Muhsin Rizvić

Muhsin Rizvić (Sarajevo, 14. aprila 1930 - Sarajevo, 9. juna 1994) bio je bosanskohercegovački književni historičar i teoretičar.

Biografija

Rođen je u alimskoj porodici u Mostaru, koja je porijeklom iz Konjica. Sin je Husein-ef. Rizvića, koji je bio muderis u Mostaru i Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu te kaligraf. Husein-ef. poznavao je i arapski i turski jezik. Muhsinova majka zvala se Habiba Musakadić. Imao je mlađeg brata Ismeta (1933–1992), koji je bio slikar.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Sarajevu. Godine 1960. diplomirao je historiju jugoslavenske književnosti i srpski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Doktorsku disertaciju "Književno stvaranje muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini u doba Austrougarske vladavine" odbranio je 1971. na istom fakultetu. Bio je član Saveza književnika Jugoslavije. Napisao je 18 autorskih i 14 priređenih knjiga te objavio 334 naučna i stručna priloga.

Godine 1966. oženio se Behijom Akšamijom, doktoricom interne medicine, s kojom je imao kćerku Selmu, danas univerzitetsku profesoricu elektrotehnike i računarske grafike na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu.

Umro je u Sarajevu i ukopan je u haremu Ferhadije džamije.

Akademske djelatnosti

• Rad na Institutu za izučavanje jugoslavenskih književnosti u Sarajevu
• Profesor historije jugoslavenskih književnosti XVIII i XIX vijeka na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
• Profesor Metodologije i tehnike naucnog rada na postdiplomskom studiju knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu
• Gost predavač na Univerzitetima na području bivše Jugoslavije (Dubrovnik, Novi Sad, Zagreb, Skoplje, Beograd)

Ostale djelatnosti, funkcije i angažmani

• Sekretar saveza slavističkih društava bivše Jugoslavije
• Urednik bigrafsko-bibliografskog leksikona Jugoslavenskih pisaca
• Član komisije za izradu historije književnosti BiH u Akademiji nauka i umjetnosti BiH
• Član u organima upravljanja različitih značajnih naučnih institucija u Sarajevu (Institut za jezik i književnost, Orijentalni institut, Seminar za strane slaviste, Muzej književnosti BiH itd.)

Bibliografija

Knjige:

1. IZNAD I ISPOD TEKSTA. OGLEDI I KRITIKE, Svjetlost, Sarajevo, 1969., lat., p. 215
2. BEHAR. KNJIŽEVNOISTORIJSKA MONOGRAFIJA, Svjetlost, Sarajevo, 1971.
3. KNJIŽEVNO STVARANJE MUSLIMANSKIH PISACA U BOSNI I HERCEGOVINI U DOBA AUSTROUGARSKE VLADAVINE. (Akademija nauka i umjetnosti BiH, Djela, XLVI/1-2), Sarajevo, 1973. - II izd.: BOSANSKO-MUSLIMANSKA KNJIZEVNOST U DOBA PREPORODA 1887.-1918., Mešihat islamske zajednice BiH, El-Kalem, Izdavačka djelatnost, (Biblioteka: Kulturna baština), Sarajevo, 1990., lat., p. 581
4. INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA, Svjetlost, Zavod za uđbenike, Sarajevo, 1976, lat., p. 254
5. BOSANSKOHERCEGOVAČKE KNJIŽEVNE STUDIJE; IRO Veselin Masleša, OO Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1980., lat., p. 424
6. INTERPRETACIJE IZ ROMANTIZMA II, Svjetlost, Sarajevo, Zavod za uđbenike i nastavna sredstva, Nastavna biblioteka, knj. 104., Sarajevo, 1984., lat., 215
7. PREGLED KNJIŽEVNOSTI NARODA BOSNE I HERCEGOVINE, SOUR Veselin Masleša, IRO Sarajevo, OOUR Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1985., lat., p. 215
8. TOKOVI I STVARAOCI KNJIŽEVNE BOSNE, Univerzal, Tuzla, 1986., lat., p. 315
9. KROZ GORSKI VIJENAC INTERPRETACIJA I TEKSTUALNO-KOMPARATIVNA STUDIJA O STRUKTURI, Svjetlost, Izdavačka djelatnost, Sarajevo, 1989., lat., p. 444
10. IZMEDJU VUKA I GAJA, Izdavačka djelatnost NIPRO Oslobodjenje, Sarajevo, 1989., lat., p. 384
11. PANORAMA BOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1994., lat., p. 447
12. BOSANSKI MUSLIMANI U ANDRICEVU SVIJETU, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1995., lat., p. 686
13. BOSNA I BOŠNJACI, JEZIK I PISMO, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 1999., lat., p. 68
14. KNJIŽEVNE STUDIJE, Bošnjacka zajednica kulture Preporod, Sarajevo, 2005., lat., p. 548

Kritični Tekstovi:

1. Mihovil Kombol o književnosti naroda Bosne i Hercegovine, Izraz, 1982., 5-6, 468-485.
2. Estetski arhaizam Matije Divkovića, Literat...zbor, 1982., 5, 33-54; Zbornik radova o Matiji Divkoviću, Institut za jezik i književnost u Sarajevu, 1982., 145-162.
3. Ekspoze o unutarnjem kontinuitetu, Odjek, 1971., 5, 10; 6, 18.
4. Satirični mehanizam u Jazavcu pred sudom, Život, 1983., 7-8, 78-88.
5. Šantićeva antologija, Izraz, 1983., 5, 361-367.
6. Buntovno-aktivistički Kranjčević, Pregled, 1965., 7-8, 43-72.
7. Meditativno-pesimistički Kranjčević, Život, 1965., 6, 3-20, 7-8, 68-83.
8. Jevrejska književnost između dva rata, Izraz, 1980., 6, 538-563, 7, 47-66, Pe’Amim, 1982., 14, 107–131.
9. Prohod kroz djelo Maka Dizdara, Odjek, 1981., 4.
10. Relativizam kao struktura i poetika romana Derviš i smrt, Život, 1984., 3-4, 294-300.
11. Ogled o Begićevu eseju, Život, 1981., 7-8, 100-106.
12. Književna kritika u “Bosanskoj vili”, – Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, II/1964., 337-403.
13. Traume djetinjstva i zavičaja u poeziji Anđelka Vuletića, – Odjek, 25/1972., 13, 11, od 1. do 15. jula.
14. Teze za pristup izučavanju bosanskohercegovačke književnosti i neki primjeri koji ih učvršćuju, Godišnjak Instituta za književnost, III-IV, 1975., 227–231.
15. Socijalna problematika u književnom stvaranju muslimanskih pisaca u Bosni i Hercegovini krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, Referat na Drugoj naučnoj konferenciji seminara za makedonski jazik, literatura i kultura, Ohrid, 1975.
16. Turski folklor u bosanskohercegovačkim časopisima i njegovi tragovi u djelima nekih bosansko—muslimanskih pisaca, Referat na Prvom internacionalnom kongresu turskog folklora, Istanbul, 1975.
17. “Komšije”– vezivna odredba proze Svetozara Ćorovića, Most, 1975., 5-6, 13-22.
18. Pisma muslimanskih krajišnika pisana bosančicom od XVI. do sredine XIX. stoljeća kao oblik stare epistolarne književnosti, Godišnjak Instituta za jezik i književnost, 1976., V, 217-264.
19. Stvaralački doživljaj i čitalačka recepcija u književnosti Muslimana na orijentalnim jezicima, Književna istorija, 10/1977., 37, 3-12.

Nagrade

• Republička nagrada za naučni rad "Veselin Masleša" (1973) za knjigu Behar
• 27-julska nagrada (1975) za disertaciju

Vanjski linkovi

• Bosanski Muslimani u Andrićevu svijetu
• Bosna i Bošnjaci. Jezik i pismo
• Književne studije