Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine

Zastupnički dom Parlamenta
Federacije Bosne i Hercegovine
Zastupnički dom Parlamenta; Federacije Bosne i Hercegovine
IX saziv
	Logo Parlamenta Federacije BiH
Vrsta
Vrsta	Donji dom
Ograničenje mandata	Dvije godine (1996-2002); Četiri godine (od 2002)
Historija
Osnovano	6. novembra 1996.
Prethodnik	Ustavnotvorna skupština FBiH
Početak saziva	6. novembra 1996.
Vodstvo
Predsjedavajući	Dragan Mioković, NS
Potpredsjedavajući	Edina Gabela, SBiH
;	Mladen Bošković, HDZBiH
Struktura
Broj zastupnika	98
Političke grupe	SDA: 26 SDP BiH: 15 HDZ BiH-HNS: 15 DF - GS: 12 NIP - SPU BiH: 7 NS: 6 NES: 4 SBiH: 4 HDZ 1990: 3 HNP: 1 HRS: 1 PDA: 1 POMAK: 1 SN: 1 Nezavisni: 1
Izbori
Posljednji opći izbori	2. oktobar 2022.
Sljedeći opći izbori	2026.
Mjesto zasjedanja
	Zgrada Parlamenta Federacije BiH; Hamdije Kreševljakovića 3, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Veb-sajt
	predstanickidom-pfbih.gov.ba

Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine jest donji dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i zastupničko tijelo državljana Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedno sa gornjim domom, tj. Domom naroda, koji predstavlja tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine (Bošnjake, Hrvate i Srbe) i Ostale, čini najviše zakonodavno tijelo entiteta, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Struktura

Sastoji se od 98 zastupnika (prije ustavnih promjena 2002. sastojao se od njih 140), koji se biraju demokratskim putem na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu s Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.^[1]

Sedamdeset predstavnika bira se direktno iz 12 izbornih jedinica, dok se preostalih 28 kompenzacijskih mandata dijeli strankama po broju ukupno osvojenih glasova na nivou Federacije BiH. Broj predstavnika po izbornim jedinicama različit je i kreće se od tri do devet.

Predsjedavajući

Dom ima predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća. Predsjedavajući i potpredsjedavajući ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih i biraju se poslije verifikacije mandata zastupnika. Prijedlog za izbor predsjedavajućeg i dva potpredsjedavajuća doma podnose klubovi zastupnika. Također, njima u radu pomažu savjetnici, kao zvaničnici i eksperti za određena područja. Predsjedavajući predstavlja Dom, saziva sjednice i predsjedava im.^[2] Obaveze su predsjedavajućeg da:^[1]

predstavlja Dom;
učestvuje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicom Doma;
učestvuje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicom Kolegija Doma;
pokreće razmatranje pitanja iz djelokruga Doma na sjednicama;
dogovara se s predsjedavajućim Doma naroda o načinu i rokovima pretresanja odluka koje zahtijevaju potvrdu oba doma;
stara se o ostvarivanju programa rada Doma i o tome obavještava Dom;
stara se o primjenjivanju Poslovnika;
stara se o ostvarivanju načela javnosti u radu Doma i radnih tijela Doma;
stara se o ostvarivanju prava i dužnosti zastupnika u Domu u vezi s obavljanjem njihove funkcije iz djelokruga Doma;
stara se o odnosima i saradnji Doma s drugim federalnim organima;
potpisuje akte koje donosi Dom;
daje upute sekretaru Doma u vezi s obavljanjem poslova i zadataka.

Klubovi zastupnika

U ovom domu mogu se osnovati klubovi zastupnika političkih stranaka. Klub čine najmanje tri zastupnika iz jedne ili iz nekoliko udruženih stranaka, odnosno nezavisnih zastupnika. Klub ima predsjednika i zamjenika predsjednika, koji koordiniraju rad kluba i sarađuju s drugim klubovima.^[3]

Kolegij

Odredbama Poslovnika osnovan je Kolegij Zastupničkog doma, koji se sastoji od predsjedavajućeg, dva potpredsjedavajuća, sekretara i predsjednika klubova zastupnika u Domu. U cilju usklađivanja rada Doma, Kolegij koordinira aktivnostima u pripremama sjednica i utvrđuje dnevni red na sjednicama te razmatra inicijative i prijedloge upućene Domu.^[2]

Trenutni sastav

Radna tijela

Za razmatranje pitanja iz nadležnosti domova, nacrta i prijedloga zakona i drugih općih akata te za pripremanje i obavljanje drugih poslova osnivaju se stalna, povremena, posebna i zajednička radna tijela domova.^[2]

Stalna i privremena radna tijela

Radna tijela Zastupničkog doma daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Dom o pitanjima iz svog djelokruga, koji se utvrđuje Poslovnikom. Stalna radna tijela osnivaju se Poslovnikom ili odlukom Doma, a povremena radna tijela zaključkom Doma. Zastupnički dom odlukom bira predsjednika, zamjenika predsjednika i članove radnih tijela, koji se biraju iz reda zastupnika u Domu.^[2]

Predsjednik i zamjenik predsjednika radnog tijela ne mogu biti iz iste stranke. Izuzetno, članovima Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije, Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih mogu biti imenovane osobe iz reda stručnih, naučnih, kulturnih i javnih djelatnika, s tim da njihov broj ne može biti veći od trećine broja članova komisije, osim Komisije za jezička pitanja i Komisije za pitanja mladih, u kojima broj stručnih, naučnih, kulturnih i javnih djelatnika ne može biti veći od polovine broja članova komisije. Rad radnog tijela organizira predsjednik radnog tijela, u saradnji sa sekretarom tijela, koji je državni službenik.^[2]^[4]

Zajednička i posebna radna tijela

Osim stalnih i privremenih radnih tijela, također postoje zajednička i posebna radna tijela oba doma. Zajednička radna tijela čine Zajednička komisija za usaglašavanje različito usvojenih tekstova zakona i Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju, dok posebna radna tijela čine Nezavisni odbor, Odbor za žalbe građana i Vijeće nacionalnih manjina Federacije BiH.^[2]