i) | Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |
| Sjedište | Mostar, Bosna i Hercegovina |
| Ključne osobe | Adnan Terzić |
| Servisi | održavanje i izgradnja autoputeva |
| Prihod | 89.038.544 KM (2014) |
| Neto dobit | 48.030.096 KM (2014) |
| Vlasnik | Vlada Federacije Bosne i Hercegovine |
| Zaposleni | 449 (2021) |
| Slogan | Gradimo da spajamo |
| Veb-sajt | jpautoceste |
Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su, pored Autoputeva Republike Srpske, jedno od dva preduzeća zadužena za izgradnju novih i održavanje postojećih autoputeva i brzih cesta u Bosni i Hercegovini.
Dužnosti uredi
Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su osnovane 1. januara 2011. kao nasljednik Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autoputeva i brzih cesta, koja je poslovala u sastavu Ministarstva prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine sa dužnostima koja su potvrđena zakonom o cestama Federacije Bosne i Hercegovine. Te dužnosti sastoje se od izgradnje novih autoputeva i brzih cesta i održavanje istih na području Federacije Bosne i Hercegovine, te od naplačivanja putarina na izgrađenim dionicama Autocesta FBiH. Autoceste Federacije BiH imaju ukupno tri izvora finansija: naplaćivanje putarina i taksi, novac iz budžeta i kroz kredite raznih razvojnih banaka, kao što je Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
.JPG)
Tarifna struktura i finansiranje uredi
Za tekuću 2016. godinu Autoceste Federacije očekuju prihode u iznosu od 133,655 miliona KM, od čega bi trebali iznositi prihodi od akciza na gorivu 67 miliona KM, povećanja na akcizu za gorivo 35 miliona KM, cestarine 31 miliona KM, naknade za korištenje cestovnog zemljišta 450 hiljada KM, prodaje tenderske dokumentacije 5 hiljada KM, dok bi se trebalo ostvariti i 200 hiljada ostalih prihoda.[2]
Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine vozila svrstaju u ukupno četiti klase: Kategorija I, II, III i IV[3].
Kojoj kategoriji jedno vozilo pripada, odlučuje se prema visini i broju osovina, nosivost vozila, ali i broja registriranih sjedišta u vozilu.
Osim toga, Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine od 14. juna 2012. pružaju i usluge mogućnosti plaćanja cestarine putem ACC TAG (Autoceste Card) električnog uređaja, što predstavlja, prema riječima Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine bržu i praktičnu mogućnost plaćanja cestarine. ACC korisnik se postaje time što se potpiše pristupnica.
Od prihoda i drugih izvora finansija, Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine planiraju u 2016. godini ulaganja u ukupnom iznosu od oko 243.900.772 KM (bez PDV-a), dok ukupna vrijednost tih investicija iznosi prema procjeni 772.893.594 KM (bez PDV-a), od čega se najviše odnosi na izgradnju autocesta u Federaciji Bosne i Hercegovine sa ukupnom vrijednošću investicije od 680,4 miliona KM, a planiranim godišnjim investicijama u 2016. godini u iznosu od 212,6 miliona KM.
Brojke uredi
Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine održavaju ukupno 91,6 kilometara ceste, koje se svi nalaze na autoputu A1 koridora Vc, sa dvanaest izlaza, jedanaest tunela sa ukupnom dužinom u iznosu od 9,484 kilometara i sedam mostova ukupne dužine od oko 1300 metara[4].
Osim toga, na tim autocestama se nalaze tri odmarališta, na kojima se nalaze dvije benzinske pumpe i tri restorana.
Trenutno se nalaze ukupno 20 kilometara autoceste Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine u izgradnji, koji se također nalaze na autoputu A1 koridora Vc, na kojima bi se trebali nalaziti četiri izlaza, tri tunela ukupne dužine u iznosu od 1,55 kilometara i šest mostova ukupne dužine u iznosu od 2,418 kilometara.
Osim toga, u izgradnji se na toj dionici Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine se nalazi i granični prijelaz Svilaj kod Odžaka, te odmaralište Kravice u blizini sela Studenca u općini Ljubuški.
Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine također planiraju završetak izgradnje autoputa A1 do 2021. godine, autoput A2 od Orašja do Tuzle, autoput A3 od Žepča do Tuzle, brza cesta B1 od GP-a Izačić kod Bihaća do priključka na autoput A1 kod Lašve, brza cesta B2 od Donjeg Vakufa do GP Kamensko kod Livna, brza cesta B3 od GP Osoje kod Posušja do priključka na autoput A1 kod Mostara i brza cesta B4 od Sarajeva do Goražda.
2014. godine Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su izgradile ukupno 51,15 kilometara autoputa A1, za šta je izdvojeno 912.900.332 KM, finansirali iz ukupno 762.638.323 KM kreditnih sredstava Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), dok je iz vlastitih sredstava Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine utrošeno 150.262.009 KM.
Autoceste FBiH su u 2013. godini direktno zapošljavali 168 radnika, koji rade na naplaćivanju cestarina, održavanju autoputeva i tkd.
U 2014. godini Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su ostvarile ukupne prihode u iznosu od 89.038.544 miliona KM, od toga se odnose na akcizu na gorivo 62.358.560 KM ili 70,04%, cestarine 24.027.074 KM, naknade za korištenje putnog zemljišta 191.656 KM, prodaje tenderske dokumentacije 38.276 KM, kamata 691.029 KM, odobrenog popusta po osnovu naknade za cestarinu 629.684 KM i ostalih prihoda u iznosu od 1.102.265 KM[5].
U 2018. godini Federacija BIH je imala 102 km autoputa.
.svg)
Projekti u 2019. uredi
| DIONICA | DUŽINA | |
| Dionice u izgradnji | ||
| 1. | Svilaj – Odžak, Faza II | 10,4 km (Građenje: 95%) |
| 2. | Drivuša – Klopče | 2,3 km (Građenje: 97%) |
| 3. | Klopče – D.Gračanica | 5,8 km (Građenje: 65%) |
| 4. | Buna – Počitelj | 7.2 km (Građenje: 3,5%) |
| 5. | BC Prača – Goražde (I faza) | 13,7 km (Građenje: 0 %) |
| Dionice – planirani početak izgradnje u 2019. godini | ||
| 6. | Vraca (tunel Zenica) – Donja Gračanica (tunel Pečuj) | 4 km |
| 7. | Putnikovo brdo – Medakovo | 8.5 km |
| 8. | Poprikuše – Nemila | 5.5 km |
| 9. | Nemila – Vranduk | 5,7 km |
| 10. | Vranduk – Ponirak | 5,3 km |
| 11. | Ponirak – Vraca (tunel Zenica) | 2.7 km |
| 12. | Tarčin – Ivan | 6.9 km |
| 13. | Tunel Prenj | 12 km |
| 14. | Mostar Sjever – Mostar Jug | 15.4 km |
| 15. | Mostar Jug – Kvanj | 8.5 km |
| 16. | Kvanj – Buna (tunel Kvanj) | 5,2 km |
| 17. | Počitelj – Zvirovići | 11.1 km |
| 18. | BC Lašva – Nević Polje (lot 1. Vitez – Nević Polje) | 5 km |
| 19. | AC Tuzla – Žepče | 55,4 (5.5)km |
| 20. | Sarajevska obilaznica (Lot 3B) | 1,5 km |
| 21. | Regionala R425a Tromeđa – Zvirovići | 5.8 km |
Organizacija uredi
Organizacijski organi Autocesta FBiH jesu Skupština, Nadzorni odbor, Uprava i Odbor za reviziju.[6]
Skupština uredi
Rad skupštine Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine potvrđen je Uredbom o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima s učešćem državnog kapitala iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine SN 44/15[7].
Pravo učešća u Skupštini Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine Vlada FBiH ispunjava putem opunomoćenika, koji dobija pismenu punomoć.
Nadzorni odbor uredi
Nadzorni odbor Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine izabran je 18. oktobra 2015.[8]
Uprava uredi
Uprava Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja to bosanskohercegovačko preduzeće.
Odbor za reviziju uredi
Odbor za reviziju Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine sastoji se od predsjednika i dva člana, koje bira Skupština preduzeća.[9]
Historija uredi
Izgradnja autoputa u BiH počela je 1975. godine time, što je početa izgradnja autoputa Zenica - Sarajevo.
Godine 1997, dvije godine nakon kraja rata u BiH, koridor Vc je uvršten u mrežu panevropskih koridora, koji je danas najveći projekat Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine.
Godinu dana kasnije, 1998. pristupilo je se studij izbora trase autoputa na koridoru Vc kroz Bosnu i Hercegovinu.
Godine 2001. započeta je izgradnja autoputa Visoko - Sarajevo Sjever, čime je zvanično počela izgradnja koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu, odnosno Autoputa A1, koja je 2003. završena i predstavljala time prvih 20 kilometara autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu.
Godine 2007. izrađena je na osnovu studije iz 1998. godine je izrađen idejni projekati i studija izvodljivosti autoputa na koridoru Vc kroz Bosnu i Hercegovinu.
Godinu dana kasnije, 2008. počelo je naplaćivanje putarina na postojećim autputevima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Dvije godine kasnije, 1. jula 2010. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na svojoj 149. sjednici u Sarajevu donijela je odluku o stasusnim pitanjima Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine.
Dana 28. oktobra 2010. Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine su registrovane u općinskom sudu u Mostaru.
Dva mjeseca kasnije, 1. januara 2011. su zvanično počele sa radom Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Mostaru, te kao nasljednik bivše Federalne direkcije za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta, koje je poslovala u sastavu ministarstva prometa i komunikacija Federacije Bosne i Hercegovine.
Koridor Vc
Autocesta na Koridoru Vc je ključni infrastrukturni regionalni i evropski projekata od vitalnog značaja za BiH. Odobreno je blizu 200 miliona KM bespovratnih sredstava EU a aplicirali smo za nove ukupne vrijednosti preko 200 miliona KM što je rekord za jedno javno preduzeće, a sve to zahvaljujući efikasnim i dobro osmišljenim aplikacijama.
Autocesta na Koridoru Vc se intezivno gradi. Do sada je izgrađeno 102 kilometra, a u izgradnji do kraja godine će biti osam dionica za 40 kilometara nove moderne autoceste. Pokrenut je teneder za još četiri dionice za 23 kilometra i završetak se očekuje tokom naredne godine. Vrlo brzo će se raspisati teneder za još dvije dionice za 17 kilometara.
Aktivna gradilišta uredi
Svilaj – Odžak uredi
Svi radovi na dionici autoceste Svilaj – Odžak dugoj 10,7 km su završeni. Ova dionica je strateški važna ne samo za poboljšanje cestovne infrastrukture nego i za regionalnu saradnju i bolju komunikaciju s EU.Radovi na ovoj dionici započeli su u septembru 2013, a izgradnja je bila podijeljena u dvije faze zbog uslovljenosti od završetka izgradnje mosta preko rijeke Save kao i graničnog prelaza Svilaj.
Vranduk – Ponirak uredi
Ugovora o izgradnji autoceste na Koridoru Vc dionice Poprikuše – Zenica sjever (Donja Gračanica), poddionica Vranduk – Ponirak potpisan je 15. maja 2019. godine. Na dužini od 5,3 kilometra gradit će se potporni zidovi, dva mosta, tri vijadukta i tunel. Predviđeni rok izgradnje je 24 mjeseci.
Ponirak – Vraca uredi
Ugovora o izgradnji autoceste na Koridoru Vc dionice Poprikuše – Zenica sjever (Donja Gračanica), poddionica Ponirak – Vraca potpisan je 01. augusta 2019. godine. Poddionica Ponirak – Vraca duga je 2,65 km, a najznačajniji objekat na poddionici je tunel Zenica dužine 2475 m lijeva cijev i 2420 m desna cijev. Predviđeni rok izgradnje je 30 mjeseci.
Tunel Zenica – Donja Gračanica uredi
Ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru Vc dionica Donja Gračanica (Zenica sjever) – tunel Zenica potpisan je 08. novembar 2018. godine. Dionica Donja Gračanica (Zenica sjever) – tunel Zenica nastavlja se na dionicu Klopče – tunel Pečuj i predstavlja treći lot zeničke obilaznice. Poddionice je duga 4 kilometra.Rok za završetak radova je 30 mjeseca.
Klopče – Donja Gračanica uredi
Ugovor o izgradnji poddionice Klopče – Donja Gračanica potpisan je 9. maja 2016. Ukupna dužina projektovane trase autoputa predmetne poddionice iznosi 5,78 km. Rok za izvođenje radova je 30 mjeseci.
Drivuša – Klopče uredi
Svi tehnički radovi na izgradnji poddionice Drivuša-Klopče na Koridoru Vc, ukupne dužine 2,23 kilometra su završeni. Trasa poddionice Drivuša – Klopče, na početku se nadovezuje na dionicu Drivuša – Bilješevo u zoni petlje Drivuša, a završava u km 2+680,00. Minimalni primijenjeni polumjer iznosi 900 m, dok maksimalni polumjer iznosi 1800 m. Trasa je projektovana za brzinu od 120 km/h.
Tunel Ivan uredi
Ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru Vc dionica Tarčin – Konjic, poddionica Tarčin – Ivan, LOT 2, tunel Ivan potpisan je 28. oktobra 2019. godine. Predviđeni rok izgradnje je 30 mjeseci.
Buna – Počitelj uredi
Ugovor o izgradnji poddionice Buna – Počitelj potpisan je 18. maja 2018. Rok za završetak radova je 18 mjeseci. Poddionica Buna – Počitelj je duga 7,2 km i dio je dionice autoceste na Koridoru Vc Mostar jug – Počitelj.
Počitelj – Zvirovići uredi
Ugovor o izgradnji poddionice Počitelj – Zvirovići potpisan je 20. 6. 2019. godine. Poddionica Počitelj – Zvirovići duga je 11,75 kilometara, predviđeni rok izgradnje za Lot 1 je 24 mjeseca, a za Lot 2 30 mjeseci.
BC Prača – Goražde uredi
Ugovora o probijanju glavne i servisne cijevi i izrade primarne podgrade cestovnog tunela Hranjen, što predstavlja početak izgradnje prve faze brze ceste Sarajevo – Goražde potpisan je 22. septembra 2018. Tunel Hranjen bit će dug 5,5 kilometara.Rok za izgradnju ovog najdužeg cestovnog tunela u Bosni i Hercergovini je 36 mjeseci.
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ Admin. "O nama". www.jpautoceste.ba. Pristupljeno 1. 5. 2016.
- ^ "Plan poslovanja za 2016. godinu" (PDF). Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 1. 5. 2016.
- ^ Admin. "Kategorizacija vozila". www.jpautoceste.ba. Pristupljeno 1. 5. 2016.
- ^ "Autocesta / Autoput / Аутопут A1". motorways-exits.com. Pristupljeno 1. 5. 2016.
- ^ "Izvještaj o poslovanju Autocesta FBiH" (PDF). Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 1. 5. 2016.
- ^ Admin. "Ogranizaciona struktura". www.jpautoceste.ba. Arhivirano s originala, 3. 4. 2016. Pristupljeno 1. 5. 2016.
- ^ Admin. "Skupština". www.jpautoceste.ba. Arhivirano s originala, 3. 4. 2016. Pristupljeno 1. 5. 2016.
- ^ Admin. "Nadzorni odbor". jpautoceste.ba. Pristupljeno 1. 5. 2016.
- ^ Admin. "Odbor za reviziju". www.jpautoceste.ba. Pristupljeno 1. 5. 2016.