Vlastimir Jović
Vlastimir Jović (Busovača, 1936 - 2002, Zenica) bio je bosanskohercegovački novinar.
Biografija
urediSvoj radni vijek proveo je u zeničkoj redakciji "Naša riječ" (od 1964), odakle je, 1991. otišao u mirovinu, i u kojoj je tokom 30 godina objavljivao reportaže pod naslovom "Skice iz stare Zenice".[1]
Prvi novinarski tekst objavio je u listu "Mladost", 1955. Bio je saradnik dobojskog "Glasa komuna", te osam godina honorarni saradnik sarajevskog "Oslobođenja". Često je objavljivao reportaže u "Svijetu" i "Areni", javljao se u mnogim fabričkim listovima. Bio je član prve redakcije Radio Zenice. Duže vrijeme bio je urednik sportske redakcije "Naše riječi" i na Radio Zenici. Vremenom je stekao reputaciju hroničara grada i od stotina objavljenih "skica iz stare Zenice" priređena je i knjiga "Zenica koje više nema".[2]
Dobitnik je mnogih društvenih priznanja: 12-aprilske Nagrade Zenice, Ordena rada sa srebrnim vijencem, 25-majske nagrade BiH za fizičku kulturu, srebrne medalje Saveza slijepih, srebrne medalje Saveza lovačkih organizacija BiH, visokih priznanja Fudbalskog i Šahovskog kluba "Čelik" i Malih olimpijskih igara. Autor je knjige "Nezaboravni trenuci" (o prvom ulasku FK "Čelik" u Prvu saveznu ligu).
Preminuo je 2002. u Zenici.