Ploče

Ploče su grad u Hrvatskoj, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Ploče
Grad
Grad Ploče
pogled na Ploče
Grb
Ploče Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 43°03′23″N 17°25′52″E
Država	Hrvatska
Županija	Dubrovačko-neretvanska
Vlada
• Gradonačelnik	Mišo Krstičević (SDP)
Površina
• Općina	142,00 km2
Najveća nadmorska visina	21 m
Stanovništvo (2021.)
• Općina	8.220
• Općina (gustoća)	57,89 /km2
• Naselje	4.711
Vremenska zona	CET (UTC+01:00)
• Ljeti (DST)	CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj	20340
Pozivni broj	(+385) 20
Veb-sajt	Grad Ploče

Ploče, rimokatolička crkva "Kraljica Neba i Zemlje"

Ime grada

Izvorni, najstariji stanovnici ovog grada svoj grad zovu Ploča. Ime Ploča dato je zbog toga što su stanovnici okolnih mjesta i prvi doseljenici vadili i sušili svoje ribarske mreže na području današnjeg grada.

Geografski položaj

Grad Ploče se smjestio u dolini Neretve u saobraćajnoj razmeđi zapadne i istočne Evrope. U okolini grada mogu se vidjeti Baćinska jezera, ušće rijeke Neretve, mnogobrojna brda i Jadransko more.

Historija

Grad je, od 1950.-54. godine, te od 1980.-90. godine, nosio ime Kardeljevo po jugoslavenskom komunističkom političaru, Slovencu Edvardu Kardelju.

Ime Ploče (lat. Ploca) prvi put se spominje u 1387. godine u jednom dubrovačkom ugovoru o prevozu robe. To je bilo sklonište mnogim pomorcima, koji su putovali po Neretvi i koji su išli u Metković i Mostar.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj nalazile su se u sastavu stare općine Ploče.

Ekonomija

Okosnica ekonomije grada Ploča je teretna morska luka, druga po količini prekrcaja u Republici Hrvatskoj oko (2.5 mil t 2005.). Za luku se veže velik broj srodnih djelatnosti: špediterskih, skladišnih, prevozničkih, logističkih itd., dok turizam za razliku od ostalih primorskih gradova RH nema posebnog značaja. Uvjeti za razvoj turizma postoje, zbog blizine ušća Neretve i Baćinskih jezera. Ploče se nalaze na delti Neretve koja je vema povoljna za lov (ptice) , ribolov i poljoprivredu, u kojoj prednjače agrumi, a potom i drugo voće (lubenice, šljive, itd.) i povrće (paradajz). Industrija koja je nekad bila jedna od najjačih među primorskim gradovima je gotovo iščezla, a sa dosta smanjenim kapacitetom u odnosu na 1991. proizvode se brtvene obloge. Očekuje se da će grad svoju budućnost pronaći u razvoju svog saobraćajnog položaja kojem će značajno doprinjeti skora izgradnja Jadransko-Jonskog i panevropskog koridora Vc, čije će se čvorište nalaziti u neposrednoj blizini grada.

Stanovništvo

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021 (Ploče)

Na popisu stanovništva 2021. godine, grad Ploče je imao 8.220 stanovnika, od čega u samim Pločama 4.711.

Grad Ploče

Broj stanovnika po popisima
1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.
2.204	2.581	2.928	3.479	4.028	4.337	4.087	4.512	4.865	6.161	7.759	8.846	9.726	11.220	10.834	10.135	8.220

Napomena: Nastao iz stare općine Ploče.

Ploče (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima
1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.
0	0	164	200	180	215	0	0	727	1.657	3.102	4.405	5.318	6.332	6.537	6.013	4.711

Napomena: U 1948. i 1953. iskazano pod imenom Kardeljevo, 1961. i 1971. pod imenom Ploče, a 1981. iznova pod imenom Kardeljevo. Područje naselja Ploče smanjeno je 1991. izdvajanjem dijelova naselja koji su ušli u sastav naselja Peračko Blato. U 1857., 1869. i 1921. podaci su djelimično sadržani u naseljima Baćina i Banja, a 1931. u naselju Baćina.

Popis 1991.

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Ploče)

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Ploče je imalo 6.332 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Ploče
1991.
ukupno: 6,332   Hrvati 5,013 (79,16%)   Srbi 438 (6,91%)   Jugoslaveni 288 (4,54%)   Muslimani 179 (2,82%)   Crnogorci 71 (1,12%)   Albanci 39 (0,61%)   Makedonci 39 (0,61%)   Slovenci 23 (0,36%)   Mađari 14 (0,22%)   Nijemci 3 (0,04%)   Česi 2 (0,03%)   Rusini 2 (0,03%)   Grci 1 (0,01%)   Italijani 1 (0,01%)   Poljaci 1 (0,01%)   Rusi 1 (0,01%)   Slovaci 1 (0,01%)   Turci 1 (0,01%)   Ukrajinci 1 (0,01%)   ostali 5 (0,07%)   neopredijeljeni 139 (2,19%)   region. opr. 15 (0,23%)   nepoznato 55 (0,86%)

Kultura i sport

Ploče su relativno mali grad i najmlađi u Hrvatskoj tako da nema neku posebnu kulturnu tradiciju. Najveći događaji vezani uz grad su Maraton lađa i utrke trupa koje se održavaju ljeti. Na takvim okupljanjima ponekad se zna okupiti i 50-ak hiljada ljudi.

Što se tiče samog sporta najjači su ragbi i košarka. Ragbijaška ekipa ragbi klub Ploče je druga u Hrvatskoj dok je košarkaški klub 1. u Dalmatinskoj regiji. Usput Ploče su poznate po unikatnom sportu koji je u njima i izmišljen. Riječ je o Coccoballu koji je stvorio Jasmin Brajlović sa još nekolicinom ljudi. Riječ je o sportu koji je "hibrid" između košarke i ragbija zajedno. Igra se na dva koša od kojih je jedan veći i drugi manji. Suci su uvijek dvije djevojke, a pravila nema. Postoji samo broj bodova koji se broji i postoji vrijeme za koje se odigra meč.

U Pločama djeluju i boćarski klubovi Ploče i Asfalt Ploče.

Obrazovanje

U gradu Pločama postoji samo jedna osnovna škola OŠ Vladimir Nazor. Nastala je sredinom 20. vijeka, a zgrada škole se nalazila u Gračkoj ulici. Danas se škola nalazi u Ulici Tina Ujevića na broju 3. Prije nego što se otvorila škola u Pločama đaci su išli u školu u okolnim mjestima Rogotin, Komin, Baćina. Danas, u Općini Ploče postoje škola u Rogotinu kao područna škola, škola na Staševici, škola u Kominu. U gradu postoji jedna srednja škola SŠ "Fra Andrije Kačić Miošić". Programi škole su: Opća gimnazija, ekonomija, hotelijersko-turistički tehničar, konobar, kuhar, elektrotehničar, automehaničar i računarski tehničar.

Galerija

• 
  stambeni objekti
• 
  luka
• 
  ulica u Pločama
• 
  gradski kvart "Dedinje"
• 
  centar Ploča, trg i gradska uprava
• 
  gradski detalj
• 
  spomenik u Pločama
• 
  željeznička stanica

Također pogledajte

• Spisak gradova u Hrvatskoj

Literatura

• [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
• Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;