Goražde
Goražde je grad i naseljeno mjesto u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Prije rata, a prema popisu stanovništva iz 1991. općina Goražde je imala 37.573 stanovnika, od toga u gradu Goraždu - 16.273. Na području grada Goražde danas živi oko 20.000 stanovnika.
Goražde | |
|---|---|
Grad | |
| Grad Goražde | |
Goražde | |
 Grb | |
 Grad Goražde u Bosni i Hercegovini | |
  Goražde | |
| Koordinate: 43°40′N 18°59′E / 43.667°N 18.983°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Bosansko-podrinjski |
| Vlada | |
| • Gradonačelnik | Ernest Imamović[1] (SDP BiH) |
| Površina | |
| • Grad | 253,80 km2 |
| • Naseljeno mjesto | 6,07 km2 |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Grad | 20.897 |
| • Grad (gustoća) | 82,34 /km2 |
| • Naseljeno mjesto | 11.806 |
| • Naseljeno mjesto (gustoća) | 1.944,98 /km2 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 73 000 |
| Pozivni broj | (+387) 38 |
| Matični broj | 117994[2] |
| Matični broj grada | 11452 |
| Veb-sajt | gorazde |
Historija
Postoje tragovi života iz prahistorije, a arheološka iskopavanja potvrđuju da su naselja Popov Do, Zupčići, Podhranjen i još neka mjesta bili naseljeni već u mlađem kamenom dobu. Kao i ostatak Bosne i Hercegovine, područje Goražda je u antici bilo naseljeno Ilirima. Na to upućuje i ime naselja Glamoč, a pleme koje je živjelo na području Goražda jesu čuveni Autarijati.[3] Naselja iz okoline Goražda: Sopotnica, Zidine (Kopači), potiču iz rimskog perioda. Godine 2015. u naselju Hubjeri otkriveni su ostaci rimske vile stare više od 1800 godina.[4]
Srednji vijek
Prvi spomen Goražda u pisanim historijskim izvorima je iz 1376. godine. Radi se o dokumentu koji predstavlja ugovor o prevozu robe između Dubrovnika do Goražda i iz Goražda u Dubrovnik. Goražde se javlja kao značajno tržište za sol. Vlah Burmaz iz katuna Krajslava Mrđenovića obavezao se Ivanu Ogreji da će prevesti tri tovara soli do Goražda do Ivana Brelje Bogojevića ili Obrada Nekojevića za cijenu od 12 perpera.[5]
Goražde leži na lijevoj strani rijeke Drine na čuvenom Bosanskom (drinskom) putu koji je spajao dubrovačko zaleđe sa unutrašnjošću Balkana. Dilema je da li ime naselja potječe od slavenske riječi „gorazd“ (Milica Grković), od riječi 'gorjeti' (Đoko Mazalić) ili gorovitih predjela u okolini.
Prvi podatak o Goraždu kao naselju potiče iz marta 1379. (in Gorasde). Tadašnji registriran prijevoz robe od Dubrovnika do Goražda i obrnuto pokazuje značaj goraždanskog područja koje se predstavlja tržištem za sol i izvoznim područjem za kožu. Goražde je trg koji se nalazio u rukama roda Kosače ("in Gorasde ad forum voiuode Sandagl"). Ima svoju tvrđavu, nazvanu Novi, koja je pomenuta u poveljama za vrijeme Stjepana Vukčića 1444. i 1454. (Nonio Gorasdo; civitate Nova in Drina cum castris et pertinentiis suis).
Uprkos jakom prometu i značajnom prisustvu Dubrovčana, u Goraždu nije bilo dubrovačke kolonije. Nosioci privrednog razvoja bili su domaći trgovci koji su uvozili tkanine i luksuznu robu, a izvozili vosak, kože, crvac, olovo i srebro. Istaknuti su Pribilovići, Obradovići, Rogačići, Radosalići, Pribisalići, Vukosalići, Bogosalići, Bogoštići i Zlatarići koji su djelovali duži niz godina u poslovima sa Dubrovčanima. Maja 1409-te, Goraždanin Pavao Branković vratio se s puta iz Lombardije u Italiji. U Goraždu je bila carina roda Kosače. U doba hercega Stjepana Vukčića Kosače, u Sopotnici kraj Goražda 1454. izgrađena je crkva sv. Đurđa. Pored pisanih spomenika, dosta materijalnih ostataka govori o životu na ovom prostoru, prije svega nadgrobni spomenici – stećci.
Novi vijek
Goražde je palo pod osmanlijsku vlast 1465. Administrativno je bilo u sastavu Hercegovačkog sandžaka i Fočanskog (Drinskog) kadiluka. Bilo je sjedište nahije. U 19. vijeku povremeno je sjedište kadiluka, a onda pripada Čajniču. U periodu 1519-23. uz crkvu sv. Đurđa djeluje štamparija pod vodstvom braće Đurđa i Teodora Ljubavića. Sredinom 16. vijeka podignut je drveni most preko rijeke Drine. U 17. vijeku privredni razvoj naselja dobija novi zamah. U 18. vijeku tu se pominju dvije džamije zadužbine begova Sijerčića. U doba austrougarske jača cestovna infrastruktura, školstvo, trgovina i zanatstvo, a u novije doba razvijaju se i industrijski pogoni. U samom gradu u doba austrougarske iprave izgrađena je kasarna 1886. godine. Danas je to obnovljena Osnovna škola "Husein-ef. Đozo" (ranije O.Š. "Nikola Tesla").
Savremeno doba
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat Bosna i Hercegovinssu pod Austro-Ugarskom okupacijom.
Drugi svjetski rat
U toku Drugog svjetskog rata Goražde više puta prelazi iz jednih u druge neprijateljske ruke. Komadanje Jugoslavije i njena podjela negativno su se odrazile i na samo Goražde. U aprilu 1941. godine u grad ulaze njemačke i italijanske jedinice, vlast formiraju i jedni i drugi, a osim toga formirana je i vlast Nezavisne države Hrvatske. U tom sukobu najviše strada civilno stanovništvo.
Raz 1992-1995.
Planovi oko stvaranja "Velike Srbije", doveli su do toga da Srbija i Crna Gora uz pomoć bosanskih Srba e JNA, aprila 1992. godine izvrši napad na grad.
Grad je bez vode, struje i hrane. Jedini način da se dođe do minimalne količine brašna za porodicu bio je "Put spasa" do Grepka. U vrijeme blokade grada u teškim uslovima, radile su bolnice, škole i druge institucije.
Jedna od najvećih bitaka za Goražde bila je operacija "Krug" augusta 1992. godine. Operacije su izvele Prva i Tridesetprva drinska udarna brigada. Borbe su trajale četrdeset dana i završile su ulaskom u grad oslobodilačkih jedinica preko jakih četničkih uporišta Desana i Površnice. Akcija je izvedena na dva ratišta, napadom na kote Hranjen i Oštro na jednoj strani i Petibor, Trovrh i Tvičjak na drugoj strani. Izvođenjem operacije "Krug" neprijatelju je nanesen težak poraz. Oslobođeno je 150 km2 prostora, došlo se do oružja i municije. Sve ovo ukazalo je da je na goraždanskom prostoru stasala jaka armija.
Nakon oslobađanja 150 km2 na lijevoj obali Drine, dana 14. septembra iste 1992. godine počela je akcija zauzinanja teritorije na desnoj obali Drine. Akcija je uspješno završena 18. septembra 1992. godine, a izvele su je jedinice Četrdesettreće i Tridesetprve drinske brigade. Razbijena su neprijateljska uporišta na Kolijevkama, Visevicama i Biljinu, te oslobođena naselja Bare, Krsnica, Zupčići, Potkozara i još neka sela. Tada je cijeli teritorij Goražda bio slobodan. Jedini bosanskohercegovački grad na Drini koji se uspio odbraniti u ovom ratu je Goražde.
Geografija
U gornjem toku rijeke Drine, otprilike u središtu njenog gornjeg toka, nalazi se grad Goražde. Grad ima povoljan geografski i strateški položaj. Smješten je na istočnim obroncima planine Jahorine, na nadmorskoj visini od 345 m, 43° 40' sjeverne geografske širine, te 18° 58' istočne geografske dužine. Grad se nalazi na obje strane rijeke Drine, vezan drinskim mostovima.
Grad okružuju uzvišenja Mišjak na jugozapadu, Biserna na jugoistoku, Samari na jugu, Gubavica na zapadu i Površnica na sjeveru. Između ovih lijepih šumskih predjela, prkosno i nekada plahovito protječe ljepotica Drina, koja nizvodno od grada, otprilike oko jedan kilometar gubi svoje pravo ime i prelazi u vještačko jezero. Dolina Drine bila je glavna raskrsnica, odnosno saobraćajna arterija na području istočne Bosne. Važan je to put za Primorje, Srbiju, Crnu Goru, dobra veza sa Sarajevom i drugim krajevima. Za sve ove puteve znali su stari Rimljani, srednjovjekovni Dubrovčani i mnogi drugi. Poseban značaj Goraždu u saobraćajnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustiprača - Foča izgrađena 1939. godine. Veći značaj Goražde dobija 1958. godine kada je izgrađen put Goražde - Tjentište - Čemerno - Gacko - Dubrovnik.
Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Goražde imala je 37.573 stanovnika, raspoređenih u 187 naselja. Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, veći dio općine Goražde ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Bašabulići, Bogdanići, Borak Brdo, Borova, Bosanje, Bučje, Dragolji, Dragovići, Džuha, Đakovići, Gojčevići, Gradac, Hajradinovići, Hladila, Hrid, Hrušanj, Jabuka, Kanlići, Karauzovići, Karovići, Kopači, Kostenik, Krašići, Ljeskovik, Mašići, Milanovići, Nevorići, Novakovići, Odžak, Podhomara, Podkozara Gornja, Podmeljine, Pribjenovići, Prolaz, Pršeši, Radmilovići, Ropovići, Rusanj, Seoca, Surovi, Šovšići, Trebeševo, Ustiprača, Vlahovići, Zakalje, Zapljevac, Zemegresi, Zidine, Zorlaci, Zubovići, Zubovići u Oglečevi, Žitovo i Živojevići, te dijelovi naseljenih mjesta: Blagojevići, Donje Selo, Hubjeri, Podkozara Donja, Radijevići, Sopotnica, Uhotići i Žuželo. Od ovog područja formirana je općina Novo Goražde (prije Ustiprača).
Nacionalni sastav stanovništva - grad Goražde
| Sastav stanovništva – grad Goražde | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[6] | 1991.[7] | 1981.[8] | 1971.[9] | 1961.[10] | |||
| Osoba | 20 897 (100,0%) | 37 573 (100,0%) | 36 924 (100,0%) | 34 685 (100,0%) | 31 303 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 19 692 (94,23%) | 26 296 (69,99%)1 | 25 142 (68,09%)1 | 24 544 (70,76%)1 | 19 305 (61,67%)1 | ||
| Srbi | 707 (3,383%) | 9 843 (26,20%) | 9 107 (24,66%) | 9 293 (26,79%) | 9 569 (30,57%) | ||
| Bosanci | 166 (0,794%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 89 (0,426%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 73 (0,349%) | – | – | – | – | ||
| Bosanci i Hercegovci | 39 (0,187%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 39 (0,187%) | 565 (1,504%) | 151 (0,409%) | 112 (0,323%) | 60 (0,192%) | ||
| Romi | 29 (0,139%) | – | 89 (0,241%) | 38 (0,110%) | – | ||
| Hrvati | 23 (0,110%) | 80 (0,213%) | 99 (0,268%) | 179 (0,516%) | 314 (1,003%) | ||
| Albanci | 15 (0,072%) | – | 41 (0,111%) | 26 (0,075%) | 38 (0,121%) | ||
| Nepoznato | 9 (0,043%) | – | – | – | – | ||
| Jugoslaveni | 7 (0,033%) | 789 (2,100%) | 2 017 (5,463%) | 168 (0,484%) | 1 501 (4,795%) | ||
| Crnogorci | 5 (0,024%) | – | 243 (0,658%) | 280 (0,807%) | 402 (1,284%) | ||
| Makedonci | 2 (0,010%) | – | 16 (0,043%) | 12 (0,035%) | 33 (0,105%) | ||
| Slovenci | 2 (0,010%) | – | 17 (0,046%) | 30 (0,086%) | 75 (0,240%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,005%) | 3 (0,009%) | 6 (0,019%) | ||
Nacionalni sastav stanovništva - naseljeno mjesto Goražde
| Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Goražde | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[6] | 1991.[7] | 1981.[8] | 1971.[9] | 1961.[10] | |||
| Osoba | 11 806 (100,0%) | 16 273 (100,0%) | 13 022 (100,0%) | 9 482 (100,0%) | 6 914 (100,0%) | ||
| Bošnjaci | 11 065 (93,72%) | 9 568 (58,80%)1 | 6 746 (51,80%)1 | 5 266 (55,54%)1 | 2 198 (31,79%)1 | ||
| Srbi | 392 (3,320%) | 5 584 (34,31%) | 4 376 (33,60%) | 3 675 (38,76%) | 3 280 (47,44%) | ||
| Bosanci | 124 (1,050%) | – | – | – | – | ||
| Nisu se izjasnili | 60 (0,508%) | – | – | – | – | ||
| Muslimani | 56 (0,474%) | – | – | – | – | ||
| Ostali | 28 (0,237%) | 396 (2,433%) | 81 (0,622%) | 52 (0,548%) | 30 (0,434%) | ||
| Bosanci i Hercegovci | 27 (0,229%) | – | – | – | – | ||
| Hrvati | 20 (0,169%) | 62 (0,381%) | 75 (0,576%) | 133 (1,403%) | 217 (3,139%) | ||
| Albanci | 12 (0,102%) | – | 23 (0,177%) | 17 (0,179%) | 14 (0,202%) | ||
| Jugoslaveni | 7 (0,059%) | 663 (4,074%) | 1 495 (11,48%) | 100 (1,055%) | 826 (11,95%) | ||
| Nepoznato | 6 (0,051%) | – | – | – | – | ||
| Crnogorci | 5 (0,042%) | – | 198 (1,521%) | 212 (2,236%) | 301 (4,353%) | ||
| Makedonci | 2 (0,017%) | – | 13 (0,100%) | 10 (0,105%) | 14 (0,202%) | ||
| Slovenci | 2 (0,017%) | – | 13 (0,100%) | 14 (0,148%) | 30 (0,434%) | ||
| Mađari | – | – | 2 (0,015%) | 3 (0,032%) | 4 (0,058%) | ||
Politika
Sastav grada
Grad Goražde je podjeljena na 20 mjesnih zajednica:[11]
| 1. Goražde I | 11. Osječani |
| 2. Goražde II | 12. Sadba |
| 3. Goražde III | 13. Vranići |
| 4. Goražde IV | 14. Posestra |
| 5. Hubjeri | 15. Osanica |
| 6. Zupčići | 16. Rešetnica |
| 7. Vitkovići | 17. Ilovača |
| 8. Mravinjac | 18. Faočići |
| 9. Bogušići | 19. Kraboriš |
| 10. Berič | 20. Orahovice |
Privreda
Turizam
Splavarenje
Posebna i jedinstvena ponuda u Goraždu je splavarenje Drinom. Splavarenje na ovom neobičnom plovilu izgrađenom od drvene oblovine, kapaciteta petnaest osoba, traje jedan dan, uz mogučnost sportskog ribolova sa splava i uživanja u gastro ponudi domaćih specijaliteta.
Svake godine u organizaciji Turističke zajednice Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Vlade Kantona početkom mjeseca Jula organizuje se manifestacija Drina - Prača, kada je na Drini prisutno preko 10 splavova i drugih neobičnih plovila.
Ribolov
Gornji tok rijeke Drine, još uvijek sačuvan od svih zagađivača, što je osnovni preduslov da pored ravničarskih vrsta žive i najzanimljivije salmonidne vrste riba interesantne ribolovnim sladokuscima.
Lov
Povoljna konfiguracija zemljišta,odgovarajuća klima i šumska bogatstva su osnovni činioci više lovnih revira na području Goražda, od kojih izdvajamo najveće u Bosni i Hercegovini "Kriva Draga" u čijem sastavu se nalazi i lovački kompleks Bijele vode sa gaterom opremljenim za obuku i trening lovačkih kerova.
Kultura
Manifestacije
Centralni događaj turističke ljetne sezone je tradicionalni "Internacionalni Festival prijateljstva", koji se održava pod sloganom: "Prijateljstvo, druženje, igra i zabava".
Ovaj festival, koji traje od 1. do 10. augusta, predstavlja sintezu različitih kulturnih dešavanja iz velikog broja evropskih zemalja, gdje moto ovog festivala dobija puni smisao i postiže željene efekte.
"Internacionalni festival prijateljstva" okuplja brojne prijatelje Goražda iz cijele Evrope, a sjećanje na dobar provod i festivalski duh živi do narednog festivala.
U znak sjećanja na poznatog goraždanskog pjesnika i kompozitora Rade Jovanovića, u Goraždu se 18. juna 2005. godine održao festival pjesme i sevdaha "Rade Jovanović Goražde 2005." U revijalnom dijelu kao gosti učestvuju mnogi poznati izvođači narodne muzike.
Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom
U čast jednog od najistaknutijih bh. književnika i pripovjedača Isaka Samokovlije početkom Januara održava se tradicionalna manifestacija " Dani Isaka Samokovlije - Sunce nad Drinom" koja traje više dana. Jedan dio manifestacije održava se i u Sarajevu.
Ovim činom se obilježava godišnjica njegove smrti 15.januara 1955. godine.
Sajam "Dani jabuke" je privredno-kulturna manifestacija koja se održava u Goraždu.
Cilj i namjera organizatora je da ova manifestacija Goraždu vrati izgubljeni status u oblasti voćarstva koje je imalo prije stotinu i više godina.
Književnost
Knjige o Goraždu
- "Goražde - u prošlosti i danas" (Napisao: prof. Rasim S. Živojević, Godina: 1964, Izdavač: Geografsko društvo BiH)
- "Goraždanske Godine" (Napisao: Fahrudin Bečić, Godina: 1996, Izdavač: Compact-E)
- "Biti svjedok istine" (Napisao: Ahmet Sejdić, Godina: 1996, Izdavač: Info-grafika)
- "Ratni Dnevnik Goražde 1992. - 1995." (Napisao: Sarajlić Tarik, Godina: 1998, Izdavač: Smail Sarajlić)
- "GORAŽDE: The Peacekeepers' Tale", CD/Audio zapis (Napisala: Gillian Sandford, Godina: 2001, Izdavač: gmsmedia)
- "Safe Area Goražde" (Napisao: Joe Sacco, Godina: 1997, Izdavač: Fantagraphics)
- "No Escape Zone" (Napisao: Nick Richardson, Godina: 2000, Izdavač: Little, Brown)
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za grad Goražde se nalaze sljedeći spomenici:
- ″Nekropola sa stećcima u Hrančićima″ (historijsko područje),
- ″Nekropola sa stećcima u selu Kosače″ (historijsko područje),
- ″Neolitsko naselje Lug″ (arheološko područje).[12]
Sport
Uspjeh u sportu Goraždani postigli u karateu, odbojci, košarci i rukometu. Ovi klubovi osnovani su poslije II svjetskog rata i nemaju dugu tradiciju kao fudbalski klubovi, ali su postigli prilično dobar uspjeh, a osobito se dobro afirmisao sport u karateu.
Osim tih, goraždani imaju dugu tradiciju i sportova na Drini. Kajakaški Klub BUK je jedan od najstarijh sportskih klubova u Goraždu i postoji vise od 40 godina. Goražde i rijeka Drina su redovno bili domaćini raznih takmičenja medju domaćim i inostranim kajakaškim klubovima.
Rukomet
Prvu rukometnu loptu u Goražde je 1956 godine donio nastavnik fizičke kulture Fikret Pašić koji je te godine formirao ekipu „Gimnazijalac“ i postao njen prvi trener. Polovinom 1957 godine, formirao se Opštinski rukometni odbor na čelu sa profesorom Otašom Kosorićem. Te godine nastaju ekipe: „Izviđač“, „Partizan“ a kasnije i „Radnički“.
Prvi predsjednik R.K. “Radnički“ je bio Antun Jurjević-Tona. Prvi trener i igrač je bio Dragoljub Mičović. Rukomet je osvojio mlade u gradu, a utakmice su uvijek bile izuzetno posjećene. Sve ovo je doprinijelo razvoju rukometnog sporta u Goraždu.
Oba rukometna kluba Goražde (muški i zenski) takmče se u Premijer rukometnoj ligi Bosne i Hercegovine.
Nogomet
Prvi fudbalski klub u Goraždu osnovan je 1918. godine i dobio je naziv "Herceg Stjepan". Klub mijenja ime 1922 godine u "Gošk", koji je prvu međugradsku utakmicu odigrao protiv kluba "Jugovića" iz Foče. Klub je ovo ime zadržao sve do drugog svjetskog rata.
Poslije oslobođenja osnovan je 1946. godine fudbalski klub "Bratstvo". Klub mijenja ime 1948. godine u ime "Sloga", koje zadržava do 1952. godine, kada dobija novo ime "Pobjeda". Ovo ime nosio je do 1957. godine, kada se od kluba "Pobjeda" prave dva sportka kluba: "Gošk" i "Radnički". Oba kluba postoje sve do 1960. godine. Te godine "Gošk" se fuzionirao sa "Radničkim", danasnje "Goražde". Klub se takmičio sa klubovima iz susjednih gradova u okviru goraždanskog saveza: Foče, Rogatice, Čajniča, Višegrada i Rudog. Sem toga takmičio se sa klubovima iz drugih mjesta u Bosni i Hercegovini pa i sa nekim sportskim klubovima iz Sarajeva. Pored "Radničkog" u Goraždu takodje postoji i fudbalski klub "Azot" Vitković
Karate
Karate klub "HOLIDAY" je počeo sa radom Marta 1998. Sada ovaj klub broji oko 150 članova svih uzrasta koji rade u četiri grupe u Goraždu i jednom sekcijom u Ilovači. Sportisti iz ovog kluba su u proteklih godina osvojili preko 200 medalja. Iz kluba je u reprezentaciji BiH bilo preko 10 takmičara od dječije do seniorske selekcije. Sportisti karate kluba "Holiday" i treneri su proglašavani među najuspješnije u bosansko-podrinjskom kantonu.
Ribolov
Na području općine i šire postoje više ribolovnih društava a to su:
- Sportsko ribolovno društvo "Goražde"
- Sportsko ribolovno društvo "Halil Sofradžija Ustikolina"
- Sportsko ribolovno društvo "TOPLIK" Prača.
Poznate ličnosti
Gradovi partneri
Također pogledajte
Literatura
- Ludwig Thallóczy, Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, München und Leipzig 1914, 361, 398.
- Mihailo Dinić, Zemlje hercega Svetoga Save, Glas SKA 182, Beograd 1940, 151-297.
- Desanka Kovačević, Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni, Sarajevo 1961, 76-77, 134.
- Desanka Kovačević-Kojić, Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1978, 90-91, 102-103.
- Rasim Živojević, Goražde u prošlosti i danas, Sarajevo 1964.
- Bogumil Hrabak, Goražde u XIV-XVI veku, JIČ XXX/2, Beograd 1997, 17-40.
Reference
- ^ "Lokalni izbori 2024 - Goražde". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. 5. 11. 2024. Pristupljeno 16. 11. 2024.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Historija - Goražde". Grad Goražde. Pristupljeno 12. januar 2022.
- ^ "Nova otkrića potvrđuju dugi kontinuitet života na ovom prostoru". Vlada BPK-a Goražde: Ministarstvo za obrazovanje, mlade, nauke, kulturu i sport. BPK Goražde. 17. mart 2015. Pristupljeno 12. januar 2022.
- ^ Državni arhiv u Dubrovniku, Diversa Cancellariae, Svezak XXIV, Folija 129.
- ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
- ^ "Mjesne zajednice Grada Goražde". gorazde.ba. Pristupljeno 4. 10. 2015.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Goražde)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
