Herta Kuna bila je hrvatska i bosanskohercegovačka filologinja i historičarka. Čitav svoj radni vijek (1958–1987) provela je na sarajevskom Filozofskom fakultetu,[1] gdje je predavala staroslavenski jezik, historiju jezika i historiju književnog jezika. Dala je nemjerljiv doprinos u istraživanju srednjovjekovne bosanske književnosti i bosanske franjevačke pismenosti.

Herta Kuna
Rođenje13. mart 1922.
Smrt30. juli 2009.
ZanimanjeFilologinja, historičarka
Poznat(a) poIstraživanje srednjovjekovne bosanske književnosti i jezika tog perioda

Promijenila je pristup historiji književnog jezika, povezavši tradicionalnu filološku metodu s novijim sociolingvističkim učenjima o književnom i standardnom jeziku, primijenivši to na srednjovjekovni bosanski, ali i neke druge korpuse (muslimansku narodnu poeziju, štampu u Bosni i Hercegovini do 1918. i djela Dositeja Obradovića). Zahvaljujući njenom velikom zalaganju, godine 1986. objavljeno je fototipsko i kritičko izdanje jednog od najznačajnijih spomenika srednjovjekovne Bosne – Zbornika krstjanina Hvala.[2]

Za svoj naučni i pedagoški rad dobila je više nagrada, uključujući Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva, 27-julsku nagradu, Orden rada sa zlatnim vijencem, Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom, Medalju za hrabrost, Plaketu Univerziteta u Sarajevu i Plaketu grada Sarajeva.[3]

Njena višedecenijska istraživanja srednjovjekovne bosanske književnosti sabrana su u knjizi Srednjovjekovna bosanska književnost, koju je 2009. objavio Međunarodni forum "Bosnae".

Reference uredi

  1. ^ "Herta Kuna – život posvećen nauci". Radio Sarajevo. 4. 8. 2009. Pristupljeno 31. 8. 2016.
  2. ^ "Hvalov zbornik". glagoljica.hr. Pristupljeno 18. 2. 2022.
  3. ^ "KUNA, Herta – Židovski biografski leksikon" (jezik: hrvatski). Pristupljeno 18. 2. 2022.

Vanjski linkovi uredi