Nikola Filipović
Nikola Filipović (15. oktobar 1926 – 2001) bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački pedagog, profesor Univerziteta u Sarajevu i društveno-politički radnik. U periodu od 1988. do 1989. bio je predsjednik Predsjedništva SR Bosne i Hercegovine.
| Nikola Filipović | |
|---|---|
| 8. Predsjednik Predsjedništva SR BiH | |
| Vrijeme na dužnosti april 1988 — april 1989. | |
| Prethodnik | Mato Andrić |
| Nasljednik | Obrad Piljak |
| Lični podaci | |
| Rođenje | 15. oktobar 1926. Gradac, kod Posušja, Kraljevina SHS |
| Smrt | 2001 (74–75 godina) Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Nacionalnost | Jugoslaven |
| Politička stranka | SK BiH (SKJ) |
| Obrazovanje | Univerzitet u Beogradu (Filozofija) |
Biografija
urediRođen je 15. oktobra 1926. u Gradacu, kod Posušja. U Mostaru je završio Učiteljsku školu, a u Beogradu 1958. studije pedagogije na Filozofskom fakultetu.[1]
Nakon studija radio je kao predavač i upravnik Političke škole u Mostaru, a od 1958. do 1963. bio je asistent na katedri za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Doktorirao je 1962. sa tezom "Vaspitna vrednost literarnih pokušaja mladeži".
Od 1963. bio je docent za pedagogiju, od 1968. vanredni profesor i od 1973. redovni profesor. Glavno područje njegovog rada bila je didaktika. Od 1959. sarađivao je u više pedagoških časopisa, a od 1962. do 1970. uređivao je časopis Naša škola. Od 1993. bio je član Hrvatskog društva za znanost i umjetnost u Sarajevu.[1]
Početkom 1970-ih bio je potpredsjednik Republičke konferencije Socijalističkog saveza radnog naroda Bosne i Hercegovine (SSRN). Nakon što je zbog umiješanosti u aferu "Neum" Mato Andrić podnio ostavku u Predsjedništvu SR Bosne i Hercegovine, Filipović je izabran na njegovo mjesto, a u periodu od aprila 1988. do aprila 1989. nalazio se na dužnosti predsjednika Predsjedništva.[1]
Djela
uredi- Problem formiranja cjelovite ličnosti u socijalističkom društvu, Sarajevo 1963.
- Vannastavna aktivnost učenika, Sarajevo 1963, 1969. i 1983.
- Vaspitna vrijednost literarnog stvaralaštva mladih, Sarajevo 1968.
- Stvaralaštvo u nastavi, Sarajevo 1969.
- Odnos pedagogije i politike, Sarajevo 1971.
- Idejnost u nastavi. Sarajevo 1972.
- Didaktika 1, Sarajevo 1977, 1981, 1983;
- Didaktika 2, Sarajevo 1980, 1984.
- Zakonitosti nastavnog procesa, Sarajevo 1977.
- Teorija nastave, Sarajevo 1980.
- Osnovi didaktike i psihologije univerzitetske nastave (koautor), Sarajevo 1982.
- Pedagoška misao Josipa Broza Tita, Sarajevo 1982.
- Mogućnosti i dometi stvaralaštva učenika i nastavnika, Sarajevo 1988.
Reference
uredi- ^ a b c Ko je ko 1970, str. 274.