Ivan Focht

Ivan Focht
Ivan Focht
Rođenje	7. juni 1927.; Sarajevo, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Smrt	3. oktobar 1992 (65 godina); Zagreb, Republika Hrvatska
Nacionalnost	Hrvat
Zanimanje	Filozof

Ivan Focht (1927–1992), filozof, član ANU BiH.

U rodnom Sarajevu završio je osnovnu školu i gimnaziju. Učesnik je NOB-a 1941-1945. Završio je studije filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1951. Na istom fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti 1956.

Od 1951. radi na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Izabran je 1956. za docenta, 1962. za vanrednog a 1968. za redovnog profesora. Na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu predavao je estetiku i logiku. Predavao je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu (1957–1965). Penzionisan je 1974. Poslije se preselio u Zagreb i tamo živio do smrti 1992. Bavio se gljivarstvom i naučnom fantastikom.

Objavio je brojne radove, rasprave, eseje i studije iz oblasti estetike. Bavio se i prevođenjem. Uređivao je časopise Odjek i Izraz. Bio je član ANU BiH. Ivan Focht je jevrejskog porijekla.

Knjige

(1959.): Istina i biće umjetnosti, Sarajevo: Svjetlost.
(1961.): Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost / Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti, Sarajevo: Veselin Masleša.
(1965.): Moderna umetnost kao ontološki problem, Beograd: Institut društvenih nauka.
(1972.): Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika.
(1976.): Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga.
(1979.): Gljive Jugoslavije, Beograd: Nolit.
(1980.): Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta, Beograd: Nolit.
(1986.): Ključ za gljive, Zagreb: Naprijed.
(1987.): Naši vrganji, Zagreb: Znanje.

Izabrani članci

(1950.): Marks o ljudskoj slobodi, Zora, 3, br. 9, 38-46.
(1952.): Nerješive proturječnosti egzistencijalizma, Vjesnik NFH, br. 2143 od 23. 3. 1952.
(1953.): Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi historije filozofije, Pregled, 3, br. 10, 225-230.
(1954.): Egzistencijalizam kao filozofija i kao umjetnost, 7 dana, br. 84 od 30. 12. 1954.
(1955.): Marksova misao o razvitku osjećaja ljepote, Život, br. 9, knj. 7, 565-570.
(1955.): Hegelov pojam o umjetnosti i postromantička umjetnost, Pregled, br. 6, 457-466.
(1956.): Realizam-modernizam, Kulturni radnik, br. 10, 7-14.
(1956.): Sumnja kao mati filozofije, Omladinska riječ, br. 528 od 8. 6. 1956.
(1957.): Neobičan položaj moderne muzike, Kulturni radnik, br. 1-2, 14-20.
(1957.): Marksistička estetika rješenja u djelu Max Raphaela, Izraz, 1-2, knj. 9, 193-205.
(1957.): “Odumiranje” i budućnost umjetnosti, Naše teme: Časopis mladih o društvenim zbivanjima, 1, br. 1, 90-96.
(1958.): Pavle Stefanović, "Tragom tona", Izraz, 2, br. 7-8, 101-104.
(1958.): Vodeći njemački kritičari o stanju književne kritike, Izraz, 2, br. 7-8, 132-135.
(1958.): Uloga estetike u Hegelovom filozofskom sistemu, Pregled, br. 10, 251-260.
(1958.): U tmini egzistiranja, Izraz, br. 4, 459-464.
(1958.): Sedlmayrova dijagnoza: Moderna umjetnost shvaćena kao izraz bolesti svoje epohe, Izraz, 2, br. 9, 181-193.
(1958.): Sedlmayrova dijagnoza, II: Pet bolesti moderne umjetnosti, Izraz, 2, br. 10, 331-341.
(1958.): Hegel o umjetničkoj spoznaji, Izraz, 2, br. 12, 537-550.
(1959.): Apstraktno slikarstvo pod udarima, Izraz, br. 7-8.
(1959.): Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, Izraz, 3, br. 11-12, 488-500.
(1959.): Problemi realizma, Izraz, 3, knj. 5, br. 4, 413-421.
(1959.): Rudi Supek: Umjetnost i psihologija, Izraz, 3, knj. 5, br. 5, 535-538.
(1959.): Stravinski nije protiv Haydna, Izraz, 3, knj. 5, br. 6, 593-597.
(1959.): Posljednji veliki sistem estetike, Izraz, br. 9, 159-173.
(1959.): Značaj Rafaelovih gnoseoloških istraživanja, Pregled, br. 7-8, 101-106.
(1960.): Religija i umjetnost kod Hegela, Izraz, br. 1-2, 45-52.
(1960.): Šta je Hegel uistinu mislio?, Izraz, br. 5, 470-475.
(1960.): Kierkegaard o odnosu forme i sadržaja, Izraz, br. 7-8, 31-45.
(1960.): Kierkegaard o pjesničkoj egzistenciji, Izraz, br. 9, 172-182.
(1960.): Šta je živo a šta mrtvo u Croceovoj estetici, Izraz, br. 3, 201-219 (objavljeno i kao predgovor knjizi: B. Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, Zagreb, 1960).
(1960.): Temelji Lukačeve estetike, predgovor knjizi: Dj. Lukač: Prolegomena za marksističku estetiku: Posebnost kao centralna kategorija estetike, Beograd, 1960, v-xxxv.
(1961.): Tegobe teorije odraza, Izraz, 5, knj. 2, 149-165.
(1961.): Pretpostavke za rješavanje pitanja o estetskom kriteriju vrijednosti umjetničkog djela, Gledišta, br. 4, 4-9.
(1961.): Vrednote umjetničkog djela, Odjek, br. 4 od 1. 4. 1961.
(1961.): Svijet umjetnine, Izraz, br. 4-5, 366-380.
(1961.): Humanost umjetnosti, Izraz, br. 10, 283-305.
(1961.): Faze u nastajanju umjetničkog djela, Izraz, br. 11-12, 444-455.
(1962.): Unutarnji mehanizam aforizma, Izraz, br. 7, 13-32.
(1962.): Postoji li svetski um, Politika od 3. 6. 1962.
(1963.): Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), Humanizam i socijalizam, knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234.
(1964.): Izgledi fenomenološke estetike muzike, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 3, knj. 6, br. 11, 679-712.
(1966.): Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, Praxis, 3, br. 2, 167-180.
(1967.): Granica Hartmannove estetike, Praxis, 4, br. 5-6, 749-754.
(1967.): Umjetnost i partijnost, Izraz, 9, br. 8-9, 815-822.
(1969.): O knjizi Dragutina Gostuškog "Vreme umetnosti", Treći program Radio Beograda, br. 1, proljeće, 245-254.
(1969.): Estetički programi časopisa, Treći program Radio Beograda, br. 2, ljeto, 219-230.
(1970.): Teorijski autoportret, Treći program Radio Beograda, br. 4, zima, 324-332.
(1971.): Modalitet umjetnosti, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 9, 338-346.
(1971.): Umjetnost kao objektivirani duh, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 10-11, 552-558.
(1972.): Adornova podjela umjetnosti na "avangardnu" i "masovnu", Kulturni radnik, br. 5, 83-89.
(1972.): La notion pythagoricienne de la musique: contribution a s determination, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 3, br. 2, 161-172
(1972.): Korčulanske gljive sabrane u prosincu Arhivirano 3. 3. 2016. na Wayback Machine, Zbornik otoka Korčule, sv. 2, 229-240.
(1973.): Šta je muzika, Treći program Radio Beograda, br. 16, zima, 345-354.
(1973.): Ukus malograđanina, Treći program Radio Beograda, br. 17, proljeće, 259-266.
(1973.): "Forma" i forme, Treći program Radio Beograda, br. 18, ljeto, 325-366.
(1973.): Otvorenost za vrednote, Treći program Radio Beograda, br. 19, jesen, 59-70.
(1974.): Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 5, br. 2, 265-276.
(1974.): Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 5, br. 2, 346-350.
(1974.): Amuzija hegelijanstva, Polja, 20, br. 186-187, 12-14.
(1974.): Slika čovjeka i kosmosa, Treći program Radio Beograda, br. 21, proljeće, 523-562.
(1975.): Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, Teka, br. 8, proljeće, 318-328.
(1975.): Geneza literature, Treći program Radio Beograda, br. 24, zima, 71-128.
(1975.): Filozofija prirode, Treći program Radio Beograda, br. 27, jesen, br. 27, 29-112.
(1975.): Semiotics and aesthetics: Some preliminary questions of methodology, u: Gino Stefani (ur.), Proceedings of the 1st International Congress on Semiotics of Music. Beograd, 17-21 Oct. 1973, Pesaro: Centro d’Iniziativa Culturale, 245-248.
(1976.): Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije, Zagreb: Školska knjiga, 195-212.
(1976.): Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, Delo, 22, br. 5, 30-39.
(1976.): Gljive dubrovačkog kraja Arhivirano 12. 8. 2016. na Wayback Machine, Dubrovnik, br. 6, 89-102.
(1977.): Muzika i simbolika brojeva, Polja, 23, br. 220-221, 3-6.
(1978.): Smrt i beskonačnost, Polja, 24, br. 236, 31-33.
(1978.): Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), Filozofija umetnosti, Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155.
(1978.): Filozofija izvan struke, Treći program Radio Beograda, br. 36, zima, 195-216.
(1978.): Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, Treći program Radio Beograda, br. 39, jesen, 451-481.
(1979.): Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 3, 251-259.
(1979.): (Meta)estetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma, Beograd: BIGZ, 1-9.
(1980.): Problem identiteta muzičkog djela, Život umjetnosti, br. 29/30, 92-102
(1980.): Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, Polja, 26, br. 256-257, 197-200.
(1980.): Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, Politika, broj od 14. 6., 10.
(1981.): Glazba i gljive padoše nam s neba, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 6, 195-201.
(1981.): Nesreća u sreći, Polja, 27, br. 264, 57-59.
(1983.): Estetika i moderna umjetnost, Polja, 29, br. 288, 70-72.

Prijevodi, predgovori

(1955.): Günther Anders: Kafka - za i protiv, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Narodna prosvjeta.
(1960.): Benedetto Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, preveo Vinko Vitezica, predgovor Ivan Focht, Zagreb: Naprijed.
(1960.): György Lukacs: Prolegomena za marksističku estetiku: posebnost kao centralna kategorija estetike, preveo Milan Damjanović, uvodna studija Ivan Focht, Beograd: Nolit.
(1960.): Max Raphael: Teorija duhovnog stvaranja na osnovi marksizma, preveo Konstantin Petrović, predgovor Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša
(1963.): Max Dessoir: Estetika i opća nauka o umjetnosti, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša.
(1968.): Theodor W. Adorno: Filozofija nove muzike, preveo i predgovor napisao Ivan Focht, Beograd: Nolit.
(1977.): Eduard Hanslick: O muzički lijepom, predgovor i prijevod Ivan Focht, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.
(1987.): Vladimir Jankélévitch: Muzika i neizrecivo, prevela Jelena Jelić, predgovor Ivan Focht, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.

Literatura

Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 67.
Ljerka Schiffler, Ivanu Fochtu – In memoriam, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 18/1-2, Zagreb 1992, 5-6.
Ivan Focht, [1]
Fatima Lačević, Portret misli estetičara Ivana Fochta (Filozofija i estetika pred tajnom umjetničkog bića), Filozofski fakultet, Sarajevo 2012 (elektronsko izdanje). [2] Arhivirano 5. 3. 2016. na Wayback Machine
Dalibor Davidović, Korak bliže, korak dalje, Odjek, 64/4, 2011, 33-38 Arhivirano 3. 12. 2020. na Wayback Machine
Mario Kopić, Krvarenje ljepote, Peščanik, 2013

Vanjski linkovi

Ivan Focht - mikolog Arhivirano 19. 10. 2018. na Wayback Machine
Ivan Focht o Goetheovu Faustu

Ivan Focht
Rođenje	(1927-06-07) 7. juni 1927. Sarajevo, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Smrt	3. oktobar 1992(1992-10-03) (65 godina) Zagreb, Republika Hrvatska
Nacionalnost	Hrvat
Zanimanje	Filozof