Rade Petrović (Dubrovnik, 10. februar 1932 – Dubrovnik, 2. januar 2020) bio je historičar.

Rade Petrović
Rođenje (1932-02-10) 10. februar 1932.
Smrt2. januar 2020(2020-01-02) (87 godina)
Zanimanjehistoričar
Supružnik/ciJasenka Roter Petrović
Nagrade
Orden zasluga za narod sa zlatnim vijencem Orden rada sa zlatnim vijencem

Biografija uredi

Studij historije završio je na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1959. Na istom fakultetu odbranio je doktorsku disertaciju pod nazivom: "Narodna stranka u Dalmaciji i nacionalno pitanje 1860-1880." godine 1964. Bio je honorarni predavač na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu (1961-1963). Držao je predavanja na više univerziteta u svijetu (Rim, Washington, Harvard, Chicago, Moskva, Prag, Beč, London). Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu radio je do 1992 kao redovni profesor te šef odsjeka za istoriju i predsjednik savjeta Fakulteta. Bio je dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Republički sekretar za obrazovanje, kulturu i sport SR BiH (maj 1969. - juli 1973.) predsjednik Društva istoričara BiH i urednik Godišnjaka Društva istoričara BiH. Bio je i predsjednik Jugoslovenskog nacionalnog komiteta za historijske nauke i predsjednik jugoslavenskog dijela mješovite jugoslavensko-talijanske komisije za istoriju.

Rade Petrović bavio se historijom nacionalnog pitanja u Dalmaciji i istočnim pitanjem u 19 stoljeću te jugoslavensko-italijanskim odnosima u 19. i 20. stoljeću. Objavio je veći broj naučnih i stručnih radova. Za nastavni, naučni i društveni angažman dobio je više priznanja. Dobitnik je Nagrade za nauku “Veselin Masleša”, 27-julske nagrade, Ordena rada sa zlatnim vijencem, Ordena zasluga za narod sa srebrenim zracima, kao i odlikovanja koja mu je dodijelio predsjednik Republike Italije (Cavaliere Ufficale, 1971, i Commendatore, 1982).

Od 1992. godine je bio specialni izaslanik Bosne i Hercegovine u Rimu.

Živio je u Dubrovniku. Kao penzioner u Dubrovniku je snimio serijal "Gruške priče"[1] za Dubrovačku televiziju, u tradiciji usmenih predanja na Balkanu.

Bibliografija uredi

  • Nacionalno pitanje u Dalmaciji u XIX stoljeću (Narodna stranka i nacionalno pitanje 1860-1880), Svjetlost, Sarajevo, 1968. (drugo izdanje: Svjetlost, Sarajevo, 1982).
  • Ruski konzulat u Dubrovniku od osnivanja do 1878. godine, Srpska pravoslavna crkvena opština u Dubrovniku, Dubrovnik 2010.
  • Il fallito modello federale della ex Jugoslavia, (A cura di Rita Tolomeo), Rubbettino ed., 2005

Literatura uredi

  • Amila Mulabegović, “Univerzitet u malom (Razgovor s dekanom FF Radetom Petrovićem)”, Oslobođenje, Sarajevo, 43/13612, od 14. 5. 1986. (KUN VII/253), 8.
  • Đuro Tošić, Петровић, Раде, Енциклопедија српске историографије (приредили С. Ћирковић и Р. Михаљчић), Knowledge, Београд, 1997, 578-579;
  • Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 127-128

Reference uredi

  1. ^ Petrović, Rade. "Gruške priče Rade Petrovića - YouTube". www.youtube.com. Pristupljeno 15. 1. 2023.[mrtav link]