Lamija Hadžiosmanović
Dr. Lamija Hadžiosmanović (1931-2016[1]) bila je bosanskohercegovačka orijentalistica i filologinja.
| Lamija Hadžiosmanović | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 4. decembar 1931. Sarajevo, Kraljevina Jugoslavija |
| Smrt | 9. maj 2016 (84 godine) Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| Zanimanje | orijentalist, filolog |
| Nacionalnost | Bošnjakinja |
Završila je studije orijentalnih jezika sa historijom na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1957.
Pohađala je postdiplomski studij i odbranila magistarski rad na Univerzitetu Ayni Šems u Kairu, s temom iz islamske civilizacije 1966. Doktorsku disertaciju pod nazivom "Biblioteke u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave 1878–1918. godine" odbranila je 1977. na Odsjeku za opštu književnost, scenske umjetnosti i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Od 1960. radila je kao bibliotekarka na Odsjeku za orijentalnu filologiju, a 1975. kao asistent počinje raditi na Odsjek Odsjeku za opštu književnost, scenske umjetnosti i bibliotekarstvo. Prošla je sva univerzitetska zvanja. Penzionisana je 2005, a kasnije je izabrana za profesora emeritusa.
Proučavala je deftere iz osmanlijskog razdoblja, bavila se bibliografijom, bibliotekarstvom, prevođenjem s turskog jezika književnih i naučnih djela iz starijeg razdoblja, kao i savremenih autora (također poezije bosanskohercegovačkih pjesnika na turski), te priređivanjem antologija pjesništva nastalog na turskom jeziku (Odjek, Treći program Radio Sarajeva, Bibliotekarstvo, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Prilozi za orijentalnu filologiju, Prilozi Instituta za istoriju).
Bila je član Izdavačkog savjeta preduzeća "Svjetlost" (1972–1977), član redakcija Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i Godišnjaka BZK "Preporod", član Savjeta BZK "Preporod", član Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i član Savjeta Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Bila je predsjednik Upravnog odbora Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Dobitnica je Zlatnog broša za oblast nauke (1988), Srebrenog alema s ljiljanom od SDA (2007), Srebrene plakete za postignute rezultate u oblasti obrazovanja i nauke (2010) i Nagrade za životno djelo "Hasan Kaimija" za 2012 (prva žena koja je dobila ovu nagradu). Bila je član Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
Bibliografija
uredi- Dva deftera iz Crne Gore iz vremena Skender-bega Crnojevića (koautor: Branislav Đurđev), ANUBiH, Sarajevo, 1973.
- Biblioteke u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave 1878–1918, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1979.
- Biser - književnohistorijska monografija i bibliografija (koautor Emina Memija), Narodna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo, 1998.
- Bosanski kuhar, "Sejtarija", Sarajevo, 2007.
- Bibliografija Prve muslimanske nakladne knjižare i štamparije (Muhameda Bekira Kalajdžića), Udruženje ilmije u SRBiH, Sarajevo, 1967.
Literatura
uredi- Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo, 2010, 183-184.
- "Lamija Hadžiosmanović dobitnica nagrade Hasan Kaimija[mrtav link], rijaset.ba.
- Povelja za životno djelo Lamiji Hadžiosmanović[mrtav link], ligazasandzak.org.
Reference
uredi- ^ "Preminula profesorica Lamija Hadžiosmanović". Novo vrijeme. 9. 5. 2016. Pristupljeno 9. 5. 2016.[mrtav link]
Vanjski linkovi
uredi- Razgovor s Lamijom Hadžiosmanović, Zehra TV (YouTube)