Uskrs

kršćanski blagdan kojim se slave priče o Isusovom uskrsnuću iz Novog zavjeta

Uskrs ili Vaskrs je najveći i najvažniji kršćanski blagdan. Njime kršćani slave jednu od centralnih dogmi vjere, Isusovo uskrsnuće.

Uskrs/Vaskrs
Resurrection.JPG
Praznik u svijetu
Datum

2020.
12. april (katoličanstvo)

19. april (pravoslavlje)
Trajanje svake godine
Običaji Bojanje i lupanje jajima
Tradicionalno obojena uskršnja jaja
Uskrsna svijeća

Na području bivše Jugoslavije, Uskrs je naziv za ovaj blagdan kod rimokatolika, dok ga pravoslavni vjernici nazivaju Vaskrs.

Uskrs pada u nedjelju, međutim blagdan traje duže, jer pripreme i obilježavanje Uskrsa počinju još u četvrtak uvečer večernjom misom. Pripreme za Uskrs i u zapadnom i u istočnom kršćanstvu počinju korizmom. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica (Velika sedmica), koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotu prije uskršnje nedelje, što čini sveto trodnevlje. Prema kršćanskom vjerovanju Isus Krist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je uskrsnuo. Na Veliki četvrtak nema dnevnih misa, nego jedna večernja misa. Ta večernja misa u četvrtak vuče korijenje još od jevrejskog načina računanja praznika, kod kojih su se veliki blagdani počinjali slaviti večer ranije. Potom slijedi Veliki petak, a onda Velika subota koja prolazi u šutnji crkve, da bi uvečer uslijedilo Uskršnje bdijenje.

Simbol Uskrsa je jaje, koje predstavlja rađanje.

EtimologijaUredi

Uskrs je nastao od riječi uskrsnuti koja vuče korijene iz staroslavenskog u kojem je glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Prefiksom uz- dobiven je praoblik od kojeg se razvio današnji glagol.

Drugi naziv, Pasha, češći je u drugim historijskim konotacijama. Hebrejska riječ pasah značila je prolaz (prolaz Jevreja kroz pustinju nakon 40 godina) preuzeta je u grč. Πάσχα.

Naziv Vazam osim Uskrsa obuhvata cijelo sveto trodnevlje - Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs, ali često se sinegdohizira samo na nedjelju - Uskrs. Neki (Petar Skok) povezuju ga s riječju uzeti (stsl. vъzęti < uz + imati), odnosno period suprotan Mesopustu kada se opet počinje uzimati meso. Drugi ga povezuju tako da su Ćirilo i Metodije slavenizirali grčku riječ Pasha (p > v, ozvučivanje s > z) te je tako dobivena riječ Vazam.

Germanski nazivi - engl. Easter i njem. Ostern vuku etimologiju od imena saksonske božice Eostre koja je bila slavljena za vrijeme proljetne ravnodnevnice.

Položaj u crkvenoj godiniUredi

Zapadna (katolička) crkvaUredi

U zapadnom kršćanstvu prije Uskrsa prethodi korizma, period posta i pokore u pripremi za Uskrs, koji započinje u srijedu Pepela i traje 40 dana (ne računajući nedjelju). Tjedan prije Uskrsa, poznat kao Sveta sedmica, u kršćanskoj je tradiciji vrlo poseban.Zadnja tri dana prije Uskrsa su Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota (koji se ponekad naziva i Tiha subota).

Istočna (pravoslavna) crkvaUredi

U istočnom kršćanstvu duhovna priprema za Uskrs započinje s korizmom, koje započinju ponedjeljkom i traju 40 neprekidnih dana (uključujući nedjelju). Posljednja sedmica Velikog posta (koja slijedi petu nedjelju Velikog posta) zove se Velika sedmica, a završava Lazarevom subotom. Vaskrs koji započinje u subotu Lazarom službeno završava Veliki post, iako se post nastavlja i naredne sedmice. Nakon Lazarove subote dolazi Palmska nedjelja, Velika sedmica, a napokon i sam Uskrs, a post se prekida odmah nakon Pashalne božanske liturgije.

RačunanjeUredi

Uskrs se slavi u nedelju koja slijedi nakon prvog punog mjeseca poslije proljetne ravnodnevnice. Zbog toga Uskrs može biti na bilo koji datum između 21. marta i 25. aprila (razlika između vremena obilježavanja Uskrsa i Vaskrsa je zbog toga što katolici koriste Gregorijanski kalendar, a neki pravoslavci Julijanski kalendar).

 
Pisanice u korpi

Pučki običajiUredi

Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji variraju od zemlje do zemlje. No većini je zajedničko ukrašavanje pisanica. Česti simboli jesu zečevi i pilići, a također i brojne slastice.

  • U Sjevernoj Americi Uskrs je dijelom sekulariziran, odvojen od sakralnog. Najpoznatiji je običaj lova na pisanice - roditelji ili rodbina skriju pisanice u kući ili dvorištu/vrtu, a potom ih djeca traže. Naime, djeca vjeruju da ih je preko noći skrio uskrsni zec zajedno s drugim slasticama ili darovima u uskrsnoj košari. Brojne obitelji odlaze na nedjeljnu uskrsnu misu ujutro, a održavaju se i uskrsne parade.
  • Belgija ima slične tradicije kao Amerika ali se češće govori da uskrsna jaja donose zvona iz Rima. Naime, priča govori da zvona sa svake crkve na tihu subotu (stille Zaterdag) ne zvone jer su otišla u Rim.
  • U istočnom dijelu Nizozemske pale se uskrsne vatre u sumrak. U okolici Magdenburga dječacima se simbolički "isprašio tur" da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje. Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji izreka "istučen kao na Uskrs" koja znači da je za neki prijestup dobivena preblaga kazna.
  •  
    Čokoladne pisanice
    U Norveškoj je zanimljiva tradicija da se na Uskrs rješavaju ubojstva - na televizijskim su programima detektivski filmovi, časopisi objavljuju kriminalističke priče, a čak i kartoni mlijeka imaju priče o neriješenim ubojstvima. Druga je tradicija igranje Yahtzee igara. Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotanog u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć. Sam običaj bio je čest i u vikinško doba kad su Vikinzi nosili sa sobom zizmelene bobice koje su simbolizirale život.
  • U Finskoj i Švedskoj tradicija je bojanje jaja. Malena djeca odjevena kao vještice skupljaju slatkiše od vrata do vrata u zamjenu za ukrašene cice-mace. To je rezultat miješanja ortodoksne tradicije blagoslivljanja kuća s grančicama cice-mace te skandinavske vještičje tradicije.
  • U Brazilu se u pokrajini Minas na Veliku subotu džepovi pune komadićima kvarca koji se na Uskrs ostavljaju kod kuće.
  •  
    Uskrsni zec
    U Polineziji se na Veliku subotu krste školjke za koje se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. Nakon obreda vraćaju ih u more gdje uskrisuju novi život.
  • U Laponiji se uz pjesmu i ples igraju sa snijegom, prave se snjegovići te se slavi Isusovo uskrsnuće i buđenje prirode.
  • U Rusiji se uz tradicionalna jela veže i običaj čestitanja trostrukim ljubljenjem u obraz.
  • U Meksiku se na ulice postavljaju papirnati likovi Jude Iškariotskog unutar kojih je nepripremljen vatromet.
  • U Bugarskoj i Rumuniji na Veliku subotu stavljaju se brašno, so, kvasac i pisanice na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh. Potom se kruh blaguje da bi godina bila plodna.
  • Na Lampedusi, talijanskom otočiću na Uskrs se zaboravljaju sve svađe i nesporazumi. Na Veliku subotu Sicilijanci kući nose cvijet pasjeg zuba koji tog dana ima magične moći te donosi veselje i ispunjavanje želja. Sličan je običaj razvijen i u Poljskoj gdje se Uskrs naziva Wielkanoc (velika noć) što upućuje na vjerovanje i održavanje obreda u uskrsnoj noći.
  • U Španiji plutaju splavi s ukrašenim figurama koje predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću. Česte su povorke i gozbe.

Također pogledajteUredi

Datumi Uskrsa
(2010–2020)
Godina Zapadno Istočno
2010. 4. april
2011. 24. april
2012. 8. april15. april
2013. 31. mart5. maj
2014. 20. april
2015. 5. april12. april
2016. 27. mart1. maj
2017. 16. april
2018. 1. april8. april
2019. 21. april28. april
2020. 12. april19. april

Vanjski linkoviUredi

LiturgijaUredi

TradicijaUredi

Izračunavanje datumaUredi