Wikipedia

Federacija Bosne i Hercegovine

entitet u Bosni i Hercegovini

Federacija Bosne i Hercegovine jest, prema Dejtonskom sporazumu, jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini (pored Republike Srpske) i zauzima 51% njene površine. Nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Republike Hrvatske. Tim sporazumom okončan je bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini.

Federacija Bosne i Hercegovine
Федерација Босне и Херцеговине
Entitet Bosne i Hercegovine
No flag.svg
Zastava1
No coats of arms.svg
Grb1
Država  Bosna i Hercegovina
Glavni grad Sarajevo
Površina 26.110,5 km2
Stanovništvo ▼2,219,220[1]
 (2013.)
Gustoća 84,99 /km2 
Osnovan 18. mart 1994.(Vašingtonski sporazum)

15. decembar 1995. (priznata kao entitet u Bosni i Hercegovini)

Vlada Parlamentarni sistem
 - Predsjednica Lidija Bradara
 - Premijer Nermin Nikšić
Vremenska zona UTC +1
Pozivni broj +387
BDP (2020) - ukupno

▲23,260 milijarde KM - po stanovniku ▲10.562 KM

Službeni jezici bosanski
hrvatski
srpski
Internetski nastavak .ba
Najveća tačka Čvrsnica
Najveće jezero Jablaničko jezero
Federacija BiH (crveno)
Veb-sajt: fbihvlada.gov.ba
Odlukom Ustavnog suda BiH 28. januara 2007, grb i zastava Federacije BiH stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. grb i zastava Federacije su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi.

30. marta 1994. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom 1996. godine nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Federacija se sastoji od deset federalnih jedinica, kantona[2]. Konstitutivni narodi Federacije Bosne i Hercegovine su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.[3]

Međuentitetska granična linija koja Bosnu i Hercegovinu dijeli na dva entiteta napravljena je na osnovu granica tokom rata u Bosni i Hercegovini s bitnim promjenama na zapadnom dijelu države i oko glavnog grada Sarajeva koje su ucrtane Dejtonskim sporazumom. Dužina međuentitetske granične linije je 1.080 km. Međuentitetska granica nije pod kontrolom vojske i policije, u potpunosti je slobodna za prolaz. Federacija BiH, osim Republike Srpske, graniči još s Hrvatskom na zapadu. Federacija BiH ima 26 km morske granice kod Neuma.

Gotovo cijela Federacija BiH nalazi se na Dinaridima izuzev posavskog dijela Federacije koji je dio Panonske nizije. Najviši vrh Federacije je Čvrsnica (2.228 m) na sjeveru Hercegovine, a druge više planine su Vranica, Prenj, Treskavica i Vran.

Najveća jezera FBiH su Jablaničko jezero (70,0 km2) i Buško jezero (55,8 km2).

Federacija BiH je najvećim dijelom šumovita, dok je posavski dio ravnica pogodna za poljoprivredu. Prevladava umjerenom kontinentalnom klimom s toplim ljetima i hladnim zimama, izuzev južne Hercegovine gdje prevladava srednozemna klima s blagim kišovitim zimama i toplim ljetima.

HistorijaUredi

StvaranjeUredi

Osnovu za stvaranje Federacije Bosne i Hercegovine propisuje Vašingtonski sporazum u martu 1994. Prema sporazumu, u kombinaciji teritorija koje drže Armija Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeće odbrane stajalo je da se FBiH dijeli na deset kantona. Kantonalni sistem odabran je kako bi se spriječila dominacija jedne etničke grupe nad drugom. Vašingtonski sporazum je proveden u proljeće 1994. godine, po sazivanju Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine. Dana 24. jula, ustavna skupština je usvojila i proglasila Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Nakon rataUredi

Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine kojim je okončan četverogodišnji rat, Federacija Bosne i Hercegovine definirana je kao jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, a zauzima 51% površine BIH. Dana 8. marta 2000. godine, Brčko distrikt je formiran kao autonomna okrug unutar Bosne i Hercegovine, a nastao je iz dijela teritorija oba bosanskohercegovačka entiteta. U 2001-2002, Ured visokog predstavnika (OHR) je nametnuo amandmane na ustav Federacije BIH i njegovog izbornog zakona. Nezadovoljni hrvatski političari postavljaju zasebnu hrvatsku Nacionalnu skupštinu, gdje je održan referendum paralelno s izborima i proglašena hrvatska federalna jedinica u većinski hrvatskim područjima u Federaciji. Njihovi pokušaji u neuspješno završili ubrzo nakon intervencije SFOR-a i sudskih postupaka.

Administrativna podjelaUredi

Glavni članak: Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
HrvatskaAlbanijaSrbijaCrna GoraRepublika SrpskaRepublika SrpskaBrčko distriktPosavski kantonZeničko-dobojski kantonTuzlanski kantonKanton SarajevoBosansko-podrinjski kanton GoraždeSrednjobosanski kantonUnsko-sanski kantonKanton 10Zapadnohercegovački kantonHercegovačko-neretvanski kanton 
O ovoj slici

Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona. Glavni grad je Sarajevo, dok je u Mostar sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina, odnosno stvorene su neke manje općine u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. U Federaciji BiH izmjenjene su granice općina Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Tešanj, Drvar, Kupres (FBiH), Jajce, Gračanica, Kalesija, Gradačac, Lukavac, Tuzla, Orašje, Odžak, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Goražde, Mostar, Stolac, Maglaj, Travnik i Donji Vakuf, a novouspostavljene općine su Dobretići, Doboj Jug, Doboj Istok, Domaljevac-Šamac, Čelić, Teočak, Sapna, Trnovo (FBiH), Pale (FBiH), Foča (FBiH) i Ravno. Federacija ima ukupno 79 općina i ima 3.329 naselja.

Br. Kanton Sjedište Br. Kanton Sjedište
I.   Unsko-sanski kanton Bihać VI.   Srednjobosanski kanton Travnik
II.   Posavski kanton Orašje VII.   Hercegovačko-neretvanski kanton Mostar
III.   Tuzlanski kanton Tuzla VIII.   Zapadnohercegovački kanton Široki Brijeg
IV.   Zeničko-dobojski kanton Zenica IX.   Kanton Sarajevo Sarajevo
V.   Bosansko-podrinjski kanton Goražde Goražde X.   Kanton 10 Livno

Broj stanovnikaUredi

Po procjeni Federalnog zavoda za statistiku 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.[4] Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika je 2.219.220.[5] Procjena za 2018. godinu je 2.196.233 stanovnika.

Kanton Procjena 1991. 2013. (konačni popis)[5] Procjena 2017 Procjena 2018 Procjena 2019 Procjena 2020 Procjena

2021

Procjena 2022
  Unsko-sanski kanton 343.317 273.261 270.299 269.280 267.874 266.535 264.248 262.277
  Posavski kanton 59.478 43.453 42.044 41.721 41.346 40.959 40.422 40.018
  Tuzlanski kanton 493.887 445.028 441.902 440.351 438.811 437.607 434.424 431.938
  Zeničko-dobojski kanton 477.868 364.433 360.093 359.350 358.292 357.275 354.285 352.114
  Bosansko-podrinjski kanton Goražde 40.205 23.734 23.360 23.290 23.041 22.778 22.382 22.011
  Srednjobosanski kanton 340.072 254.686 251.434 250.825 249.879 249.062 247.100 245.633
  Hercegovačko-neretvanski kanton 267.590 222.007 218.473 217.765 216.970 216.248 214.523 213.127
  Zapadnohercegovački kanton 88.992 94.898 93.696 93.529 93.385 93.213 92.704 92.390
  Kanton Sarajevo 492.983 413.593 418.542 419.414 420.496 421.555 419.918 419.543
  Kanton 10 115.682 84.127 81.350 80.708 80.004 79.448 78.596 77.795
Ukupno 2.720.074 2.219.220 2.201.193 2.196.233 2.190.098 2.184.680 2.168.602 2.156.846

MigracijeUredi

Iako je velik dio stanovništva svih nacionalnosti bilo protjerano ili raseljeno iz FBiH u vrijeme rata, bilježi se i velik broj povratnika. Od 1996. do 2006. broj izbjeglica koji su se vratili u FBiH je 387.654, od toga 256.915 Bošnjaka, 75.038 Hrvata, 51.252 Srba i 4.449 ostalih. Također od 1996. do 2006. vratio se i velik broj raseljenih osoba, njih 573.884, od toga 349.557 Bošnjaka, 44.804 Hrvata, 176.736 Srba i 2.787 ostalih. Dakle, ukupan broj povratnika (izbjeglica i raseljenih) u FBiH od 1996. do 2006. bio je 1.017.433 osoba.

DemografijaUredi

Etnička strukturaUredi

Etničke grupe u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013.
%
Bošnjaci
  
 70.4
Hrvati
  
 22.04
Srbi
  
 2.55
 
Karta FBIH sa označenim gradovima

Tokom rata najviše je bilo Bošnjaka, te je njihov broj u 2013. porastao dok se broj Hrvata i Srba smanjio. Broj ostalih se povećao, a ukupna populacija se smanjila.

Sastav stanovništva u Federaciji BIH
2013.1991.
Osoba2 219 220 (100,0%)2 720 074 (100,0%)
Bošnjaci1 562 372 (70,40%)1 423 593 (52,34%)1
Hrvati497 883 (22,44%)594 362 (21,85%)
Srbi56 550 (2,548%)478 122 (17,58%)
Bosanci35 687 (1,608%)–
Nisu se izjasnili18 344 (0,827%)–
Bosanci i Hercegovci11 160 (0,503%)–
Muslimani10 222 (0,461%)–
Romi10 036 (0,452%)–
Ostali6 687 (0,301%)62 059 (2,282%)
Nepoznato4 233 (0,191%)–
Albanci2 404 (0,108%)–
Turci1 097 (0,049%)–
Jugoslaveni881 (0,040%)161 938 (5,953%)
Crnogorci696 (0,031%)–
Slovenci398 (0,018%)–
Makedonci301 (0,014%)–
Pravoslavci191 (0,009%)–
Ukrajinci78 (0,004%)–
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

  • Etnički sastav Federacije BIH (1991)

  • Etnički sastav Federacije BIH (2013)

Stanovništvo - osnovni pokazateljiUredi

U 2018. godini broj rođenih se smanjio tako da je u FBIH rođeno 18.889 novorođenčadi. Broj umrlih se smanjio od 2017. godine (21.442). Prirodni priraštaj je negativan. Prosječna starost je 73 godine. U 2018 godini broj brakova je iznosio 13.061 a razvelo se 1.823. Doseljenih je 20.014 što je više u odnosu na 2017. godinu. Odseljenih je 23.075 što je više u odnosu na 2017. godinu. U FBIH je 2018. godine bilo zaposleno 519.800 osoba, a prosječna plaća je 889 KM, međutim u Federalnom zavodu za statistiku prosječna plaća za mjesec (august 2019) je bila 932 KM.

2021. 2020. 2019. 2018.
Stanovništvo  2.184.680  2.190.098   2.196.233
Rođeni  16.390  17.211  18.019  18.889
Umrli  28.177  26.026  22.024  21.442
Prirodni rast  -11.787  -8.815  -4.005  -2.543
Prosječna starost  73,4  73,0  72,5
Zaključeni brakovi  11.367  10.224  12.190  13.061
Razvedeni brakovi  1.235  1.460  1.673  1.823
Doseljeni  17.065  19.734  20.014
Odseljeni  20.033  22.451  23.075
Saldo migracija  -2.968  -2.717   -3.061
Zaposleni  525.397  520.162  531.483  519.800
Plaće  996  956  928  889
 
Prirodno kretanje stanovništva FBIH u 2019 (po mjesecima)

Vitalna statistikaUredi

Godina Populacija Živorođeni Umrli Prirodni priraštaj Zaključeni brakovi Razvedeni brakovi
2002.  23.251  17.175  6.076
2003.  23.168  18.259  4.909
2004.  22.250  18.350  3.900
2005. 2.233.167  21.934  19.293  2.641
2006.  2.232.376  21.602  18.678  2.924
2007.  2.231.548  21.715  19.428  2.287
2008.  2.229.787  22.920  19.480  3.440 14.909 938
2009.  2.229.072  22.913  20.022  2.891  13.670  805
2010.  2.228.027  22.382  20.482  1.900  12.750  994
2011.  2.226.011  21.228  20.208  1.020  12.589  1.221
2012.  2.222.587  21.472  20.859  613  12.060  1.176
2013.  2.219.131  20.145  20.465  -320  11.381  1.364
2014.  2.215.997  19.880  20.283  -403 - -
2015.  2.210.994  19.358  21.703  -2.345 12.828 1.097
2016.  2.206.231  19.655  21.105  -1.450  12.790  1.445
2017.  2.201.193  19.824  21.689  -1.865  12.994  1.725
2018.  2.196.233  18.899  21.442  -2.543  13.061  1.823
2019.  2.190.098  18.019  22.024  -4.005  12.266  1.673
2020.  2.184.680  17.211  26.026  -8.815  10.224  1.460
2021.  2.168.602  16.390  28.177  -11.787  11.367  1.235
2022.  16.070  22.431  -6.361  10.819  1.224

Izvor[6]

Bruto domaći proizvodUredi

 
Bruto domaći proizvod (FBIH i RS)

Bruto domaći proizvodu u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2018. porastao je za 3,3% čime je BDP u 2018. godini iznosio 21.983.507.000 KM. Nepoznat je BDP po stanovniku. Od 2013 godine BDP u FBIH je u porastu.

2019. 2018. 2017.
Bruto domaći proizvod u 1000 KM  23.060.794  21.983.507  20.539.696
Bruto domaći proizvod po stanovniku, KM  10.562  10.010  9.331
Rast BDP-a  2,3%  3,8%  3,2%

  • BDP u FBIH (2010-2018)

  • BDP po stanovniku (2010-2018)

  • Rast BDP-a u FBIH (2010-2018)

Spol i starost stanovništvaUredi

Starosna piramida u Federaciji BiH po Procjeni broja stanovništva 2012. godine.[4]
muškarci žene
65 + 141.752
  
  
 189.753
15-64 813.353
  
  
 793.221
0-14 205.546
  
  
 194.652
prosjek
Starosna piramida u Federaciji BiH po Procjeni broja stanovništva 2022. godine.
muškarci žene
65 + 158.628
  
  
 210.548
15-64 744.966
  
  
 741.867
0-14 154.647
  
  
 146.190
prosjek

Federacija Bosne i Hercegovine, u odnosu na 1991. bilježi značajan porast starijeg i pad mlađeg stanovništva. Prema popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 1991., prosječna starost bila je 30,6 godina, a godine 2004. prosječna starnost u Federaciji BiH bila je 36,4 godine. Dok je u BiH 1991. bilo svega 6,5%, a u Federaciji BiH 6% stanovništva starijeg od 65 godina, u poslijeratnom razdoblju FBiH ima 13,7% stanovništva startijeg od 65 godina. Prema popisu iz 1991. u BiH je bilo 23,5% djece do 14 godina, u FBiH 24,3%, a danas u Federaciji ima oko 18,5% stanovništva do 14 godina

PolitikaUredi

 
Predstavnički dom Parlamenta FBiH
  SDA: 27
  HDZ BiH-HNS: 16
  SDP BiH: 12
  DF - GS: 7
  NIP-SPU BiH: 6
  NS: 6
  NES: 4
  SBiH: 4
  HDZ 1990: 3
  BHI - KF: 1
  HNP: 1
  HRS: 1
  PDA: 1
  POMAK: 1
  Nezavisni: 3
 
Dom naroda Parlamenta FBiH
  SDA: 13
  HDZ BiH: 17
  SDP BiH: 14
  DF-GS: 7
  NIP: 5
  NS: 3
  NES: 3
  SBiH: 1
  HDZ 1990: 3
  SNSD: 2
  HNP: 1
  NPI: 1
  PDA: 1
  BNS: 1
  SNP FBiH: 1
  SNS FBiH: 1
  ZNG: 1
  LS BiH: 1
  Upražnjeno: 4

Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini Parlament, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Doma naroda. Izvršnu vlast predstavljaju Predsjednik, Potpredsjednici i Vlada. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštava. Posebni ogranak čine Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine.

IzboriUredi

Glavni članci: Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. i Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini 2020.

Izbori u Federaciji BiH odvijaju se u sklopu Općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, na općim se biraju članove Predsjedništva BiH, predstavnici za Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine[7]. Na lokalnim izborima se biraju gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori se odvijaju svakih četiri godina.

ParlamentUredi

Glavni članak: Parlament Federacije Bosne i Hercegovine

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema Ustavu FBiH, je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.

Predstavnički domUredi

Glavni članak: Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

Predstavnički dom se sastoji od 98 poslanika, koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

Dom narodaUredi

Glavni članak: Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

Dom naroda se sastoji od 80 delegata, od kojih po 23 iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH je u decembru 2016. dio izbornih pravila za Dom naroda Federacije proglasio neustavnim (kao razlog je navedena nelegitimnost tako izabranih delegata unutar naroda kojeg predstavljaju) i izbrisao ih iz Izbornog zakona (Presuda u predmetu Ljubić).

Dana 2. oktobra 2022. godine visoki predstavnik Christian Schmidt iskoristio je Bonske ovlasti i donio je izmjene Izbornog zakona BiH, te time je implementirao raniju presudu. Paket sadrži amandmane na Izborni zakon i Ustav Federacije BiH i isključivo se odnosi na postizborno konstituiranje indirektno izabranih tijela.[8]

PredsjednikUredi

Glavni članak: Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.[3] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, prima i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.[3]

 
Lidija Bradara, predsjednica FBIH
 
Zgrada Parlamenta Federacije BiH

Prema Ustavu Federacije BiH, predsjednik je nadležan za:[1]

  • imenovanje Vlade i sudaca Ustavnog suda Federacije;
  • vođenje konzultacija u svezi s imenovanjem ombudsmena i sudaca;
  • potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovih donošenja;
  • potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije;
  • davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine genocida

Sadašnja predsjednica je Lidija Bradara (HDZ BiH) od 28. februara 2023.

VladaUredi

Glavni članak: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine[9] je izvršni organ Federacije BIH i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i Potpredjednik Federacije. Sjedište vlade je u Sarajevu, a ministarstva su razmještena još i u Mostaru.

Predsjednik vlade FBIH je Nermin Nikšić (SDP BiH), zamjenik predsjednika Vlade FBIH je Toni Kraljević (HDZ BIH), zamjenik predsjednika Vlade FBIH je Vojin Mijatović (SDP BiH). Vladu Federacije čine predsjednik Vlade (premijer) i šesnaest ministara. Osam ministara su Bošnjaci, pet ministara Hrvati i tri ministra Srbi. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda.[nedostaje referenca] Iz reda ministara imenuju se dva zamjenika premijera iz različitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjednika.

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, uz saglasnost oba potpredsjednika, imenuje Vladu nakon konzultacija s premijerom ili kandidatom za premijera. Vlada je izabrana ako njeno imenovanje većinom glasova potvrdi Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada se može smijeniti odlukom predsjednika Federacije uz suglasnost potpredsjednika (na prijedlog premijera) ili izglasavanjem nepovjerenja u svakom od domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. [1]

PremijerUredi

Glavni članak: Spisak premijera Federacije Bosne i Hercegovine

Premijer Federacija Bosne i Hercegovine, zastupa Vladu Federacije. Bira se na četiri godine u Parlamentu Federacije BiH. Osim njega biraju se još dva zamjenika, koji se biraju iz reda druga dva konstitutivnih naroda Federacije. Sadašnji premijer Federacije BIH je Nermin Nikšić.

Ovlasti premijera su:

  • Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije;
  • Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije, u skladu sa članom IV B.3. (2) Ustava Federacije BiH;
  • Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva;
  • Priprema prijedlog budžeta Parlamentu Federacije BiH;[10]

Predsjednik Vlade s najdužim mandatom bio je Fadil Novalić i to 2948 dana u periodu od 2015. do 2023. Najkraći mandat imao je Izudin Kapetanović, 325 dana 1996, dok je vršilac dužnosti Vjekoslav Bevanda na toj dužnosti bio 29 dana.

GradoviUredi

 
Tuzla, drugi grad po veličini u FBiH
 
Zenica, treći grad po veličini u FBiH
# Grad Kanton Stanovništvo # Grad Kanton Stanovništvo
1. Sarajevo Kanton Sarajevo 275.524 11. Sanski Most Unsko-sanski kanton 47,359
2. Tuzla Tuzlanski kanton 120,441 12. Lukavac Tuzlanski kanton 46,731
3. Zenica Zeničko-dobojski kanton 115,134 13. Tešanj Zeničko-dobojski kanton 46,135
4. Mostar Hercegovačko-neretvanski kanton 113,169 14. Velika Kladuša Unsko-sanski kanton 44,770
5. Ilidža Kanton Sarajevo 71,892 15. Srebrenik Tuzlanski kanton 42,762
6. Cazin Unsko-sanski kanton 69,411 16. Gradačac Tuzlanski kanton 41.836
7. Živinice Tuzlanski kanton 61,201 17. Visoko Zeničko-dobojski kanton 41,352
8. Bihać Unsko-sanski kanton 61,186 18. Zavidovići Zeničko-dobojski kanton 40,272
9. Travnik Srednjobosanski kanton 57 543 19. Kakanj Zeničko-dobojski kanton 38,937
10. Gračanica Tuzlanski kanton 48,395 20. Livno Kanton 10 37,487

SimboliUredi

Federacija BiH nema zastavu. Nekadašnja zastava Federacije Bosne i Hercegovine bila je kompromisni dizajn bošnjačkih i hrvatskih simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva mala štita u grbu. Grb se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset kantona. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratnog oblika.

Odlukom Ustavnog suda BiH 28. januara 2007, grb i zastava Federacije BiH stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. grb i zastava Federacije su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove.

VojskaUredi

Glavni članak: Vojska Federacije Bosne i Hercegovine

Vojska Federacije BiH (VFBiH) je bila zvanična oružana sila bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine po okončanju rata u BiH pa do 2005. godine. Osnovana je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma udruživanjem Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u vojnu strukturu sa dvije nacionalne komponente, bošnjačkom i hrvatskom pod zajedničkom komandom. 2005. je integrisana u Oružane snage BiH pod nadležnošću Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

SaobraćajUredi

Cestovni saobraćajUredi

Glavni članak: Spisak magistralnih puteva u Federaciji Bosne i Hercegovine

Cestovni saobraćaj u Federaciji Bosni i Hercegovini odvija se na mreži autocesta, magistralnih i regionalih cesta. Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine je 2.357,487 km. Od 15. novembra 2014. godine, odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, magistralne ceste na području Federacije Bosne i Hercegovine će se preimenovati po novoj kategorizaciji.[11][12]

Do promjene oznaka na snazi su važeće oznake bosanskohercegovačkih magistralnih cesta donešene 1987. godineu SFRJ.[13]

Ceste Federacije Bosne i HercegovineUredi

Glavni članak: JP Ceste Federacije BIH

Ceste u FBIH[14] su u nadležnosti javne kompanije Ceste Federacije Bosne i Hercegovine. Sjedište se nalazi u Sarajevu. Ceste Federacije Bosne i Hercegovine upravljaju sa 4.728  km cesta.Ceste Federacije BIH imaju 2.065,344 km cestovnih pravaca, 77.671 odvojaka, rampi i dionica u suprotnom smjeru.

Autoceste Federacije Bosne i HercegovineUredi

Glavni članak: Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine

Autoceste u FBIH[15] su u nadležnosti javne kompanjie Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine. Federacija BIH raspolaže sa 102 kilometra autoputa. Sjedište se nalazi u Mostaru. Vlasnik je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Autoceste Federacije Bosne i Hercegovne planir završetak izgradnje autoputa A1 do 2021. godine, autoput A2 od Orašja do Tuzle, autoput A3 od Žepča do Tuzle, brza cesta B1 od GP-a Izačić kod Bihaća do priključka na autoput A1 kod Lašve, brza cesta B2 od Donjeg Vakufa do GP Kamensko kod Livna, brza cesta B3 od GP Osoje kod Posušja do priključka na autoput A1 kod Mostara i brza cesta B4 od Sarajeva do Goražda. Krajem 2020. godine FBIH je imala 110 funkcionalnih km autoputa.

 
Voz u vlasništvu Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine

Željeznički saobraćajUredi

Glavni članak: Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine

Željeznički saobraćaj u FBiH[16] je u nadležnosti javne kompanije Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine. Saobraćaj se odvija na dijelu transportnog koridora 5C u FBiH i do Tuzle, a postoji i međunarodni promet sa Hrvatskom do Zagreba preko Banje Luke, a nakon rekonstrukcije dionice Sarajevo - Bradina, bit će ponovljeno uspostavljen i do Ploča u Hrvatskoj. Osim međunarodnog, također se i obavlja međuentitetski promet. Osim toga, u planu je i ponovo uspostavljanje putničkog saobraćaja na Unskoj pruzi, koji je obustavljen 2012. godine. Prema navodima Željeznica FBiH, putnički saobraćaj bi mogao već ponovo početi 2017. godine, nakon rekonstrukcije kontaktne mreže između Blatne i Bosanske Krupe. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine raspolažu sa 608,495 km željezničkih pruga.

Zračni saobraćajUredi

AerodromiUredi

U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze se tri međunarodna aerodroma:

Ime Lokacija Broj putnika
Međunarodni aerodrom Sarajevo[17]

 

Sarajevo (Butmir) 957.971 (2017)[nedostaje referenca]
Međunarodni aerodrom Tuzla[18]

 

Tuzla (Dubrave Gornje) 535.834 (2017)[nedostaje referenca]
Međunarodni aerodrom Mostar[19]

 

Mostar 43.118 (2017)[nedostaje referenca]
 
Hidroelektrana Mostar iz zraka

HidroelektraneUredi

Glavni članak: Spisak elektrana u Bosni i Hercegovini
Hidroelektrana Mjesto Rijeka Koordinate Instalisana

snaga (MW)

Početak

rada

Hidroelektrana Čapljina Čapljina Trebišnjica 430 1979.
Hidroelektrana Grabovica Grabovica Neretva 114 1982.
Hidroelektrana Jablanica Jablanica Neretva 43.692406°N 17.732577°E 180 1955.
Hidroelektrana Jajce I Jajce Vrbas 44.339333°N 17.606722°E 60 1957.
Hidroelektrana Jajce II Jajce Vrbas 30 1954.
Hidroelektrana Mostar Mostar Neretva 72 1987.
Hidroelektrana Mostarsko blato Mostar Mostarsko blato 60 2010.
Hidroelektrana Peć Mlini Grude Tihaljina (rijeka) 15 2004.
Hidroelektrana Rama Ravnica Neretva 43.747041°N 17.675838°E 160 1968.
Hidroelektrana Salakovac Potoci Neretva 43.447752°N 17.836906°E 210 1981.
Hidroelektrana Slapovi na Uni Kostela kod Bihaća Una 44.883684°N 15.900670°E 10,14 1954.
 
Termoelektrana Tuzla

TermoelektraneUredi

Termoelektrana Mjesto Koordinate Instalisana snaga (MW) Početak rada
Termoelektrana Kakanj Ćatići, Kakanj 44°5′22.4″N 18°6′49.4″E 450 1956.
Termoelektrana Tuzla Tuzla 45°31′12″N 18°36′22″E 715 1963.

KulturaUredi

Federacija Bosne i Hercegovine održava brojne kulturne manifestacije čiji se značaj proteže i izvan granica zemlje.[nedostaje referenca] U Sarajevu se svake godine u organizaciji MESS-Međunarodni teatarski festival (od 1960), Festival Sarajevski dani poezije (od 1962), Sarajevo Film Festival (od 1995), muzički festival Baščaršijske noći (od 1996), Mostar Blues & Rock Festival (od 2003), Mostar Summer Fest (od 2013), Zenički festival drame Bosne i Hercegovine (od 2002), Tuzlanski književni susret s Cum grano salis (od 2001.) i Tuzla Film Festival (od 2012).

Institucije kulture 2017. 2018. 2019.
Biblioteke 783 783 666
Kino 16 15 14
Galerije 18 17 12
Pozorišta 23 24 22
Centri za kulturu 55 57 49

MedijiUredi

U Federaciji Bosne i Hercegovine uspostavljen je javni radio-televizijski sistem. Neke radio televizije su: Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHTV 1 i BH Radio 1), te entitetske emitere RTVFBiH (FTV i Radio FBiH). Medijsku sliku u zemlji upotpunjuje i nekoliko privatnih televizija: OBN, NTV Hayat i Nova BH, čiji zemaljski signal pokriva najveći dio teritorije BiH kao i nekoliko regionalnih radio-televizija čiji je program namijenjen stanovništvu određenih regija ili kantona.

2017 2018 2019
Radio stanice  74  77 63
Televizijske stanice  34  35 28

FilatelijaUredi

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:

ElektroprivredaUredi

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dvije elektroprivrede:

TelekomiUredi

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva telekoma:

TurizamUredi

Tokom 2018 godine broj se ležaja, dolasci turista, noćenja turista povećao

2018 2019 2020
Broj ležaja  32.675  34.433 24.004
Dolasci turista - ukupno  1.068.702  1.226.975 305.890
Noćenja turista - ukupno  2.088.946  2.379.701 703.652
- domaćih turista  408.667  478.496 413.130
- stranih turista  1.680.279  1.901.205 290.522

ObrazovanjeUredi

U nastavnoj godini (2018/2019) broj vrtića i osnovnih škola smanjio dok se broj srednjih škola povećao

Obrazovne ustanove
2018/2019 2019/2020 2020/2021
Dječiji vrtići  195  208 214
Osnovne škole  1.058  1.063 1.031
Srednje škole  214  216 215

U nastavnoj godini (2018/2019) broj djece u vrtićima se povećao a broj učenika u osnovnim i srednjim školama smanjio.

Djeca, učenici
2018/2019 2019/2020 2020/2021
Dječiji vrtići  15.722  16.756 15.675
Osnovne škole  182.986 179.542 174.938
Srednje škole  76.986 73.029 71.458

SegregacijaUredi

U nekim osnovnim školama prisutna je segregacija djece, nazvana Dvije škole pod jednim krovom, gdje hrvatska i bošnjačka djeca u istoj zgradi pohađaju nastavu, ali s odvojenim ulazima i drugim nastavnim planom i programom. Segregacija djelomično postoji i u srednjim školama.

SportUredi

Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine[25], skraćeno NSFBIH, je najviše nogometno tijelo na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedno s Fudbalskim savezom Republike Srpske (FSRS) tvori Nogometni/fudbalski savez Bosne i Hercegovine[26] (NFSBIH). Nakon što je Evropska nogometna asocijacija (UEFA) donijela odluku da se nogomet mora igrati na području cijele države, odlučeno je da se osnuje nogometni savez na području Federacije BIH. To se i dogodilo 20. januara 2002. godine u Sarajevu, kada je odlučeno da se deset kantonalnih saveza svede pod upravu jednog.[27]

OkolišUredi

FBIH ima jedan nacionalni park (Una), 4 spomenika prirode (Skakavac, Prokoško jezero, Vrelo Bosne i Tajan), 2 parka prirode (Hutovo blato i Blidinje) i 2 zaštićena krajolika (Bijambare i Konjuh)

Nacionalni park Una
Spomenik prirode Skakavac
Prokoško jezero
Vrelo Bosne
Tajan
Park prirode Hutovo blato
Blidinje
Zaštićeni pejzaž-krajolik Bijambare
Konjuh

PrazniciUredi

Glavni članak: Praznici i blagdani u Federaciji Bosne i Hercegovine
1 i 2. januar Nova godina neradni dani
6. i 7. januar Badnji dan i Božić (za pravoslavce) neradni dani
1. mart Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine neradni dan
promjenljivo Veliki petak i Uskrs (za rimokatolike) neradni dani
promjenljivo Veliki petak i Vaskrs (za pravoslavce) neradni dani
1. i 2. maj Međunarodni praznik rada neradni dani
9. maj Dan pobjede nad fašizmom praznuje se radno
promjenljivo Ramazanski bajram (za muslimane) neradni dani
promjenljivo Kurban-bajram (za muslimane) neradni dani
25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine neradni dan
24. i 25. decembar Badnji dan i Božić (za katolike) neradni dani

Također pogledajteUredi

 Portal Bosna i Hercegovina

GalerijaUredi

ReferenceUredi

  1. ^ [1]
  2. ^ Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
  3. ^ a b c "Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH". Arhivirano s originala, 13. 1. 2014. Pristupljeno 11. 1. 2013.
  4. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Procjena 2012
  5. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. - Rezultati popisa" (PDF). www.popis2013.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 30. 6. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "Federalni zavod za statistiku – Federalni zavod za statistiku". Pristupljeno 19. 2. 2022.
  7. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 7. 2. 2016.
  8. ^ https://www.ohr.int/hr/author/amar (2. 10. 2022). "Mjere za poboljšanje funkcionalnosti Federacije BiH". Office of the High Representative (jezik: hrvatski). Pristupljeno 28. 5. 2023.
  9. ^ "Vlada Federacije Bosne i Hercegovine | Vlada FBiH". Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  10. ^ http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/premijer/index.php Premijer Federacije Bosne i Hercegovine na službenoj stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]
  11. ^ Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine[mrtav link]
  12. ^ Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
  13. ^ "Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 24. 9. 2015. Pristupljeno 2. 6. 2014.
  14. ^ "JP Ceste Federacije BiH". JPCFBIH.BA. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  15. ^ "JP Autoceste FBiH - Oficijelna stranica". JP Autoceste FBiH. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  16. ^ "Željeznice". Željeznice. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  17. ^ "Međunarodni aerodrom Sarajevo". www.sarajevo-airport.ba. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  18. ^ "Međunarodni aerodrom Tuzla – Dobrodošli! – JP Međunarodni Aerodrom Tuzla je osnovan od strane Skupštine Tuzlansko – Podrinjskog Kantona Zakonom o Osnivanju JP Međunarodni Aerodrom Tuzla – Zračna Luka Dubrave 1998. godine". Pristupljeno 21. 2. 2022.
  19. ^ "Zračna luka Mostar". mostar-airport.ba. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  20. ^ "JP BH Pošta". Pristupljeno 21. 2. 2022.
  21. ^ "EPBiH". www.epbih.ba. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  22. ^ "Elektroprivreda HZHB Mostar" (jezik: hrvatski). Pristupljeno 21. 2. 2022.
  23. ^ "Privatni". BH Telecom d.d. Sarajevo. 4. 1. 2018. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  24. ^ "Privatni korisnici - HTERONET". www.hteronet.ba. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  25. ^ "Nogometni Savez Federacije BiH". www.nsfbih.ba. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  26. ^ "Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine". www.nfsbih.ba. Pristupljeno 21. 2. 2022.
  27. ^ "Nogometni Savez Federacije BiH". nsfbih.ba. Pristupljeno 30. 11. 2019.

Vanjski linkoviUredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Federacija_Bosne_i_Hercegovine&oldid=3520742"