Neretva

rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj

Neretva je rijeka duga 230 km, koja najvećim dijelom protječe kroz Bosnu i Hercegovinu (208 km), a manjim dijelom, prije ušća u Jadransko more, kroz Hrvatsku (22 km). Najduža je pritoka Jadranskog mora s istočne obale. Izvire u planinskim predjelima visoke Hercegovine, ispod planine Jabuke (ogranka Zelengore). S pritokama čini zasebnu prirodnu cjelinu i jedinstven ekosistem u ovom dijelu svijeta.[1] Desne pritoke Neretve jesu Zurevića potok, Međeđak, Jezernica ili Tatinak, Gornji i Donji Krupac, Dindolka, Bjelimićka rijeka, Slatinica, Račica, Rakitnica, Konjička Ljuta, Trešanica, Neretvica, Rama, Doljanka, Drežanka, Grabovica, Radobolja, i Trebižat, a lijeve su Živašnica, Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Šištica, Idbar, Glogošnica, Mostarska Bijela, Buna, Bregava, Krupa. Do 19. stoljeća Neretva je nazivana različitim imenima. Dio toka od Lađanice bio je smatran izvorom Neretve, pa se odatle do Konjica zvala Borča ili Velika Borča. Zatim, od Konjica do Ramskog kraja zvala se Župa, a od mjesta gdje se Rama ulijevala u Neretvu (prije izgradnje brane), pa do ušća nazivala se Neretva.

Neretva
TrainTrip-Sarajevo-Mostar.jpg
Neretva između Jablanice i Mostara
Sliv Neretve.gif
Sliv Neretve označen crvenom bojom
Drugo imeNera; Zelena ljepotica
Države Bosna i Hercegovina
Hrvatska
Dužina230 km
IzvorGredelj (planine Lebršnik i Zelengora)
NV izvora1.227 m
UšćePloče (Hrvatska)
NV ušćam
Ulijeva se uJadransko more
SlivJadranski sliv
Prosječni protok341
Površina sliva10.380 km2
Lijeve pritokeJezernica, Slatnica, Župski Krupac, Šištica, Idbar, Glogošnica, Mostarska Bijela, Buna, Bregava, Krupa, Norin
Desne pritokeGornji i Donji Krupac, Dindolka, Rakitnica, Konjička Ljuta, Trešanica, Neretvica, Rama, Doljanka, Drežanka, Radobolja, Jasenica, Trebižat
Neretva u gornjem toku
Most na Neretvi u Jablanici koji je upotrijebljen za snimanje filma Bitka na Neretvi.
Ušće Bijele u Neretvu
Stari most u Mostaru
Neretva s Lučkog mosta u Metkoviću
Ušće glavnog rukavca Neretve, jugoistočno od Ploča

ImeUredi

Neretva je bila poznata od grčkog perioda. Po njoj je ime dobila grčka kolonija Narenta, koja se nalazila uzvodno od današnjeg Metkovića. Stara imena za Neretvu bila su Nera ili Narenta. Neretva je u starom vijeku bila poznata od današnje Jablanice, gdje je živjelo ilirsko pleme Narensi.

TokUredi

Put do KonjicaUredi

Neretva izvire na brdašcu Gredelj, gdje se pojavljuje kao malo vrelo, u koje se ulijeva nekoliko još manjih vrela gradeći rijeku. Od izvora do Uloga teče prema zapadu i planinskog je tipa. Na putu do Uloga prima pritoke: Zurovića potok, Strugić, Bistricu, Igbaščicu, Međeđak, Trebušu te Jezernicu, koja se izlijeva iz Crvanjskog jezera. Nakon Uloga skreće prema sjeveru sve dok ne primi tri velike pritoke: Dindolku, Slatnicu i Hotovsku Jezernicu, kad opet teče prema zapadu u Glavatičevo. U tom dijelu Neretva je velika planinska rijeka. Usporava tok primajući pritoke Živašnicu, Jasenicu, Lađanicu u Glavatičevu i skreće prema sjeverozapadu do Konjica. Zatim prima Šišticu (otoku Boračkog jezera), Rakitnicu, Konjičku Ljutu i Konjičku Bijelu. Postaje rijeka ravničarskog tipa. Ulazeći u prvi grad kroz koji protječe, Konjic, prima pritoku Trešanicu i polahko se širi u Jablaničko jezero.

Jablaničko jezeroUredi

Prolazeći kroz jezero prima još nekoliko pritoka. U Buturović Polju prima Neretvicu, dok s druge obale u Čelebićima prima Baščicu, a na samom kraju jezera prima Ramu. Osim ovih rijeka, u Jablaničko jezero ulijevaju se Ribnica, Duboki potok, Drecelj, Ugoščica, Kraljuščica, Nevizdračica, Seočnica i druge. Ušća gotovo svih navedenih rijeka imaju oblik vještačkog riječnog estuarija. Neretva zatim protječe kroz Jablanicu, gdje prima Doljanku i Dobrinju.

Put prema Mostarskoj kotliniUredi

Nizvodno od Jablanice pretvara se u akumulacijsko Grabovičko jezero, u koje se ulijevaju Glogošnica sa lijeve i Diva Grabovica i Komadinovo vrelo s desne strane. Ponovo dobija riječni oblik do Drežnice. U tom dijelu prima 30-ak povremenih potoka. Kod Drežnice prima Drežanku, s kojom gradi Salakovačko jezero. Nakon još 3 km prima Mostarsku Bijelu. Potom ulazi u Bijelo polje kod Mostara, gdje se smiruje i raširuje u rukavce primajući brojne povremene potoke. Polahko se širi u Mostarsko jezero, a pred sami ulaz u Mostar dobija riječni oblik. Protječući kroz Mostar prima Radobolju, a nizvodno Jasenicu, koja se na dva mjesta ulijeva u Neretvu i Bunu. Nakon što primi Bunu u istoimenom naselju, izlazi iz Mostarske kotline i ulazi u kanjon, gdje se sužava i kod Počitelja ponovno raširuje gradeći brojne rukavce i nanoseći šljunak do Čapljine.

UšćeUredi

Neretva iz Počitelja odlazi u Čapljinu, gdje prima dvije pritoke. Prva je Bregava, koja dolazi s istoka i širi se u nekoliko kanala. Glavni rukavac protječe kroz Tasovčiće. S druge strane je Trebižat, najveća rijeka koja se ulijeva u Neretvu, koja također gradi više rukavaca. Dalje nizvodno Neretva prima Krupu, koja istječe iz Hutovog blata. Od tog mjesta Neretvom je moguća plovidba manjih brodova. Potom se širi u velike rukavce i ulazi u Hrvatsku, u grad Metković, gdje postaje plovna. Nizvodno od Metkovića prima pritoke Norin i Malu Neretvu u Opuzenu. Glavni rukavac odlazi zapadno od Opuzena, gdje Neretva prima pritoku Maticu. Mala Neretva odlazi jugozapadno od Opuzena, gdje preko rijeke Pologos prima vodu iz Deranskog blata i dio vode iz Trebišnjice, raširujući se u brojne okuke i zalive[nedostaje referenca]. Glavni rukavac ulazi u Komin, a nakon još nekoliko kilometara u luku Ploče, gdje se dijeli na još dva rukavca; glavni odlazi od Ploča i ulijeva se u Jadransko more, dok drugi pod imenom Crna rijeka prima vodu iz Baćinskih jezera, a u more se ulijeva u samim Pločama.

HidroelektraneUredi

U većem dijelu toka Neretva ima karakteristike planinske rijeke s velikim hidroenergetskim potencijalom. Zbog toga je na njoj izgrađeno više hidroelektrana: Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar.

ZanimljivostiUredi

Poznata je po smaragdnozelenoj boji, čistoj i u gornjem toku potpuno pitkoj vodi. Delta Neretve jedan je od rijetkih plodnih krajeva u Dalmaciji. Za vrijeme srednjovjekovne Bosne na Neretvi se nalazilo brodogradilište, na mjestu današnjeg Počitelja. Mnogi Neretvu nazivaju hercegovačkim Nilom. To je zato što je za Hercegovinu Neretva značajna kao Nil za Egipat. Plovna je do Metkovića, a za manje brodove i do Čapljine mada nikad nije pokušano. Neretva je jedina kraška rijeka koja je uspjela savladati poniranje. Fauna Neretve i njenih pritoka jako je raznovrsna.

Ekološko područjeUredi

Na prostoru donjeg toka, pod nazivom Delta Neretve nalazi se pet zaštićenih područja, ukupne površini od 1620 hektara, koji su zaštićeni kategorijama definisanih u zakonodavstvu Hrvatske.[2] Delta igra veoma važnu ulogu u kontroli poplava i zadržavanju nanosa. Pored tradicionalnog poljoprivrednog pejzaža, postoje veliki kompleksi intenzivno vođenih farmi sa plantažama mandarina i staklenicima povrća.[3]

Ušće NeretveUredi

Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat "Ušće Neretve" sastoji se od četiri dijela: Parila, Galičak I, Galičak II i Uvala Blace, a spaja močvarni i morski krajolik na ušću Neretve, obuhvatajući obalno kopneno područje kao i područje u moru. Zauzima površinu 12.742 ha. Uključuje veliku površinu s caklenjačom (Salicornia), halofilnom biljkom prilagođenom životu u uslovima visoke koncentracije soli. Dodatna vrijednost ovoga područja je pogodnost za mrijest brojnih vrsta riba zbog zaklona, a laguna Parila i okolna pješčana područja najbogatija su područja novačenja riba i rakova za akvatorij srednje Dalmacije.[4]

 
Modro oko

Modro oko i jezero DesneUredi

Posebni ornitološki rezervat "Modro oko i jezero Desne" nalazi se na djelomično kraškoj depresiji na desnoj obali Neretve. Najlakši pristup je iz Ploča. Povezana je s Neretvom preko rječice Desanke i Crne rijeke. Uz rub brdskog područja nalazi se više izvora koji su kroz krško podzemlje povezani sa rijekom Maticom. [5]

To je jedno od reprezentativnih močvarnih ekosistema na području delte Neretve, sa jezerima i okolnim tršćacima, značajno zbog očuvanja staništa i raznolikosti ptica močvarica.

KutiUredi

Posebni ornitološki rezervat »Kuti« nalazi se na jugoistoku delte, uz granicu sa Bosnom i Hercegovinom u blizini Neuma. Obuhvata jezero Kuti i močvarna staništa uz jezero, što je značajno za očuvanje gnijezdeće populacije ptica močvarica kao i populacije ptica koje migriraju Jadranskim seobenim putem.

Pod GredomUredi

Posebni ornitološki rezervat "Pod Gredom" je močvarno područje u Delti kod mjesta Vid, površine 552,1 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1965. god.[6] Pruža se istočno od rijeke Matice, a sjeverno od Norina. To je prostor prostranih trščaka, jedan od posljednjih u Hrvatskoj gdje se može pronaći sredozemna gnjezdilišta bukavca (Botaurus stellaris), čija je populacija jedna od največih u Sredozemlju, čaplje voljak (Ixobrychus minutus), eje močvarice (Circus aeruginosus) i patke njorke (Aythya nyroca).

Na dijelu uz rječicu Norin pošumljavalo se od 1968.-1979. g. autohtonom vegetacijom: vrbom, jasenom, topolom, kako bi se privuklo na gniježđenje ptičje vrste koje za gniježđenje traže šumarke i viša stabla (npr. čaplje).

PrudUredi

Posebni ornitološki rezervat "Prud" je močvarno područje u Delti kod mjesta Vid, površine 261 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974. god.[7]

OrepakUredi

Posebni ornitološki rezervat "Orepak" je močvarno područje u Delti kod mjesta Vid, površine 97 ha. Zaštićenim područjem proglašeno je 1974. god.[8]

Spomenik parkovne arhitekture – ČempresUredi

Čempres (Cupressus sempervirens var. pyramidalis) nalazi se u centralnom dijelu Metkovića, u blizini mosta na Neretvi. Za spomenik parkovne arhitekture proglašen je 1965. god. Visina čempresa je oko 30 m, opseg u prsnoj visini 3,35 m. Najveći obujam krošnje je 5 m. Na visini između 3 i 5 m nalazi se splet grana, a na visini od oko 10 m bočna grana poremećuje piramidalni oblik. Čempres u Metkoviću predstavlja izuzetno lijep i vrijedan primjerak te vrste.

Ramsarsko područjeUredi

Među 5 Ramsarskih mjesta u Hrvatskoj je i Delta Neretve, proglašena 2.11.1992. god. pod brojem 585.[9] Površina područja je 12.742 ha. [10] Lokalitet je u svojoj biogeografskoj regiji prepoznatljiv po svom bogatstvu vrsta: u njemu živi 618 vaskularnih biljaka, 53 sisavca, 313 ptica (115 gnjezdarica), 22 gmizavaca, 11 vodozemacaa, 35 slatkovodnih riba od kojih je 18 endemskih, 29 vretenaca i 234 vrste leptira, vodenih zmija i pastrmki, kao što su mehkousna (Salmothymus obtusirostris), koja je rasprostranjena u Neretvi i Buni, potočna i kalifornijska. U njoj žive i jegulje.

Delta je važna migracijska stanica na Crnomorskom/Mediteranskom preletnom putu za čigre i galebove kao što su euroazijska žličarka Platalea leucorodia, kentska žlica Charadrius alexandrinus i crnokrila štula Himantopus himantopus.

U Metkoviću se nalazi druga najveća ornitološka zbirka u Evropi.

Posebnim rezervatima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Ekološki problemiUredi

S druge strane postoje razni ekološki problemi kao pretjerana melioracija, koja prijeti isušivanjem svih močvara, salinizacija rijeke, odnosno prodiranje morske vode u riječno korito zbog brana u susjednoj BiH, ljetni požari, te nepropisno odlaganje otpada. Svi ovi problemi ostavili su posljedice (smanjenje broja ptičijih vrsta, pojačani vjetrovi s kontineta kasnije uzrokuju sušu klimu...)

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ "DNK identifikacija autohtonih bh populacija potočne pastrmke (Salmo trutta m. fario L) gornjeg toka rijeke Neretve i njenih pritoka". registar.nub.ba. Arhivirano s originala, 6. 7. 2011. Pristupljeno 15. 1. 2016.
  2. ^ "Zaštićena područja u Hrvatskoj". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
  3. ^ "Uredba o proglašavanju posebnih rezervata »Modro oko i jezero Desne«, »Ušće Neretve« i »Kuti«". Narodne novine, NN 94/2020, 20. 08.2020 - narodne-novine.nn.hr. Pristupljeno 9. 2. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Delta Neretve - br. 67869". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
  5. ^ Modro oko i jezero uz naselje Desne - www.nasaneretva.net
  6. ^ "Pod Gredom - br. 15671". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
  7. ^ "Prud - br. 15672". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
  8. ^ "Orepak - br. 15673". Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 12. 2021.
  9. ^ "Ramsarska područja u Hrvatskoj". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  10. ^ "Delta Neretve - Ramsarsko područje". Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkoviUredi