Hercegovačko-neretvanski kanton
Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) jedan je od 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sastoji se od grada Mostara i grada Konjica i još sedam općina.[7]
Hercegovačko-neretvanski kanton na sjeveru graniči sa Srednjobosanskim kantonom, na sjeveroistoku sa Kantonom Sarajevo, na istoku sa Republikom Srpskom, na jugozapadu sa Hrvatskom, na zapadu sa Zapadnohercegovačkim kantonom i na sjeverozapadu sa Kantonom 10. Sa 222.278 stanovnika (2013) i 50,45 stanovnika/km2 HNK je šesti po broju stanovnika i osmi po naseljenosti među kantonima FBiH. Površina kantona iznosi 4.401 km2 (nakon Kantona 10 najveći kanton), što čini 16,85% površine Federacije i 8,59% teritorije Bosne i Hercegovine.
Geografija
urediNalazi se u Hercegovini, sa sjedištem u Mostaru.
Hercegovačko-neretvanski kanton se prostire od Makljena i Ivan-sedla na sjeveru do Ivanjice kod Dubrovnika na jugu. HNK odlikuje široko planinsko područje, nizina uz dolinu rijeke Neretve (po kojoj je kanton dobio ime) i njene pritoke (Rama, Trebižat, Krupa i Bregava) te primorski pojas i Jadransko more kod Neuma.[8]
Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona postoje dva parka prirode: Park prirode Hutovo Blata u blizini Čapljine i Park prirode Bilidinje u blizini Jablanice i Posušja.
Historija
urediPrije rata u Bosni i Hercegovini, današnje općine Istočni Mostar i Berkovići bili su dio Mostara i Stoca, dok je Ivanica bila dio općine Trebinje.
Historija današnjeg Hercegovačko-neretvanskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Kanton zvanično je konstituiran 23. decembra 1996. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.[9]
Politika i administracija
urediHercegovačko-neretvanski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.
Hercegovačko-neretvanski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).
Građani Hercegovačko-neretvanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini kantona. Na osnovu rezultata općih izbora 2014. godine trenutnu vladu HNK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).[10]
Na lokalnom nivou građani Hercegovačko-neretvanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u četiri grada i pet općina.
Općina | Broj naselja | Broj stanovnika (2013) | Gustoća (km2) | Površina (km2) |
---|---|---|---|---|
Grad Čapljina | 32 | 26.157 | 102,2 | 256 |
Čitluk | 21 | 18.140 | 100,2 | 181 |
Jablanica | 33 | 10.111 | 33,6 | 301 |
Grad Konjic | 168 | 25.148 | 21,5 | 1.169 |
Grad Mostar | 60 | 105.797 | 90 | 1.175 |
Neum | 27 | 4.653 | 20,7 | 225 |
Prozor-Rama | 56 | 14.280 | 29,9 | 477 |
Ravno | 54 | 3.219 | 11,3 | 286 |
Grad Stolac | 26 | 14.502 | 43,8 | 331 |
Hercegovačko-neretvanski kanton | 477 | 222.007 | 50,45 | 4.401 |
Stanovništvo
urediHercegovačko-neretvanski kanton prema rezultatima popisa stanovništva 2013. godine ima 222.007 stanovnika (šesti u FBiH), dok gustoća iznosi 50,45 stanovnika/km2, čime je nakon Bosansko-podrinjskog i Kantona 10 najrjeđe naseljeni kanton.
2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika HNK iznosi 13,3%, udio radnog kontingenta stanovništva 69% i udio osoba između 0-14 godina 17,8%.[11]
2013. godine ukupan broj domaćinstava iznosio je 68.121, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,24. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu sa dva člana (14.958 ili 21,96%), četiri člana (14.116 ili 20,72%) i tri člana (13.109 ili 19,24%).[12]
Sastav stanovništva – kanton HNK | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[7] | 1991.[7] | ||||||
Osoba | 222 007 (100,0%) | 182 313 (100,0%) | |||||
Hrvati | 118 297 (53,29%) | 85 340 (46,81%) | |||||
Bošnjaci | 92 005 (41,44%) | 68 391 (37,51%)1 | |||||
Srbi | 6 432 (2,897%) | 21 875 (12,00%) | |||||
Nisu se izjasnili | 1 764 (0,795%) | – | |||||
Ostali | 915 (0,412%) | 2 252 (1,235%) | |||||
Bosanci i Hercegovci | 494 (0,223%) | – | |||||
Nepoznato | 455 (0,205%) | – | |||||
Romi | 442 (0,199%) | – | |||||
Albanci | 377 (0,170%) | – | |||||
Muslimani | 357 (0,161%) | – | |||||
Bosanci | 201 (0,091%) | – | |||||
Jugoslaveni | 107 (0,048%) | 4 455 (2,444%) | |||||
Crnogorci | 48 (0,022%) | – | |||||
Slovenci | 46 (0,021%) | – | |||||
Makedonci | 34 (0,015%) | – | |||||
Pravoslavci | 17 (0,008%) | – | |||||
Turci | 8 (0,004%) | – | |||||
Ukrajinci | 8 (0,004%) | – |
Privreda i infrastruktura
urediPrivreda
urediNajjače privredne grane prema broju zaposlenih u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (stanje: August 2017) su trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija te hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Privredno sjedište kantona je njegov glavni grad Mostar.[13]
Industrija
urediProizvodni sektor je nakon tercijalnog najjači sektor privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona. Najjače grane tog sektora u HNK su prerađivačka industrija i proizvodnja električne energije.
- Prerađivačka industrija broji ukupno 6.798 zaposlenih (August 2017). Najjače industrijske grane u HNK su vojna (npr. Igman u Konjicu), metaloprerađivačka (npr. Aluminij u Mostaru) i prehrambena industrija (npr. Hepok u Mostaru)
- Proivodnja električne energije je također važna privredna grana u HNK. Proizvodnja struje se većinom odvija u hidroelektranama na rijeci Neretvi i njezinim pritocima, koji su većinom u vlasništvu Elektroprivrede HZHB (većina proizvdene struje EP HZHB dolazi iz tih hidroelektrana).
Turizam
urediHercegovačko-neretvanski kanton sa svojim prirodnim parkovima i brojnim prironim ljepotama ima veliki turistički potencijal. Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku 2014. godine HNK je posjetilo 104.006 stranih turista te je ostvareno 208.647 noćenja. Najveće turističke atrakcije u HNK su Stari grad u Mostaru, Blagaj kod Mostara, Međugorje i Neum (jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more).[14][15]
Infrastruktura
urediSaobraćaj
urediPutevi
urediKroz Hercegovačko-neretvanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi:
Sa zapada na istok: Magistralni put M2 (Klek-Zaton Doli), M6 (Grude-Trebinje) i M6.1 (Resanovci-Gacko)
Sa juga na sjever: Autoput A1 (Svilaj-Bijača), Magistralni put M17 (Bosanski Šamac-Čapljina) i M17.3 (Čapljina-Neum)
Ukupna dužina magistralnih puteva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu iznosi 362,68 kilometara.[16]
Željeznica
urediKroz Hercegovačko-neretvanski kanton prolazi pruga Ploče-Sarajevo, na koju su povezani Konjic, Mostar, Jablanica i Čapljina. Dužina pruga u HNK iznosi 126,2 kilometara, dok ukupni broj željezničkih stanica i stajališta iznosi 28, od kojih tri imaju priključak na mrežu brzih vozova.
Aviopromet
urediMeđunarodni aerodrom Mostar (OMO) je nakon Sarajevskog i Tuzlanskog aerodroma treći najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 53.618 putnika (2016).[17]
Obrazovanje
urediU Hercegovačko-neretvanskom kantonu postoji ukupno 33 srednje škole (28 državnih i pet privatnih) te brojne osnovne škole. U HNK postoji ukupno tri univerziteta:[18][19][20]
- Univerzitet "Džemal Bijedić" u Mostaru sa 12.000 studenata (2008/09) i osam fakulteta.[21]
- Univerzitet u Mostaru sa 14.000 studenata i deset fakulteta.[22]
- Privatni univerzitet "Hercegovina" u Međugorju i Mostaru sa dva fakulteta.[23]
Zdravstvo
urediGlavne bolnice u Hercegovačko-neretvanskom kantonu su Univerziteska klinička bolnica i Kantonalna bolnica "Dr Safet Mujić" u Mostaru. Pored toga, postoje još brojni domovi zdravlja.
Politika
urediKantonalna skupština
urediSkupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 30 zastupnika.[24]
Stranka | Broj
glasova |
% | Ukupan
broj mandata | |
---|---|---|---|---|
Hrvatska demokratska zajednica BiH[b] | 33.597 | 32,61 | 11 | |
Stranka demokratske akcije | 19.964 | 19,38 | 7 | |
Hrvatska demokratska zajednica 1990 | 10.365 | 10,06 | 3 | |
Socijaldemokratska partija BiH | 10.260 | 9,96 | 3 | |
Hrvatska republikanska stranka | 7.499 | 7,28 | 2 | |
Demokratska fronta–Građanski savez | 5.276 | 5,12 | 2 | |
Narodni evropski savez | 4.512 | 4,38 | 1 | |
Narod i pravda | 3.518 | 3,41 | 1 | |
Ukupno: | 94.991 | 30 |
Napomene
uredi- ^ Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.[1]
- ^ HDZ BiH je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nastupila u koaliciji sa strankama: HSP BiH, HSPAS, HDU, HSPHB i HRAST.
Reference
uredi- ^ "Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998". ustavnisudfbih.ba. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. 7. 7. 1998. Pristupljeno 10. 1. 2024.
- ^ a b c vlada-hnz-k.ba. Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona. 23. 12. 1996 https://www.vlada-hnz-k.ba/bs/ustav-hnk. Pristupljeno 10. 1. 2024. Parametar
|title=
nedostaje ili je prazan (pomoć) - ^ a b "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Jurilj, Lana (30. 10. 2017). "Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu". Mostariensia (1 izd.). 21: 83–95. doi:10.47960/2831-0322. Pristupljeno 5. 1. 2024.
- ^ "Hercegovačko-neretvanski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. 30. 6. 2022. Pristupljeno 10. 1. 2024.
- ^ "Subnational HDI". globaldatalab.org. GlobalDataLab. 28. 12. 2023. Pristupljeno 28. 12. 2023.
- ^ a b c Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka
<ref>
; nije naveden tekst za reference s imenomHNK
- ^ Skuhan, Jasmin (16. 4. 2012). "O Županiji". VLADA HNŽ-K. Arhivirano s originala, 2. 12. 2017. Pristupljeno 31. 12. 2017.
- ^ Skuhan, Jasmin (16. 4. 2012). "Ustav HNŽ". VLADA HNŽ-K. Arhivirano s originala, 2. 12. 2017. Pristupljeno 31. 12. 2017.
- ^ "Napokon izabrana Vlada HNK! - BHRT". BHRT. 23. 9. 2015. Pristupljeno 31. 12. 2017.[mrtav link]
- ^ "Demografska analiza FBiH po kantonima" (PDF). zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje Kantona Sarajevo. Pristupljeno 31. 12. 2017.
- ^ "Rezultati popisa 2013" (PDF). popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 31. 12. 2017.
- ^ "Statistički bilten za Novembar 2017" (PDF). szzhnz-k.ba. Zavod za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ "Hercegovačko-neretvanski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ "Biznis.ba - HNK iz godine u godinu bilježi rast broja turista". Pristupljeno 1. 1. 2018.[mrtav link]
- ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ (www.promotim.ba), Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka | Developed by Promotim. "Tuzla bilježi 30 puta više putnika od Banjaluke u martu, banjalučki aerodrom imao najmanje putnika u 2016.godini!". 6yka.com. Arhivirano s originala, 23. 6. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole. Arhivirano s originala, 27. 12. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ "Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole. Arhivirano s originala, 27. 12. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ "Prvi put u svojoj povijesti Neum će dobiti srednju školu". www.hercegovina.info. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ "UNMO.BA | Univerzitet". www.unmo.ba. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ "Sveučilište u Mostaru". Sveučilište u Mostaru. Arhivirano s originala, 24. 12. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ "O Sveučilištu". Sveučilište Hercegovina. 15. 9. 2014. Arhivirano s originala, 17. 5. 2018. Pristupljeno 1. 1. 2018.
- ^ Konačni rezultati Općih izbora BiH 2022 – kantonalne skupštine