Grb Bosne i Hercegovine

nacionalni simbol BiH

Grb Bosne i Hercegovine je heraldički simbol novijeg datuma i kao takav nema uporište u historijskoj tradiciji Bosne i Hercegovine kao njeni prethodni grbovi. Grb je sastavni dio zastave Bosne i Hercegovine i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promjenjenim društvenim okolnostima. Kao državni simbol stupio je na snagu 18. maja 1998.[1] godine, čime je u upotrebi zamijenio dotadašnji grb Republike Bosne i Hercegovine.

Grb Bosne i Hercegovina
Detalji
Nosilac grbaBosna i Hercegovina
Usvojen18. maj 1998

Današnji bosanskohercegovački grb je karakterističnog oblika sa gornjom, ravnom stranom i donjim, izduženim dijelom ovalne forme, koji se završava u za grbove karakterističnom šiljku, a sastoji se iz dva dijela sa žutom i plavom plohom. Grb po sredini ima raspoređenih pet cijelih i dvije polovine srebrnih zvjezdica, koje idu od gornjeg lijevog ugla ka donjem desnom kraju.

Grbovi kroz historiju Bosne i Hercegovine

uredi

Grb Bosne od sredine 12. vijeka do 1463.

uredi

Grb Banovine, a potom i Kraljevine Bosne, zasnivao se na grbu dinastije Kotromanića. Grb dinastije Kotromanića zasnivao se na štitu plave boje, koji je na pola bio podjeljen bijelom dijagonalnom gredom, u čijem se lijevom i desnom polju nalazila po tri ljiljana, sve nadvišeno viteškom glavom sa plaštom ili krunom Kotromanića. Ljiljan na grbu dinastije Kotromanića je ljiljan koji je specifičan za Bosnu "Lilium bosniacum".[2] Iznad štita se nalazi kruna sa heraldičkim ljiljanima, po čemu se ovaj grb razlikuje od grba Republike Bosne i Hercegovine.

Grb Bosne i Hercegovine u 19. vijeku

uredi

Grb Bosne iz XIX vijeka je predstavljen je u Fojničkom grbovniku. Grb se periodično koristio za vrijeme borbe za autonomiju Bosne, velikog bosanskohercegovačkog ustanka i nezavisne Bosne pred austrougarsku okupaciju. Grb je predstavljao smeđi (zlatni) šiljasti štit, u obliku vrha strijele sa nazubljenom krunom, na čijoj su se sredini nalaze dvije ukrštene puške. Na mjestu ukrštanja pušaka nalazio se mali crveni šiljasti štit sa bijelim polumjesecom i šestokrakom zvijezdom, koji su bili okrenuti prema gore. To je složen grb koji se sastoji od dva grba:

Grba Bosne kakav je izradio Ulrich Richental u svom grbovniku rađenom između 1414. – 1418. godine, koji čine dvije nazubljene koso ukrštene grede, koje na gornjoj strani posjeduju glave sa krunama. i Grba Ilirije sastavljenog koncem 16. vijeka po zamisli dubrovačkih Ilira, koji predstavlja crveni štitić sa srebrenim polumjesecom i osmokrakom zvijezdom, okrenut prema gore.

Grb odaje da Fojnički grbovnik nije sastavljen 1340. godine nego da potječe iz vremena ilirskog pokreta u Dubrovniku, dakle krajem 16. vijeka. Također postoje indicije da su ovaj grb koristili ustanici u XIX vijeku protiv Osmanske vlasti.

Grbovi Bosne i Hercegovine od 1878. do 1918.

uredi

Dolaskom pod austrougarsku upravu, Bosna i Hercegovina je dobila i novi grb. Grb korišten u to doba je modifikacija grba Hrvoja Vukčića Hrvatinića, bosanskog velikaša iz XIV vijeka. Originalni grb ima bijelu podlogu i dvije crvene trake na vrhu grba, iz lijevog ugla zlatnog štita pruža se crvena oklopljena ruka sa sabljom, koja je čest heraldički simbol mnogih evropskih zemalja. Iznad štita sa grbom nalazi se kruna sa heraldičkim ljiljanima.

Grb Bosne i Hercegovine od 1946. do 1992.

uredi

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina koristila je grb određen još Ustavom Narodne Republike Bosne i Hercegovine. Usvojen je 31. decembra 1946. zajedno sa zastavom. Državni grb NR Bosne i Hercegovine[3] bio je polje okruženo s lijeve strane grančicama bjelogorice, a s desne strane grančicama crnogorice koje su dolje povezane vrpcom. Između vrhova grančica nalazi se petokraka zvijezda. U polju iznad vrpce su dva tvornička dimnjaka (iz kojih se puši dim) a u podnožju leže dva snopa žita. U pozadini se ocrtava silueta grada Jajca.[4] Postojao je i prijedlog da grb SR BiH sadrži buktinju, koju drže tri ruke, kao simbol tri naroda Bosne i Hercegovine.[5]

Grb Bosne i Hercegovine od 1992. do 1998.

uredi

Grb Republike Bosne i Hercegovine bio je štitastog oblika plave boje podijeljen na dva polja dijagonalnom gredom bijele boje sa po tri ljiljana zlatno-žute boje u svakom polju. Grb je bio istovjetan grbu bosanske dinastije Kotromanić, Kralja Tvrtka I Kotromanića i njegovih nasljednika. Grb je usvojen 4. maja 1992. godine.

Grb Bosne i Hercegovine od 1998. do 2001.

uredi

Prva varijanta grba Bosne i Hercegovine nakon Pariskog mirovnog ugovora bila je oktroisana[6] odlukom Carlosa Westendorpa[6] od 18. maja 1998,[6] kojom je nametnut Zakon o grbu Bosne i Hercegovine. Odluci o grbu prethodila je odluka o zastavi Bosne i Hercegovine koja je nametnuta 3. februara 1998. da bi Bosna i Hercegovina imala zajedničku zastavu za Zimske olimpijske igre 1998. u japanskom gradu Naganu. Ovaj grb zamijenjen je sadašnjim grbom Bosne i Hercegovine, Zakonom o grbu Bosne i Hercegovine koji je donio Parlament Bosne i Hercegovine, a objavljen je u Službenom glasniku BiH od 3. augusta 2001. i stupio na snagu sedam dana kasnije, 10. augusta iste godine.[1]

Grb čini zašiljeni plavi štit, u čijem se gornjem desnom uglu nalazi zlatni tugao, a paralelno lijevoj strani (hipotenuzi) trougla, od gornjeg do donjeg ruba, proteže sedam srebrenih izlazećih zvijezda. Grb je sastavni dio zastave Bosne i Hercegovine i simbol njenog historijskog i državnog kontinuiteta i u novim, promijenjenim društvenim okolnostima.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b Zakon o grbu Bosne i Hercegovine Arhivirano 30. 5. 2013. na Wayback Machine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/01 od 3. augusta 2001., stupio na snagu sedam dana kasnije, na osnovi člana 13. Zakona.)
  2. ^ Grbovi Bosne i Hercegovine kroz historiju, azbuky.weebly.com; pristupljeno: 10. 1. 2014.
  3. ^ Filipović, Emir O. Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću u: Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo, god. XVI, br. 28/2008, ISSN 1330-7487, str. 103-126.
  4. ^ Đorđević, Jovan. Ustavno pravo FNRJ, Izd. Arhiva za pravne i društvene nauke, Beograd, 1953., str. 427.
  5. ^ Suljević, Kasim. Nacionalnost muslimana : između teorije i politike (doktorska disertacija), "Otokar Keršovani", Rijeka, 1981., str. 228-229., COBISS.BH 20300032
  6. ^ a b c "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 5. 5. 2007. Pristupljeno 8. 1. 2010.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)