Filozofski fakultet u Sarajevu

Filozofski fakultet u Sarajevu je visokoobrazovna institucija sa sjedištem u Sarajevu, članica Univerziteta u Sarajevu. Ovaj fakultet je osnovan 1950. godine i među najstarijim je visokoobrazovnim institucijama u Bosni i Hercegovini. Fakultet danas ima 13 odsjeka i dvije katedre.

Filozofski fakultet u Sarajevu, 1987. godine

Do danas je Filozofski fakultet upisalo 44.674 studenta, dodiplomski studij je završilo 12.126 studenata[1][2].

Filozofski fakultet u Sarajavu do danas ima 357 magistara te 278 doktora nauka[1].

Ovaj fakultet trenutno zapošljava 187 nastavnika, asistenata i saradnika u stalnom radnom odnosu, kao i oko 24 saradnika u dopunskom radnom odnosu.

Na čelu Filozofskog fakulteta u Sarajevu nalazi se dekan. U funkciji dekana u dosadašnjoj historiji ove institucije bio je veći broj djelatnika ovog Fakulteta. Među članovima užeg rukovodstva na Fakultetu su Prodekan za nastavno-naučna pitanja, Prodekan za finansije i Prodekan za naučna pitanja i međunarodnu saradnju. Aktualni dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu je prof. dr Kenan Šljivo.

Odsjek za anglistiku

uredi

Odsjek za anglistiku razvio se iz Katedre za engleski jezik i književnost koja je osnovana 1951. u sklopu Katedre za germanistiku i anglistiku. Zasebne katedre za engleski jezik i književnost i njemački jezik i književnost nastale su 1961. Osnivači anglistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu su bili Obren Vukomanović, Ljubica Vojnović, Olga Humo i Ivo Vidan. Prvi studenti anglistike diplomirali su 1955.

Studij anglistike za osnovna pedagoška i naučna područja djelovanja podrazumijeva izučavanje lingvističkih disciplina (morfologije, fonetike, intonacije, morfosintakse, sintakse, sociolingvistike, pragmatike, historije jezika, te kontrastivne i teorijske lingvistike), savremenog engleskog jezika, engleske i američke književnosti u vidu pregleda književnosti i u obliku izučavanja pojedinih književnih pravaca i perioda.

Predavači

uredi

Duže ili kraće vrijeme na anglistici je radilo nekoliko desetina nastavnika, saradnika i stranih lektora. Na Odsjeku za anglistiku djelovali su: Obren Vukomanović, Ljubica Vojnović, Olga Humo, Ivo Vidan, Branka Bokonjić, Svetozar Koljević, Nikola Koljević, Damir Kalogjera, Zvonimir Radeljković, Midhat Riđanović, Spomenka Beus, Christopher Merrill, Dora Maček, Noreen Skennion, Desmond Maurer, Klara-Lala Abinun, Nadežda Miodrag, Branko Ostojić, Zulejha Riđanović, William Tribe, Nevenka Đurović-Bjelica, Jasna Levinger, Dragan Momirović, Goran Satler, Gordana Đurić, Gordana Gavrilovic, Dževahira Saračević-Arslanagić, Jasminka Mehić, Saša Vukić, Aida Hadžić, Haris Mešinović, Mario Suško, Omer Hadžiselimović, Ivo Šoljan, Ivo Slavnić, Bogdan Rakić, Lada Šestić.

Na Odsjeku za anglistiku trenutno djeluju: Srebren Dizdar, Nedžad Leko, Sanja Šoštarić, Shahab Yar Khan, Larisa Kasumagić-Kafedžić, Merima Osmankadić, Nataša Stojaković, Ksenija Kondali, Ifeta Čirić-Fazlija, Faruk Bajraktarević, Melisa Okičić, Amira Sadiković, Selma Đuliman, Nejla Kalajdžisalihović, Lejla Mulalić, Nermina Čordalija, Davor Njegić, Alma Žero, Srebrenka Mačković, Matea Tolić, Dajana Zečić, Ulvija Tanović, Jakub Salihović i Vedad Lihovac.

U prošlosti su kao anglistički bibliotekari radili Kajka Klobučar, Ivanka Radeljković, Jasna Levinger, Gordana Đurić, te Senija Mujić.

Na Odsjeku za anglistiku gostovali su kao predavači neki od najistaknutijih kritičara i pisaca Velike Britanije, SAD-a i drugih zemalja: David Daiches, Graham Hugh, Chinu Achebe, Mark Strand, William Kennedy, James Hawes

Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik

uredi

Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik razvio se iz Katedre za srpskohrvatski jezik i jugoslovenske književnosti utemeljene s osnivanjem Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1950. godine. U početku je nastava izvođena u okviru dvije studijske grupe na kojima se studirao srpskohrvatski jezik (kao prvi glavni predmet) u kombinaciji s jugoslavenskim književnostima (drugi glavni predmet). Utemeljitelji djelatnosti Odsjeka bili su Jovan Vuković, Rikard Kuzmić, Salko Nazečić, Meša Selimović i Boško Novaković. Godine 1971. Katedra za srpskohrvatski jezik prerasla je u Odsjek za južnoslavenske jezike, a od 1999. novi naziv odsjeka glasi Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik.

Nastavna i naučna djelatnost Odsjeka obuhvatila je problematiku srpskohrvatskog jezika i općelingvističku tematiku. Nastavni program predviđao je i stjecanje osnovnih znanja iz makedonskog i slovenskog jezika (na nivou lektorata). Pedagoški rad na Odsjeku stalno se odvijao u okviru dvije studijske grupe, s jezikom i književnošću kao glavnim predmetima.

Studij srpskohrvatskog, odnosno bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika završio je veliki broj studenata. Najveći broj tih stručnjaka obavlja nastavu maternjeg jezika u srednjim i osnovnim školama u Bosni i Hercegovini, a dio njih djelovao je i danas djeluje u izdavačkim, radijskim i TV-kućama.

Odsjek je pokrenuo stručne časopise Pitanja savremenog književnog jezika (1949) i Književni jezik (1972).

Predavači

uredi

Na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik djelovali su: Jovan Vuković, Rikard Kuzmić, Salko Nazečić, Meša Selimović, Boško Novaković, Fahra Kolaković, Milica Milidragović, Svetozar Marković, Herta Kuna, Ksenija Milošević, Smail Karačević, Nadžija Taso, Hrvoje Križić, Novica Petković, Miloš Okuka, Darija Gabrić-Bagarić, Jagoda Jurić, Mirjana Milković, Velika Josifoska, Jasna Honzak, Miloš Kovačević, Remzija Hadžiefendić-Parić, Bogdan Dabić, Josip Baotić, Donka Podunavac, Zoran Starčević, Danko Šipka, Jasminka Taso, Helena Dugonjić, Alma Granov, Josip Raos.

Članovi Odsjeka danas su Dževad Jahić, Hasnija Muratagić-Tuna, Senahid Halilović, Ismail Palić, Amela Šehović, Lejla Nakaš, Bernisa Puriš, Enisa Tutkur, Halid Bulić, Elma Durmišević-Cernica, Azra Hodžić-Čavkić, Mehmed Kardaš.

Odsjek za filozofiju

uredi

Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu nastao je iz Katedre za filozofiju koja je formirana 1956. Prvi nastavnici bili su: Ante Fiamengo, Ivan Focht, Andrija Krešić i Šefkija Žuljević. Dugo vremena Odsjek se zvao Odsjek za filozofiju i sociologiju, a od 2011. izdvojen je kao samostalan Odsjek za sociologiju.

U okviru naučne i pedagoške djelatnosti Odsjek se orijentirao na proučavanje filozofskih disciplina osobenih za koncept ovog studija, a to su prije svega historija filozofije (antička, srednjovjekovna, novovjekovna i savremena), ontologija, logika, estetika, etika i gnoseologija.

Od značajnijih rezultata koji su ostvarili članovi Odsjeka izdvaja se filozofijska biblioteka Logos, Hrestomatija etičkih tekstova, te časopis Dijalog, prvi filozofijski časopis u Bosni i Hercegovini. Sa Odsjeka su ostvarili članstvo u ANU BiH: Ivan Focht, Arif Tanović, Muhamed Filipović, Abdulah Šarčević i Vladimir Premec.

Predavači

uredi

Na Odsjeku za filozofiju djelovali su: Ante Fiamengo, Ivan Focht, Andrija Krešić, Šefkija Žuljević, Vanja Sutlić, Abdulah Šarčević, Milan Damnjanović, Ante Pažanin, Rudolf Stojak, Risto Tubić, Olga Kozomara, Jelena Berberović, Vojin Simeunović, Spasoje Ćuzulan, Aleksa Buha, Predrag Finci, Mišo Kulić, Željko Pavić, Kasim Prohić, Arif Tanović, Rasim Muminović, Muhamed Filipović, Vladimir Premec, Fatima Lačević, Ivo Komšić, Salih Fočo, Jelena Gaković, Vedad Muharemović, Toni Renić.

Danas na Odsjeku za filozofiju rade: Jasminka Babić-Avdispahić, Sulejman Bosto, Samir Arnautović, Nijaz Ibrulj, Nevad Kahteran, Damir Marić, Ugo Vlaisavljević, Kenan Šljivo i Tijana Okić.

Odsjek za germanistiku

uredi

Odsjek za germanistiku izrastao je iz Katedre za strane jezike formirane na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1950. U početku je bila Katedra za germanistiku i anglistiku, a kasnije su iz nje izrasla dva sasvim samostalna odsjeka. Prvi nastavnici osnivači Odsjeka za germanistiku bile su Emilija Grubačić i Marija Kon.

Na Odsjeku za germanistiku se izučavaju njemački jezik, književnost i kultura. Odsjek je zadužen za školovanje nastavnog kadra za rad u školama svih tipova, ali i kao naučna jedinica koja drži korak sa germanistikom u tzv. matičnim zemljama, prije svega, Njemačkoj i Austriji. U okviru studija germanistike drže se kursevi iz različitih oblasti njemačkog jezika (fonetika, fonologija, morfologija, sintaksa, tvorba riječi, semantika, dijalektologija), iz historijske gramatike i historije njemačkog jezika, te kursevi iz historije njemačke književnosti u vidu cikličnih predavanja i specijalni kolegiji iz oblasti moderne njemačke književnosti (roman, drama, lirika).

Predavači

uredi

Na Odsjeku za germanistiku radili su: Emilija Grubačić, Marija Kon, Wolf Wald, Ivan Pudić, Slavko Valić, Predrag Kostić, Hedviga Šamanek, Hilda Perović, Hanna Morskoy-Popadić, Hela Štampar, Hela Gorkoš, Bajro Đapo, Slobodan Grubačić, Miloje Đorđević, Mira Đorđević, Snježana Blažan-Žuljević, Rada Vranješ-Stanarević, Danka Nikolić, Ranko Sladojević, Inka Omanović, Gordana Beljkašić, Bianka Vukorep, Ana Božanović, Marija Bačvanski, Ljiljana Masal, Nedad Memić, Ljubinka Petrović-Ziemer, Selma Grebović, Heike Link, Tanja Sanden, Florian Haderer, Erminka Zilić, Zlata Maglajlija, Ivana Nevesinjac, Asja Osmančević, Ljubinka Petrović-Ziemer, Nermana Mršo.

U novije vrijeme na Odsjeku za germanistiku rade: Vahidin Preljević, Vedad Smailagić, Minka Džanko, Sanela Mešić, Dario Marić, Naser Šečerović, Irma Duraković, Alma Čović-Filipović, Lara Hedžić, Mersiha Škrgić, Anja Orozović, Nedim Livnjak, Verena Gruber, Karima Elsayed, Jasmina Mahmutović

Odsjek za historiju

uredi

Odsjek za historiju čine nastavnici, profesori, docenti, viši asistenti, asistenti i studenti. Odsjek za historiju je jedan od najstarijih odsjeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, koji je nastao 1950. Prvi profesori bili su ujedno i među osnivačima kako Filozofskog fakulteta, tako i Univerziteta i drugih naučnih institucija u Sarajevu (Anto Babić, Hamdija Kapidžić, Branislav Đurđev).

Studij

uredi

Odsjek za historiju je prije svega nastavni studij. Osnovna djelatnost odsjeka je obrazovanje mladih kadrova, predavača (nastavnika i profesora) za rad u osnovnoj i srednjoj školi. Pored toga diplomirani kadar Odsjeka osposobljen je za rad u naučnim i kulturnim institucijama (fakulteti, instituti, muzeji, arhivi, kulturna društva, državne institucije, sredstva informisanja).

Historija se na Odsjeku za historiju izučava u tri koncentrična kruga – kao:

  1. nacionalna historija Bosne i Hercegovine;
  2. regionalna historija jugoistoka Evrope;
  3. opća historija.

Nastavni proces odvija se po Bolonjskom sistemu kroz tri ciklusa. Prvi ciklus u trajanju od tri godine (180 ECTS bodova) obučava nastavni kadar za osnovne i srednje stručne škole. Drugi ciklus u trajanju od dvije godine (120 ECTS bodova) obrazuje nastavni kadar za gimnazije. Treći ciklus u trajanju od tri godine predstavlja Doktorski studij.

Naučni rad rađen na osnovu izvorne historijske građe i naučnih metoda, koji su proizveli zaposleni na Odsjeku za historiju odnosi se na različita pitanja iz historije Bosne i Hercegovine i ostalih zemalja jugoistočne Evrope, a obuhvata period od neolita do savremenog doba. Odsjek za historiju je centar oko kojeg se okupljaju historičari iz cijele Bosne i Hercegovine. Tu je bilo sjedište Društva historičara Bosne i Hercegovine koje je izdalo 30 svezaka časopisa Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine. Danas objavljuje Radove (Historija, Historija umjetnosti, Arheologija). Na Odsjeku za historiju djeluje Društvo za proučavanje srednjovjekovne bosanske historije koje se bavi medievalnom bosanskom historijom.

Predavači

uredi

U dugoj tradiciji nastavni proces su izvodili (abecedni popis): Ahmed Aličić, Vlado Azinović, Anto Babić, Nikola Babić, Miloš Bajić, Alojz Benac, Borivoj Čović, Pejo Ćošković, Miroslav Đorđević, Branislav Đurđev, Milorad Ekmečić, Ferdo Gestrin, Hamid Hadžibegić, Iljas Hadžibegović, Ferdinand Hauptmann, Fahrudin Isaković, Enver Imamović, Dževad Juzbašić, Hamdija Kapidžić, Ibrahim Karabegović, Muhamed Karamehmedović, Desanka Kovačević-Kojić, Tomislav Kraljačić, Ibrahim Krzović, Dubravko Lovrenović, Sida Marjanović, Ekrem Mursel, Vesna Mušeta-Aščerić, Boris Nilević, Esad Pašalić, Petar Pejčinović, Muhidin Pelesić, Enes Pelidija, Stanko Perazić, Rade Petrović, Dimitrije Sergejevski, Haris Silajdžić, Slobodan Šoja, Marko Šunjić, Ibrahim Tepić, Đuro Tošić, Ahmed Tuzlić, Vinko Valčić, Milan Vasić, Snježana Vasilj, Željko Vujadinović i Pavo Živković.

U radnom odnosu na Odsjeku za historiju trenutno su: Zijad Šehić, Husnija Kamberović, Esad Kurtović, Edin Radušić, Salmedin Mesihović, Amila Kasumović, Fahd Kasumović, Emir O. Filipović, Amir Duranović, Amra Šačić, Melisa Forić Plasto, Minela Radušić i Almir Peco.

Od članova Odsjeka za historiju, njih deset su članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a više nastavnika nagrađeno je najvećim nagradama koje su se dodjeljivale u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini. Od školske 2002/2003. kao sastavni dio Odsjeka za historiju počela je s radom Katedra za historiju umjetnosti, a od 2009/2010 Katedra za arheologiju.

Značajan doprinos u radu Odsjeka dali su bibliotekari koji su radili ili sada rade i potpomažu historičarima korištenje fondova Biblioteke Filozofskog fakulteta: Fejzulah Hadžibajrić, Montina Severin, Habiba Koldžo, Milan Nikolić (Vladimir Srebrov), Fuada Muslić, Sadžida Bjelak i Elvira Poljak

Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine

uredi

Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine nastao je iz Katedre za srpskohrvatski jezik i jugoslovenske književnosti osnovane kada je osnovan i Filozofski fakultet u Sarajevu 1950. Prvi nastavnici na Odsjeku bili su Salko Nazečić i Meša Selimović, a Jovan Vuković i Rikard Kuzmić za područje jezika. Od 1959. formirana je posebna Katedra za jugoslovenske književnosti, koja je 1971. prerasla u Odsjek za jugoslovenske književnosti, od 1979. Odsjek književnosti naroda i narodnosti Jugoslavije, koji od osamostaljivanja Bosne i Hercegovine nosi današnji naziv: Odsjek za književnosti naroda Bosne i Hercegovine. Danas se na Odsjeku kao posebni predmeti izučavaju bošnjačka, hrvatska i srpska književnost u svom integralnom obimu.

Nastavnici Odsjeka bili su među osnivačima i saradnicima Instituta za književnost u Sarajevu (Institut za izučavanje jugoslovenskih književnosti), kao i među organizatorima i učesnicima brojnih domasćih i međunarodnih naučnih skupova. Jedno vrijeme Odsjek je izdavao časopis Pitanja književnosti i jezika (1954-1958). Najvažniji naučni projekti u kojima su nastavnici Odsjeka bili uključeni su oni koji su se odvijali u okrilju ANU BiH: Istorija književnosti Bosne i Hercegovine i Prilozi za istoriju književnosti Bosne i Hercegovine.

Na Odsjeku su studenti dobivali diplome profesora jugoslavenskih književnosti, književnosti naroda i narodnosti Jugoslavije i na kraju književnosti naroda Bosne i Hercegovine a njihovo osnovno zanimanje odvija se u nastavi u školama, ali i na drugim mjestima tako da su mnogi od njih ugledni kulturni i javni radnici, književnici, novinari, urednici u izdavačkim kućama, časopisima i listovima, na radiju i televiziji.

Predavači

uredi

U ranijem vremenu na Odsjeku su djelovali: Salko Nazečić, Meša Selimović, Jovan Vuković, Rikard Kuzmić, Boško Novaković, Midhat Begić, Dragiša Živković, Fahra Kolaković, Samija Njuhović, Miodrag Šijaković, Vlastimir Erčić, Zdenko Lešić, Cveta Popović-Kovačević, Branko Milanović, Radovan Vučković, Slavko Leovac, Milica Ivanišević, Ljubica Tomić-Kovač, Mirjana Romić-Bogavac, Hatidža Dizdarević-Krnjević, Radojka Radulović, Juraj Martinović, Ljubomir Zuković, Stanko Janež, Muris Idrizović, Miroslav Pantić, Emina Memija, Dževad Karahasan, Dragomir Gajević, Branko Letić, Božidar Pejović, Pero Šimunović, Muhsin Rizvić, Rajka Božović, Izet Muratspahić, Enes Duraković, Munib Maglajlić, Fahrudin Rizvanbegović, Dejan Đuričković, Gordana Muzaferija.

Na Odsjeku danas djeluju: Fatma Hasanbegović, Enver Kazaz, Muhidin Džanko, Nenad Veličković, Nihad Agić, Alija Pirić, Sanjin Kodrić, Sead Šemsović, Ena Begović-Sokolija i Edina Murtić.

Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo

uredi

Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo utemeljen je 1972. Inicijativu za osnivanje podnijeli su Filozofski fakultet u Sarajevu, Zajednice pozorišta Bosne i Hercegovine, Republički sekretarijat za kulturu, Dramski studio, Društvo bibliotekara Bosne i Hercegovine. Tada je imao naziv Odsjek za opštu književnost, teatrologiju i bibliotekarstvo. Cilj studija bila je obuka kadrova iz oblasti scenskih umjetnosti i bibliotečke djelatnosti u Bosni i Hercegovini.

Odsjek se orijentirao prema najznačajnijim pojavama u historiji svjetske književnosti, izučavanju savremenih dostignuća u oblasti bibliotekarstva i različitih teatroloških oblasti. Prve dvije godine bile su posvećene izučavanju književno-teorijskih osnova i književno-povijesnih tokova, a posljednje dvije godine su obuhvatale stručne discipline (bibliotekarstvo, teatrologija). Nakon osnivanja Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, teatrološko usmjerenje na Odsjeku je ukinuto, a nekoliko profesora sa Odsjeka aktivno je sudjelovalo u osnivanju i radu Akademije. U novije vrijeme naziv je promijenjen u Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo. Od 2020. godine odsjek je preimenovan u Odsjek za komparativnu književnost i informacijske nauke.

Studij komparativne književnosti nudi znanja iz historije svjetske književnosti, teorije i metodologije proučavanja književnosti te historije i poetike književnih rodova i vrsta, književne kritike, teatrologije, filmologije i niza književnosti srodnih humanističkih disciplina. Studij bibliotekarstva razvio se prema najsavremenijim bibliotečkim disciplinama, poput digitalnog bibliotekarstva i informacijskih znanosti. Raspon djelatnosti za koje su osposobljeni završeni student komparativne književnosti veoma je širok, tako da oni mogu obavljati različite poslove vezane uz izdavaštvo, medije, bibliotekarstvo i kulturu u najširem smislu.

Predavači

uredi

U toku svoga postojanja na Odsjeku su radili: Josip Lešić, Zdenko Lešić, Slavko Leovac, Nikola Koljević, Ljubinka Bašović, Zdravko Kajmaković, Vojislav Maksimović, Emir Žuljević, Đorđe Slavnić, Dubravka Petranović, Zdravka Vučinić, Fatima Festić, Lamija Hadžiosmanović, Emina Memija, Nirman Moranjak-Bamburać, Kemal Bakaršić, Ivica Pinjuh, Tvrtko Kulenović, Dževad Karahasan, Marko Vešović.

Na Odsjeku za komparativnu književnost i bibliotekarstvo djeluju: Marina Katnić-Bakaršić, Muhamed Dželilović, Senada Dizdar, , Nina Alihodžić, Almir Bašović, Ajla Demiragić, Lejla Kodrić, Mario Hibert, Andrea Lešić-Thomas, Edin Pobrić, Lejla Hajdarpašić, Adisa Bašić, Fahrudin Kujundžić, Feđa Kulenović, Matija Bošnjak.

Odsjek za orijentalnu filologiju

uredi

Odsjek za orijentalnu filologiju pripada najstarijim odsjecima koji su činili Filozofski fakultet u Sarajevu prilikom njegovog osnivanja 1950. Šaćir Sikirić i Nedim Filipović su bili prvi profesor i osnivači Katedre za orijentalnu filologiju.

Godine 1971. Katedra prerasta u Odsjek za orijentalne jezike i književnosti, koji je u početku imao dvije katedre: Katedra za arapski jezik i književnost i Katedra za turski jezik i književnost, a ubrzo je osnovana i treća – Katedra za perzijski jezik i književnost. Godine 2003. Odsjek za orijentalistiku preimenovan je u Odsjek za orijentalnu filologiju.

Predavači

uredi

Kroz dugi niz godina na Odsjeku za orijentalnu filologiju djelovali su i još uvijek djeluju: Šaćir Sikirić, Nedim Filipović, Besim Korkut, Hamid Hadžibegić, Omer Mušić, Teufik Muftić, Ešref Kovačević, Salih Trako, Džemal Ćehajić, Sulejman Grozdanić, Srđan Janković, Vančo Boškov, Bećir Džaka, Vasja Sterle, Nada Bojanić, Naida Mehmedagić-Sušić, Jasna Šamić, Ekrem Čaušević, Amir Dervišević, Dragana Kujović, Kerima Filan, Aida Damadžić, Slobodan Ilić, Nada Žan, Pajo Avirević, Vesna Đukić, Jusuf Ramić, Namir Karahalilović, Amir Ljubović, Fehim Nametak, Esad Duraković, Lejla Gazić, Fazileta Hafizović, Amina Šiljak-Jesenković, Suada Imamović, Smaila Sjenar, Elma Dizdar, Sabina Bakšić, Munir Mujić, Alena Ćatović, Mirsad Turanović, Suada Muharemović, Amra Mulović, Đenita Haverić, Munir Drkić, Mirza Sarajkić, Velida Mataradžija, Jasmina Pulić.

Odsjek za pedagogiju

uredi

Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu osnovan je 1963. Od 1969. Odsjek za pedagogiju transformiran je u Odsjek za pedagogiju sa psihologijom, a nešto kasnije mijenja ime u Odsjek za pedagogiju i psihologiju. Od školske 1988-1989. od Odsjeka za pedagogiju i psihologiju stvorena su dva samostalna odsjeka¨: Odsjek za pedagogiju i Odsjek za psihologiju. Prvi stalni nastavnici na pedagoškim predmetima na novoosnovanom Odsjeku za pedagogiju bili su Petar Mandić, Nikola Filipović, Branko Rakić, Muhamed Muradbegović.

Članovi Odsjeka za pedagogiju pokrenuli su i značajno djelovali u nekoliko pedagoških časopisa: Naša škola, Prosvjetni list, Porodica i dijete, Obrazovanje odraslih i Didaktički putokazi. Uz učešće i asistenciju kadra sa ovog Odsjeka stvoreni su slični odsjeci ili katedre za obrazovanje diplomiranih pedagoga i nastavnika u Bihaću, Mostaru, Tuzli i Zenici. Odsjek za pedagogiju je 2007. organizirao XIII svjetski kongres udruženja komparativnih pedagoga, čija je tema bila: Živjeti zajedno - edukacija i interkulturalni dijalog.

Predavači

uredi

U ranijem periodu na Odsjeku su radili: Petar Mandić, Nikola Filipović, Branko Rakić, Muhamed Muradbegović, Gojko Babić, Zlatko Pregrad, Mihajlo Ogrizović, Boris Petz, Borivoje Samolovčev, Tihomir Prodanović, Radivoj Kvaščev, Dragutin Franković, Anđelko Krković, Mladen Zvonarević, Nenad Havelka, Muhamed Dervišbegović, Maja Bakić-Đurić, Veljko Banđur, Mladen Bevanda, Milenko Brkić, Vladimir Erceg, Nada Danić, Nedjeljka Gajanović, Fuad Hegić, Marko Palekčić, Mujo Slatina, Darinka Mitrović, Petar Stojaković, Aleksandar Bojkovski, Ismet Dizdarević, Ratko Dunđerović, Ejub Ćehić, Renko Đapić.

Sada na Odsjeku rade: Adila Pašalić-Kreso, Dževdeta Ajanović, Hašim Muminović, Lidija Pehar-Zvačko, Mirjana Mavrak, Lejla Kafedžić, Amir Pušina, Snježana Šušnjara, Azra Jajatović, Sandra Bjelan, Dženeta Camović, Emina Dedić-Bukvić, Lejla Hodžić, Amina Isanović i Merima Zukić.

Odsjek za psihologiju

uredi

Odsjek za psihologiju pripada mlađim odsjecima na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Osnovan je 1989. Prije toga psihologija se izučavala na Odsjeku za pedagogiju i psihologiju. Prvi nastavnik na predmetima iz psihologije bio je Ismet Dizdarević.

Na Odsjeku za psihologiju otvoren je Centar za psihološka istraživanja, edukaciju i savjetovanje (CPIES). Odsjek je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu organizirao Prvi međunarodni simpozij pod nazivom: Trauma kod djece i adolescenata (1997), simpozij Psihosocijalne posljedice rata (rezultati empirijskih istraživanja provedenih na prostoru bivše Jugoslavije) (2000), seminar na temu: Strukturalno modeliranje (2002), konferenciju: Doprinos istočnjačke filozofije zapadnoj psihologiji (2003), okrugli sto: Prevencija nasilja među djecom i adolescentima kroz sistem obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite (2008), naučno-stručni skup: Prvi sarajevski dani psihologije (2009), okrugli sto: Psiholog u školi (2010).

Predavači

uredi

Od osnivanja Odsjeka za psihologiju nastavu su izvodili: Ismet Dizdarević, Nedjeljka Gajanović, Ejub Ćehić, Ratko Dunđerović, Petar Stojaković, Aleksandra Fabrio, Faruk Dilberović, Asim Omerović, Amela Kulenović, Jelena Berberović, Ugo Vlaisavljević, Jasminka Babić-Avdispahić, Mujo Hasković, Aida Hašimbegović, Ranka Mavrinac, Jasna Bajraktarević, Alija Kulenović, Branimir Šverko, Dean Ajduković, Marina Ajduković, Dragutin Ivanec, Damir Ljubotina, Darja Maslić-Seršić, Ivanka Živčić-Bećirović, Vladimir Takšić, Ilija Manenica, Klas Brenk, Valentin Bucik, Boris Wolf, Konstantin Momirović, Ivan Šiber, Mirjana Mavrak, Azra Jajatović, Rudolf Stojak, Ismet Cerić, Amir Pleho, Muhamed Gavranović, Elvira Duraković-Belko, Eldan Kapur, Tanja Todorović, Ognjenka Đurđev, Dino Đipa, Slobodan Marković.

Nastavu na Odsjeku izvode: Hašim Muminović, Renko Đapić, Sibela Zvizdić-Meco, Jadranka Kolenović-Đapo, Nermin Đapo, Indira Fako, Maida Koso-Drljević, Enedina Hasanbegović-Anić, Dženana Husremović, Amela Dautbegović, Mirna Marković-Pavlović, Ratko Đokić, Nina Hadžiahmetović, Đenita Tuce, Saša Drače i Sabina Alispahić.

Odsjek za romanistiku

uredi

Odsjek za romanistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu nastao je od Katedre za francuski jezik i književnost, Katedre za latinski jezik i književnost (1950), te Katedre za italijanski jezik i književnost i Katedre za španski jezik. Ove četiri katedre čine okosnicu modernog djelovanja Odsjeka za romanistiku. Odsjek je razvijao plodnu pedagošku i naučnu djelatnost, obrazujući profesore romanskih jezika i književnosti, književne i stručne prevodioce, korespondente, naučne i kulturne radnike, književnike i književne kritičare.

Katedra za francuski jezik i književnost

uredi

Razlozi za osnivanje Katedre za francuski jezik i književnost bili su, s jedne strane, uloga francuske kulture u historiji modernog svijeta, vrijednost francuske književnosti i njene mnogostruke veze sa književnostima s naših prostora, kao i značaj francuskog jezika u svijetu, te s druge strane, pomanjkanje stručnjaka za francuski jezik i književnost u školama, na fakultetima, u naučnim i kulturnim ustanovama. Prvi nastavnici na Katedri za francuski jezik i književnost, jezgri budućeg Odsjeka za romanistiku bili su istaknuti stručnjaci i pedagozi: Milenko Vidaković (za francuski jezik) i Midhat Šamić (za francusku književnost).

Na Katedri za francuski jezik i književnost djelovali su: Miodrag Ibrovac, Nikola Banašević, Anton Polanščak, Vlado Drašković, Vojmir Vinja, Henrik Barić, Mauricette Sullerot-Begić, Branko Džakula, Vera Gerersdorfer, Hanifa Kapidžić-Osmanagić, Nikola Kovač, Almasa Defterdarević-Muradbegović, Vladimir Osipov, Muhamed Nezirović, Vlado Sučić, Fahrudin Kreho, Marie-Agnès Faix-Vujić, Maurice Jordy, André Argaud, Daniel Simonin, André Ringenbach, Jean-Louis Depierris, Marguerite Vincent-Babić, Jacqueline Georges, Jean Risse, Geneviève Sautel, Jean-Pierre Sautel, Maurice Le Blanc, Jocelyne Hubert, Christian Petr, Michelle Beyssac, Jean-Michel Gras, Avdo Tanković, Tatjana Jovanović, Hélène Ducret, Dalibor Tomić, Véronique Beucler, Cécile Derbois, Marie Montaud, Valérie Sombrun, Nataša Bratić, Zrinka Šimunić, Rubina Varatanović, Ilda Rujevic.

Na Katedri za francuski jezik i književnost djeluju: Alma Sokolija, Vesna Kreho, Altijana Brkan, Ivan Radeljković, Dijana Kapetanović-Ljubas, Lejla Tekešinović, Lejla Osmanović.

Katedra za italijanski jezik i književnost

uredi

Nastavu italijanskog jezika u početku je vodila Glorija Rabac (1954-1960), a kasnije Giuseppe Gillardini (1969), te Sofia Zani (1974-1976). Pored njih radili su i Aleksandar Đukić, Vittorio Bevilacqua, Marco Noce, Gianluca Paciucci, Daniele Onori, Nikša Stipčević, Mladen Machiedo, Tvrtko Kulenović, Smaragda Mujagić. Katedra za italijanski jezik i književnost uvedena je zaslugom Jasmina Džinde. Danas na Katedri za italijanski jezik i književnost djeluju: Mirza Mejdanija, Nermina Čengić, Nerma Kerla, Aida Čopra, Daniele Onori.

Katedra za španski jezik

uredi

Nastava španskog jezika uvedena je školske 1978/1979. Prvi nastavnik bio je prof. dr. Muhamed Nezirović. Značajnu podršku radu katedre daje Ambasada Kraljevine Španije u Sarajevu. Na katedri su djelovali: Alica Pšorn-Knezović, Pilar Gil Ganovas, Pilar Dolado, Jose-Daniel Espejo Balanza, Sonia Torres-Rubio, Isabel Ibarra Garcia, Edina Spahić.

Katedra za latinski jezik i književnost

uredi

Uz redovne pedagoške aktivnosti, članovi ove katedre usmjeravali su svoja proučavanja ka bosanskom latinitetu, komparativnim studijama i prevođenju tekstova latinskih pisaca. Prvi nastavnik na Katedri za latinski jezik i književnost bio je Petar Pejčinović. Pored njega na katedri su djelovali: Matija Lopac, Ahmed Tuzlić, Željko Puratić, Šimun Šonje, Pavle Knezović, Grga Rajić, Zlata Bukvić, Husein Lojo, Drago Župarić, Dijana Beljan, Aida Čopra.

Odsjek za slavenske jezike i književnosti

uredi

Katedra za ruski jezik i književnost koja je osnovana 1961. prerasla je u Odsjek za slovenske jezike i književnosti 1972. Prvi nastavnici i saradnici bili su Rikard Kuzmić, Tatjana Šeremet, Milica Milidragović, Marija Ančić-Obradović, Nazif Kusturica, Olga Janić, Svetlana Beodranski i Milovan Milinković. U početku je nastava bila organizirana samo na trogodišnjem studiju, a kasnije je prerasla u četverogodišnji studij. Devedesetih godina 20. stoljeća u okviru Odsjeka djelovala je i Katedra za poljski jezik i književnost. Izučavanje ruskog jezika opada devedesetih godina 20. stoljeća, a u moderno doba interes se opet povećava.

Naučni i stručni radovi članova Odsjeka za slavenske jezike i književnosti temeljila su se prije svega na kontrastivnom istraživanju ruskog i maternjeg jezika. Takvi radovi osvjetljavaju uzajamne doticaje i prožimanja među slavenskim jezicima i predstavljaju vrijedan doprinos razvoju slavistike. Objavljen je veliki broj prijevoda iz oblasti ruske književnosti a u novo vrijeme veliki broj radova djelatnika sa Odsjeka usmjeren je na ruskobosanskohercegovačke književne paralele. Odsjek je organizirao skupove pod nazivom Sarajevski slavistički dani, te pokrenuo zbornike Sarajevski slavistički dani i časopis Slavist.

Predavači

uredi

Na odsjeku su djelovali: Rikard Kuzmić, Tatjana Šeremet, Milica Milidragović, Marija Ančić-Obradović, Nazif Kusturica, Olga Janić, Svetlana Beodranski, Milovan Milinković, Dimitrije Veselinović, Bogdan Dabić, Aleksandar Done, Gordana Besarović, Branko Tošović, Zofja Maliszewski-Vuković, Natalija Minajeva, Malik Mulić, Nirman Moranjak-Bamburać, Ilijas Tanović, Borisav Tošić, Gorjana Dragišić, Zdravko Malić, Gordana Jovanović, Snežana Kondić, Orhan Wasilewski, Nenad Vuković.

Danas na Odsjeku djeluju: Marina Katnić-Bakaršić, Safet Kešo, Adijata Šabić, Amela Ljevo-Ovčina i Karla Koutkova.

Odsjek za sociologiju

uredi

Katedra za arheologiju

uredi

Katedra za historiju umjetnosti

uredi

Katedra za historiju umjetnosti osnovana je 2002. pri Odsjeku za historiju. Pored djelatnika Filozofskog fakulteta u Sarajevu ideju o osnivanju studija historije umjetnosti inicirali su nastavnici Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu (prof. dr. Ibrahim Krzović i prof. dr. Sadudin Musabegović).

Na studiju Historije umjetnosti studenti se upoznaju kako s tradicionalnim metodama historije umjetnosti (formalna i stilistička analiza, konvencionalna ikonografija) tako i s promjenama u samoj naučnoj disciplini koje su se desile u novije vrijeme pod utjecajem kritičke teorije, društvene historije, te kulturoloških i rodnih studija. Studij počiva na savremenim metodama historije i teorije umjetnosti, na multidisciplinarnom pristupu interpretaciji umjetničkog djela. Historijski i teorijski pristup umjetnosti upotpunjava se znanjima iz oblasti muzejske prakse i drugim naučnim oblastima iz domena zaštite kulturnohistorijskog naslijeđa.

Predavači

uredi

Nedostatak vlastitog kadra riješavan je angažiranjem nastavnika iz drugih sredina, najvećim dijelom sa ostalih fakulteta u Bosni i Hercegovini te Sveučilišta iz Zagreba. U radu na Katedri učestvovali su: Ibrahim Krzović, Sadudin Musabegović, Enver Imamović, Sulejman Bosto, Fehim Hadžimuhamedović, Vesna Mušeta-Aščerić, Vjekoslava Sanković-Simčić, Ćazim Hadžimejlić, Amir Pašić, Ljiljana Ševo, Tomislav Šola, Sanja Cvetnić, Ljiljana Kolešnik, Ivana Prijatelj-Pavičić.

Na Katedri za historiju umjetnosti djeluju: Aida Abadžić Hodžić, Mirza Hasan Ćeman, Asja Mandić, Senadin Musabegović, Andrea Baotić, Haris Dervišević.

Dekani

uredi

Od osnivanja 1950. do savremenog doba dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu birani su na jednu mandatnu školsku godinu i na dvije mandatne školske godine. Vremenom je mandat od jedne i od dvije godine mogao da bude reizboran. Danas se dekan bira na dvije godine uz mogućnost jednog reizbora na još dvije godine.

  1. Anto Babić 1950/1951.
  2. Vera Šnajder 1951/1952. i 1952/1953.
  3. Husein Brkić 1953/1954.
  4. Salko Nazečić 1954/1955.
  5. Tvrtko Kanaet 1955/1956.
  6. Jovan Vuković 1956/1957.
  7. Anto Babić 1958/1959.
  8. Vera Šnajder 1958/1959.
  9. Dragiša Živković 1959/1960. i 1960/1961.
  10. Esad Pašalić 1961/1962. i 1962/1963.
  11. Branislav Đurđev 1963/1964. i 1964/1965.
  12. Svetozar Marković 1965/1966. i 1966/1967.
  13. Midhat Šamić 1967/1968. i 1968/1969.
  14. Branko Džakula 1969/1970. i 1970/1971.
  15. Petar Mandić 1971/1972. i 1972/1973.
  16. Hanifa Kapidžić-Osmanagić 1973/1974. i 1974/1975.
  17. Marko Šunjić 1975/1976. i 1976/1977.
  18. Gojko Babić 1977/1978. i 1978/1979.
  19. Kasim Prohić 1979/1980.
  20. Zdenko Lešić 1982/1983.
  21. Juraj Martinović 1983/1984. i 1984/1985.
  22. Rade Petrović 1985/1986 i 1986/1987.
  23. Milan Vasić 1987/1988.
  24. Nazif Kusturica 1989/1990, 1990/1991. i 1991/1992.
  25. Zvonimir Radeljković 1992/1993. i 1993/1994.
  26. Ibrahim Tepić 1994/1995, 1995/1996. i 1996/1997.
  27. Ilijas Tanović 1997/1998.
  28. Vlado Sučić 1998/1999,1999/2000, 2000/2001. i 2001/2002.
  29. Amir Ljubović 2002/2003. i 2003/2004.
  30. Salih Fočo 2004/2005. i 2005/2006.
  31. Josip Baotić 2006/07.
  32. Srebren Dizdar 2006/2007, 2007/2008. i 2008/2009.
  33. Ivo Komšić 2009/2010, 2010/2011, 2011/2012 i 2012/2013.
  34. Salih Fočo 2013.

U periodu 1980-1988. Filozofski fakultet u Sarajevu se administrativno vodio kao Radna organizacija (RO) sa dva OOUR-a: OOUR Filozofija i OOUR Filologija. Tada je imao dekane u dva OOUR-a:

Dekani OOUR-a Filozofija Filozofskog fakulteta u Sarajevu:

  1. Iljas Hadžibegović 1980/1981.
  2. Risto Tubić 1981/1982. i 1982/1983.
  3. Milenko Brkić 1983/1984. i 1984/1985.
  4. Predrag Finci 1985/1986. i 1986/1987.
  5. Vladimir Premec 1987/1988.

Dekani OOUR-a Filologija Filozofskog fakulteta u Sarajevu:

  1. Juraj Martinović 1980/1981. i 1981/1982.
  2. Tvrtko Kulenović 1982/1983.
  3. Miloje Đorđević 1983/1984. i 1984/1985.
  4. Ivo Šoljan 1985/1986. i 1986/1987.
  5. Ekrem Čaušević 1987/1988.

Također pogledajte

uredi

Literatura

uredi
  • Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 15-16.
  • Edin Radušić – Emir O. Filipović, Šest decenija Odsjeka za historiju , Prilozi Instituta za istoriju 39, Sarajevo, 2010, str. 169-171.
  • Nastavni plan i program Odsjeka za historiju 2008/2009 [[1]]
  • Nastavni plan i program Odsjeka za historiju 2013/2014 [[mrtav link]]

Vanjski linkovi

uredi

Reference

uredi