Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (skr. HNS) krovna je organizacija hrvatskih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini.

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine
HNS Logo.png
PredsjednikDragan Čović
SekretarBožo Ljubić
SjedišteMostar, Bosna i Hercegovina
IdeologijaHrvatski nacionalizam
Boje 
Predstavnički dom BiH
5 / 42
Dom naroda BiH
4 / 15
Predstavnički dom FBiH
18 / 98
Dom naroda FBiH
14 / 58
Veb-sajt
hnsbih.ba

HistorijaUredi

Uoči parlamentarnih izbora 2000. godine, kao odgovor na proces većine hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini koji je kulminirao nametanjem Barryevih izmjena i dopuna Izbornih pravila i propisa u BiH, prva sjednica (osnivačka sjednica) Hrvatskog narodnog sabora BiH održana je 28. oktobra 2000. godine u Novom Travniku, gdje je usvojena Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH.

Na osnovu zaključaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, hrvatski član Predsjedništva BiH Ante Jelavić podnio je 6. decembra 2000. godine Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Izbornih pravila i propisa (" Barryjevi amandmani ") po kojima se biraju predstavnici za Dom naroda FBiH i Dom naroda BiH iz reda hrvatskog naroda, izmijenjen i dopunjen 22. decembra 2000. godine s prijedlogom za donošenje privremene mjere, ali je Ustavni sud BiH ponovnim glasanjem odbio ovaj zahtjev zbog nedostatka nadležnosti u slučaju.

Nakon treće sjednice Hrvatskog narodnog sabora BiH održanog 3. marta 2001. godine u Mostaru, na kojem su donesene odluke o uspostavi Međukantonalnog-međuopćinskog vijeća kao privremenog oblika hrvatske samouprave u BiH i Platforme o demokratskoj i samoodrživoj BiH, visoki predstavnik Wolfgang Petritsch smijenjuje Antu Jelavića s mjesta hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH s obrazloženjem da su te odluke ugrozile ustavni poredak Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja hrvatske federalne jedinice u BiH.

U prvoj polovini 2002. HDZ BiH i stranke okupljene pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH nisu potpisale tzv. Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama[1] koje je predložio visoki predstavnik Wolfgang Petritsch, a prihvatio predstavnik Saveza za promjene Krešimir Zubak, nakon čega su hrvatski predstavnici iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora odbili Petritscheve amandmane [2] na Ustav FBiH zasnovan na tzv. Sarajevski sporazum u Parlamentu FBiH, pa ih je Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch svojom odlukom nametnuo uz pomoć bonskih ovlasti.

Predsjednik Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora bio je Ante Jelavić, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH. Tri potpredsjednika predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH bili su Zdravko Hrstić ( HSP BiH ), Ante Pašalić ( HKDU BiH ) i Petar Milić (osnivač Hrvatskih kršćanskih demokrata ).[3]

Hrvatski narodni sabor, kao vrhovno tijelo Hrvata u Bosni i Hercegovini, obnovljen je nakon devet godina u vrijeme političke krize u Bosni i Hercegovini s ciljem sprečavanja majorizacije Hrvata u Bosni i Hercegovini . Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990. Božo Ljubić 22. marta 2011. godine najavili su obnovu Hrvatskog narodnog sabora nakon formiranja Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Hercegovina. Federalna vlada formirana je 17. marta i nije uključivala stranke za koje je glasala većina bosanskohercegovačkih Hrvata, tj. nije uključivala ta dva HDZ-a. Vladu su činile Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Stranka demokratske akcije, Narodna stranka za boljitak i Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine . Predsjednici oba HDZ-a vladu su nazvali nezakonitom.[4]

Sabor je obnovljen 19. aprila 2011. godine u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru . Na četvrtoj sjednici Hrvatskog narodnog sabora BiH odlučeno je da hrvatske političke stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH započnu dugu političku borbu za ravnopravnost Hrvata u BiH, što znači promjenu Ustava Bosne i Hercegovine i Izbornog zakon.[5]

Dragan Čović izabran je za predsjednika Predsjedništva HNS-a, a Božo Ljubić za predsjednika Glavnog vijeća HNS-a političko-operativnog tijela HNS-a, koje je osnovano s ciljem koordinacije politike u svim područjima u kojima žive Hrvati. Glavno vijeće je također osnovano s ciljem lobiranja za hrvatsku stvar u Washingtonu i Briselu.[5] HNS ima oko 700 zastupnika, a glavni cilj mu je uspostaviti treću federalnu jedinicu (entitet) s hrvatskom većinom.[6]

Na 5. sjednici održanoj 2013. godine na početku Sabora izabrano je Radno predsjedništvo HNS-a BiH, na čelu s predsjednikom HNS-a BiH i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, te Odbor za vjerodajnice na čelu sa Josipom Merdžem kao predsjednikom.[7]

ČlanoviUredi

Nakon posljednje sjednice Hrvatskog narodnog sabora, članice HNS-a su:[8]

Ime političke stranke Skr. Predsjednik
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine HDZ BiH Dragan Čović
Hrvatska demokratska zajednica 1990 HDZ 1990 Ilija Cvitanović
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine HSP BiH Stanko Primorac
Hrvatska seljačka stranka - Stjepan Radić HSS SR Anto Lozančić
Hrvatska seljačka stranka Bosne i Hercegovine HSS BiH Mario Karamatić
Hrvatski savez HKDU - HRAST HS Pero Barbarić Pepi[9]
Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević Bosne i Hercegovine HSP AS Milijan Nakić
Hrvatska kršćanska demokratska unija Bosne i Hercegovine HKDU BiH Ivan Musa
Hrvatska demokratska unija Bosne i Hercegovine HDU BiH Miro Grabovac Titan
Hrvatska nezavisna lista HNL Josip Perić[9]
Hrvatska lista za Livno HLL Jakov Perković[10]
Hrvatska republikanska stranka HRS Slaven Raguž
Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu ČNS Mirko Vasilj[11]

SjedniceUredi

Sjednice[12] Datum Mjesto
Prva sjednica 28. oktobra 2000. Novi Travnik
Druga sjednica 16. decembra 2000. Tuzla
Treća sjednica 3. marta 2001. Mostar
Četvrta sjednica 19. aprila 2011. Mostar
Peta sjednica 6. aprila 2013. Mostar
Šesta sjednica 28. februara 2015. Mostar
Sedma sjednica 28. januara 2017. Mostar
Osma sjednica 26. januara 2019. Mostar

Zastupljenost u skupštinama Federacije BiHUredi

Kanton Broj predstavnika
  Unsko-sanski kanton
0 / 25
  Posavski kanton
14 / 21
  Tuzlanski kanton
0 / 35
  Zeničko-dobojski kanton
3 / 35
  Bosansko-podrinjski kanton Goražde
0 / 25
  Srednjobosanski kanton
10 / 30
  Hercegovačko-neretvanski kanton
16 / 30
  Zapadnohercegovački kanton
23 / 23
  Kanton Sarajevo
0 / 35
  Kanton 10
16 / 25
Ukupno
72 / 282

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ "Sarajevski sporazum o ustavnim promjenama". Hrvatska radiotelevizija. Arhivirano s originala, 21. 12. 2016. Pristupljeno 17. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Petritschevi ustavni amadmani". Hrvatska radiotelevizija. Arhivirano s originala, 21. 12. 2016. Pristupljeno 17. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ HRT.hr Archived 2014-02-20 na Wayback Machine Utemeljiteljsko zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora u Novom Travniku
  4. ^ "Hrvatski narodni sabor". Večenji list. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ a b "Hrvati traže federalnu jedinicu i ne prihvaćaju vlast u Federaciji". Vecernji list. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ Krešić, Zoran. "Hrvati u BiH počinju tihi otpor vlastima u Sarajevu". Večernji list. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ Počelo 5. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH 6. travnja 2013.
  8. ^ "Članice - Hrvatski narodni sabor BiH". HNS BiH. Pristupljeno 17. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ a b "Hrvatski savez HKDU-Hrast i HNL zajednički izlaze na izbore 2018". Glas Brotnja. 10. 10. 2017. Arhivirano s originala, 14. 10. 2017. Pristupljeno 17. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  10. ^ "Napadnut predsjednik Hrvatske liste za Livno". Bljesak.info. Pristupljeno 17. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  11. ^ "Izvjestaj - Čapljinska neovisna stranka – Čapljina u srcu" (PDF).
  12. ^ "Zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora". HNS BiH. Pristupljeno 17. 3. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkoviUredi