Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati.

Odabrani članak

Evropa

Evropa je kontinent koja zauzima zapadni dio Evroazije i u potpunosti se nalazi na sjevernoj hemisferi, odnosno većim dijelom unutar istočne hemisfere. Izraz "kontinent" obično podrazumijeva fizičku geografiju velike kopnene mase s potpunim ili gotovo potpunim vodenim okruženjem na njenim granicama. Međutim, evropsko-azijski dio granice donekle je proizvoljan i nedosljedan po toj definiciji, zbog djelomičnog naslanjanja na Ural i Kavkaz, a ne zbog niza djelomično spojenih vodotoka koje je 1715. predložio kartograf Herman Moll.

Ovi vodotoci idu od turskog tjesnaca do gornjeg toka rijeke Ob, gdje se uliva u Arktički okean. Granica između Evrope i Azije mijenjana je nekoliko puta od svoje prve koncepcije iz vremena klasične antike kao niz rijeka, mora i tjesnaca za koje se vjerovalo da se protežu od Sredozemnog mora pa sve do "kraja svijeta".

Sadašnja podjela Euroazije na dva kontinenta odražava kulturološke, jezične i etničke razlike na istoku i zapadu, koje se razlikuju po osobinama, a ne po oštroj razdijelnoj liniji. Geografska granica između Evrope i Azije ne slijedi nikakve državne granice i sada slijedi samo nekoliko prirodnih morskih vodenih masa. Turska je transkontinentalna zemlja koja je u cijelosti podijeljena vodom, dok su Rusija i Kazahstan samo dijelom podijeljeni vodenim putevima. Prema sadašnjoj konvenciji, Gruzija i Azerbejdžan su transkontinentalne zemlje u kojima su vodeni putevi potpuno zamijenjeni planinama kao prirodnom granicom razdvajanja između kontinenata.

Više

Slika dana

Panorama vještačkog Kečutskog jezera u Armeniji.

Više
Arhiva

Aktuelno

Glasajte za novi ili predložite naredni odabrani članak mjeseca
Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
Projekti
Portali
Zatraženi članci

Nedavni događaji

Vijesti

30. maj – Svemirska letjelica Dragon 2 i raketa Falcon 9 kompanije SpaceX lansirani u orbitu, što je prva NASA-ina misija s posadom od 2011.
26. maj – Nemiri i protesti u Minneapolisu povodom smrti Georgea Floyda.
24. april – Nakon četiri mjeseca i tri sedmice od početka pandemije koronavirusa u svijetu registrirano više od 2.700.000 potvrđenih slučajeva zaraze novim koronavirusom, od čega ih se oporavilo više od 742.000, dok je od posljedica bolesti COVID-19 umrlo više od 190.000 ljudi.
22. mart – Zemljotres magnitude 5,3 pogodio Zagreb.
11. mart – Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju novog koronavirusa; kulturni i sportski događaji zaustavljeni u cijeloj Evropi zbog širenja bolesti COVID-19.
26. februar – Umro bosanskohercegovački akademik i predsjednik BANU-a Muhamed Filipović.
25. februar – Prvi slučaj nove koronavirusne bolesti potvrđen u Hrvatskoj nakon što je u Italiji potvrđeno više od 200 slučajeva.
25. februar – Umro bivši egipatski predsjednik Hosni Mubarak.
24. februar – Bivši američki filmski producent Harvey Weinstein osuđen po dvije od pet tačaka optužnice za seksualno zlostavljanje.
16. februar – U finalu Kupa "Mirza Delibašić" Spars Realway pobijedio Igokeu i osvojio svoj prvi trofej.
10. februar – Evropska svemirska agencija lansirala Solar Orbiter, koji će detaljno proučavati heliosferu, a prvi put bit će snimljeni i Sunčevi polovi.

Na današnji dan

2. juni

1882 – Umro Giuseppe Garibaldi, italijanski gerilac, borac za slobodu i otac (ujedinjene) Italije.
1931 – Rođen Husein Tahmiščić, bh. pjesnik, prozni pisac i književni kritičar.
1946 – Osnovana Republika Italija.
1953 – Elizabeta II (na slici) krunisana za kraljicu Ujedinjenog Kraljevstva i ostalih zemalja Komonvelta.
1993 – Bosna i Hercegovina primljena u članstvo UNESCO-a.

Obližnji datumi:

Više

Citat dana

“	Nesreća je najbolja za spajanje naravi koje su inače sasvim suprotne.	”
Maksim Gorki

Više
Arhiva

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koju razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno ima više od 50 miliona članaka na preko 300 jezika, od kojih je 83.062 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć u kojima je objašnjeno kako se započinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Do sada su na Wikipediji na bosanskom jeziku 125.124 korisnika napravila račun, a od toga je 188 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih oblasti. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i vi možete pomoći.

Rasprave i komentari sadržaja članaka su dobrodošli. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške, kako bi se postojeći članci učinili što boljim i sveobuhvatnijim.