Bilino polje

Za članak o istoimenom stadionu u Zenici, pogledajte Stadion Bilino polje.


Bilino Polje je područje koje pripada današnjoj Zenici (mjesto današnjeg stadiona Bilino Polje).

Bilinpoljska izjavaUredi

To je moguće mjesto na kojem je nastala Bilinopoljska izjava. Lokalitet održavanja zbora Bosanaca i predstavnika Katoličke crkve 1203., pored Bilinog Polja u Zenici.

Bolino PoiliUredi

Latinski izvornik bilježi da se 8. aprila 1203. tik do rijeke Bosne, zbio događaj u mjestu koje se zove Bolino Poili.[1] Na izvorniku nije zabilježeno polje nego poili odnosno poilo.[2] Po tome, zbor se desio “kraj rijeke i da se taj samostan nalazi pokraj grada Bosne”. Mjesto zvano Bosna se spominje u više srednjovjekovnih izvora.[3] Sintagma apud Bosnam iz izvornika se odnosi na grad Bosnu, koji se nalazio uz rijeku Bosnu, postoji 17 srednjovjekovnih vrela u kojima se grad Bosna spominje.[4] Jedan od najboljih poznavatelja topografije srednjovjekovne Bosne i Huma Pavao Anđelić Bosnu je definirao naseljem tipa teritorijalne općine. Sličnog je mišljenja bio i Vego, prema kojem je naselje Bosna obuhvaćalo današnje Visoko, Moštre, Biskupiće i Mile.[5]

Kao što je poznato, bosanski ban kao i crkveni prvaci u to su vrijeme bili na području Visokog.[6] U to vrijeme na zeničkom području nije bilo značajnog naselja.[7] Normalno je da se ovako važna i svečana zborovanja održavaju u sjedištima vladara i crkvenih institucija, a to je u ovom slučaju Visočko polje: u Moštrima su poznate hiže starješina bosanske crkve, kao i vladarski dvor, a u blizini je i selo Biskupići. Ime Bosna, pod kojim se razumijeva uža okolina današnjeg Visokog, i kasnije se javlja kao mjesto javnih zborovanja i mjesto izdavanja svečanih isprava.[5]


Također pogledajteUredi

LiteraturaUredi

  • Škegro, Ante (2005), FENOMEN “KRSTJANI” U SREDNJOVJEKOVNOJ BOSNI I HUMU (jezik: bosanski i hrvatski), Institut za istoriju u Sarajevu; Hrvatski institut za povijest, Zagreb
  • Runje, Petar (2001), Pokornički pokret i franjevci trećoredci glagoljaši, “Provincijalat franjevaca trećoredaca” - “Kršćanska sadašnjost”, Zagreb,CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
  • Brković, Milko (2002), Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet., “Crkva na kamenu”, Mostar


ReferenceUredi

  1. ^ CD, III., p. 24.-25.; MANDIĆ, 1962.: 454.; ŠANJEK, 1975.: fotokopija iza str. 80.; ISTI, 2003.a: 82.
  2. ^ Škegro 2005, str. 361.
  3. ^ Runje 2001, str. 18.
  4. ^ Brković 2001, str. 488.-492..
  5. ^ a b Škegro 2005, str. 363.
  6. ^ MANDIĆ, 1962.: pass.; ŠANJEK, 1975.: pass.; ISTI, 1976.: pass.; PETROVIĆ, 1999.: pass.; ANĐELIĆ, 1984.: pass.; BRKOVIĆ, 2002., pass.: ISTI, 2003.: 57.
  7. ^ HADŽIJAHIĆ, 1973.: 427.-438.

Vanjski linkoviUredi