Kukuruz (Zea mays) je jednogodišnja žitarica pripitomljena u južnom Meksiku u Srednjoj Americi prije otprilike 10.000 godina.[1][2] Radi se o lisnatoj stabljici biljke proizvodi polenove cvatove (ili "rese") i odvojene ovuliferne cvatove zvane klasovi koji kada se oplode daju jezgra ili sjemenke, koje su plodovi.[3][4]

Kukuruz
Klipovi kukuruza
Klipovi kukuruza
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaMagnoliophyta
RazredLiliopsida
RedPoales
PorodicaPoaceae
RodZea
Dvojno ime
Zea mays
L.
Zea mays ssp. huehuetenangensis

Zea mays ssp. mays
Zea mays ssp. mexicana

Zea mays ssp. parviglumis

Ima muške i ženske cvijetove, raste od 1,5 do 2,4 metra. Kukuruz je igrao važnu ulogu pogotovo u narodima Srednje Amerike. U Evropu je donijet 1493. a po nekim izvorima 1535. Na Balkan je stigao u 17. vijeku. Korijen mu je žiličast, a stablo visoko i člankovito s odvojenim muškim i ženskim cvijetovima. Plod mu je klip sa zrnjem koje je uglavnom žuto ili bijelo. Također je uzgojen veliki broj raznih vrsta hibrida.

Za vrijeme kuhanja ili pečenja kukuruza oslobađaju se molekule koje štite organizam od štetnog utjecaja slobodnih radikala. To povećava antioksidativnu moć kukuruza, pa on štiti od raka, bolesti srca, katarakte, Alzheimerove bolesti.

Kukuruz obiluje prehrambenim vlaknima koja snižavaju povišene razine kolesterola, folnom kiselinom što čuva krvožilni sistem, vitaminom B1 važnim za dobar rad mozga te ugljikohidratima koji nam daju brzo raspoloživu energiju.

Klip na stabljici.

Kukuruz je postao osnovna hrana u mnogim dijelovima svijeta, a ukupna proizvodnja kukuruza nadmašuje proizvodnju pšenice ili riže. Osim što ga ljudi konzumiraju direktno (često u obliku masa), kukuruz se također koristi za kukuruzni etanol, stočnu hranu i druge proizvode od kukuruza, kao što su kukuruzni škrob i kukuruzni sirup.[5] Šest glavnih vrsta kukuruza su kukuruz, kukuruz u prahu, kukuruz u mahunama, kokice, brašno kukuruza i kukuruz šećerac.[6] Sorte žitarica bogate šećerom koje se nazivaju kukuruz šećerac obično se uzgajaju za ljudsku ishranu kao zrna, dok se poljske sorte kukuruza koriste za ishranu životinja, različite upotrebe u ishrani ljudi na bazi kukuruza (uključujući mljevenje u kukuruzno brašno ili masu, cijeđenje u kukuruzno ulje, fermentaciju i destilaciju u alkoholna pića poput burbon viskija) i kao sirovine za hemijsku industriju. Kukuruz se takođe koristi u proizvodnji etanola i drugih biogoriva.

Kukuruz se široko uzgaja u cijelom svijetu, a svake godine proizvede se veća težina kukuruza od bilo koje druge žitarice.[7] U 2021. ukupna svjetska proizvodnja iznosila je 1,2 milijarde tona. Kukuruz je najrasprostranjeniji usjev žitarica širom Amerike, sa 384 miliona metričkih tona uzgojenih samo u Sjedinjenim Državama u 2021. Genetski modifikovani kukuruz činio je 85% kukuruza zasađenog u Sjedinjenim Državama 2009. godine.[8] Subvencije u Sjedinjenim Državama pomažu u objašnjavanju visokog nivoa uzgoja kukuruza i njegove pozicije najvećeg proizvođača na svijetu.[9]

Historija uredi

Predkolumbovski razvoj uredi

Kukuruz je kultigen; potrebna je ljudska intervencija da bi se razmnožio. Bez obzira da li zrna sama otpadaju s klipa, ključni je dokaz koji se koristi u arheologiji za razlikovanje domaćeg kukuruza od njegovog pretka teosinte.[2] Genetski dokazi se također mogu koristiti za određivanje kada su se različite loze podijelile.[10]

Većina historičara vjeruje da je kukuruz pripitomljen u dolini Tehuacán u Meksiku.[11] Istraživanja u ranom 21. vijeku donekle su modificirala ovaj pogled; naučnici sada ukazuju na susjednu dolinu rijeke Balsas u južnom centralnom Meksiku kao centar pripitomljavanja.[12]

Studija iz 2002. koju su sproveli Matsuoka i drugi pokazala je da je, umjesto modela višestrukih neovisnih pripitomljavanja, sav kukuruz nastao iz jednog pripitomljavanja u južnom Meksiku prije oko 9.000 godina. Studija je također pokazala da su najstarije preživjele vrste kukuruza one iz meksičkog gorja. Kasnije se kukuruz proširio iz ove regije preko Amerike na dva glavna puta. Ovo je u skladu s modelom zasnovanim na arheološkim zapisima koji sugerišu da je kukuruz bio raznolik u visoravnima Meksika prije nego što se proširio na nizine.[13][14]

Arheologinja Dolores Piperno je rekla:[12]

Veliki korpus podataka ukazuje da je kukuruz bio rasprostranjen u nižoj Centralnoj Americi do 5600 p.n.e. i da se preselio u međuandske doline Kolumbije između 5000–4000 p.n.e..Dolores Piperno The Origins of Plant Cultivation and Domestication in the New World Tropics: Patterns, Process, and New Developments

Od tada su objavljeni čak i raniji datumi.[15]

Prema genetskoj studiji Brazilske korporacije za poljoprivredna istraživanja (Embrapa), uzgoj kukuruza je uveden u Južnu Ameriku iz Meksika, u dva velika talasa: prvi, prije više od 6000 godina, proširio se Andima. Pronađeni su dokazi uzgoja u Peruu koji datiraju prije otprilike 6700 godina.[16] Drugi talas, prije oko 2000 godina, kroz nizine Južne Amerike.[17]

 
Ottofile giallo Tortonese

Najranije biljke kukuruza rasle su samo male, 25 milimetara duge klasove kukuruza, i to samo jedan po biljci. Po mišljenju Jacksona Spielvogela, mnoga stoljeća umjetne selekcije (umjesto sadašnjeg gledišta da se kukuruz iskorištava presađivanjem od teosinta) od strane autohtonog stanovništva Amerike rezultirala je razvojem biljaka kukuruza sposobnih da uzgajaju nekoliko klasova po biljci, koje su obično bile svaka dugačka nekoliko centimetara.[18] Olmeci i Maje su uzgajali kukuruz u brojnim varijantama širom Mezoamerike; kuhali su, mljeli i prerađivali kroz nikstamalizaciju. Vjerovalo se da se počevši oko 2500. godine p. n. e. , usjev proširio kroz veći dio Amerike.[19] Istraživanja 21. stoljeća su utvrdila još ranije datume. Region je razvio trgovinsku mrežu zasnovanu na viškovima i sortama usjeva kukuruza.

Mapuči iz južno-centralnog Čilea uzgajali su kukuruz zajedno s kvinojom i krompirom u pred-Hispansko doba; međutim, krompir je bio osnovna hrana većine Mapuča, "posebno na južnim i priobalnim teritorijama gdje kukuruz nije dostigao zrelost".[20][21] Pre ekspanzije Carstva Inka, kukuruzom se trgovalo i transportovano čak na jug do 40°19' S u Melinquina, Lácar.[22] Na toj lokaciji pronađeni su ostaci kukuruza unutar keramike datirane u 730 ± 80 p.n.e. i 920 ± 60 p.n.e.. Vjerovatno je ovaj kukuruz donesen preko Anda iz Čilea.[22] Rani španski istraživači izvještavaju o prisutnosti kukuruza u arhipelagu Guaitecas (43°55' J), najjužnijoj ispostavi pre-hispanske poljoprivrede.[23] Međutim, Španci su možda pogrešno identificirali biljku.[24]

Najmanje 1000. godine p.n.e., Olmeci u Mezoamerici su svoj kalendar, jezik, mitove i pogled na svijet bazirali na kukuruzu u središtu svoje simbolike.[25]

Reference uredi

  1. ^ "The Evolution of Corn". University of Utah HEALTH SCIENCES. Pristupljeno 2. 1. 2016.
  2. ^ a b Benz, B. F. (2001). "Archaeological evidence of teosinte domestication from Guilá Naquitz, Oaxaca". Proceedings of the National Academy of Sciences. 98 (4): 2104–2106. Bibcode:2001PNAS...98.2104B. doi:10.1073/pnas.98.4.2104. PMC 29389. PMID 11172083.
  3. ^ "Please settle a dispute. Is sweet corn a vegetable or a grain? What is the difference? How about field corn? - eXtension". USDA National Institute of Food and Agriculture, New Technologies for Ag Extension project (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 21. 6. 2018. Pristupljeno 3. 3. 2018.
  4. ^ Chodosh, Sara (8. 7. 2021). "The bizarre botany that makes corn a fruit, a grain, and also (kind of) a vegetable". Popular Science. Pristupljeno 24. 2. 2022.
  5. ^ Foley, Jonathon. "It's Time to Rethink America's Corn System". Scientific American. Pristupljeno 18. 2. 2019.
  6. ^ Linda Campbell Franklin, "Corn," in Andrew F. Smith (ed.), The Oxford Encyclopedia of Food and Drink in America. 2nd ed. Oxford: Oxford University Press, 2013 (str. 551–558), str. 553.
  7. ^ International Grains Council (international organization) (2013). "International Grains Council Market Report 28. 11. 2013" (PDF).
  8. ^ Genetically modified plants: Global Cultivation Area Maize Arhivirano 12. 8. 2010. na Wayback Machine GMO Compass, 29. 3. 2010, retrieved 10. 8. 2010
  9. ^ "Corn Production By State 2021". worldpopulationreview.com. Pristupljeno 16. 7. 2021.
  10. ^ Blake, Michael (28. 8. 2015). Maize for the Gods: Unearthing the 9,000-Year History of Corn (jezik: engleski). Univ of California Press. ISBN 978-0-520-27687-1.
  11. ^ "Origin, History and Uses of Corn". Iowa State University, Department of Agronomy. 11. 2. 2014. Arhivirano s originala, 23. 2. 2014.
  12. ^ a b Piperno, Dolores R. (2011). "The Origins of Plant Cultivation and Domestication in the New World Tropics: Patterns, Process, and New Developments". Current Anthropology. 52 (S4): 453–S470. doi:10.1086/659998. S2CID 83061925. Recent studies in the Central Balsas River Valley of Mexico, maize's postulated cradle of origin, document the presence of maize phytoliths and starch grains at 8700 BP, the earliest date recorded for the crop (Piperno et al. 2009; Ranere et al. 2009). A large corpus of data indicates that it was dispersed into lower Central America by 7600 BP and had moved into the inter-Andean valleys of Colombia between 7000 and 6000 BP. Given the number of Cauca Valley, Colombia, sites that demonstrate early maize, it is likely that the inter-Andean valleys were a major dispersal route for the crop after it entered South America
  13. ^ Matsuoka, Y.; Vigouroux, Y.; Goodman, M. M.; et al. (2002). "A single domestication for maize shown by multilocus microsatellite genotyping". Proceedings of the National Academy of Sciences. 99 (9): 6080–4. Bibcode:2002PNAS...99.6080M. doi:10.1073/pnas.052125199. PMC 122905. PMID 11983901.
  14. ^ Matsuoka, Yoshihiro (22. 1. 2003). "Earliest Directional Evolution for Microsatellite Size in Maize" (PDF). Science. Arhivirano s originala (PDF), 2. 1. 2017. Pristupljeno 3. 3. 2014.
  15. ^ Pagán-Jiménez, Jaime R.; Guachamín-Tello, Ana M.; Romero-Bastidas, Martha E.; Constantine-Castro, Angelo R. (2015). "Late ninth millennium B.P. use of Zea mays L. at Cubilán area, highland Ecuador, revealed by ancient starches". Quaternary International. 404: 137–155. Bibcode:2016QuInt.404..137P. doi:10.1016/j.quaint.2015.08.025. ISSN 1040-6182.
  16. ^ "Los antiguos peruanos comían palomitas de maíz". BBC Mundo. BBC. 19. 1. 2012.
  17. ^ "Did man follow plants or did plants follow man? Tracks of prehistoric man and ways of contact in the Americas according to cultivated plants. Case study – Maize (translated from Portuguese)". Yumpu. 2015. Pristupljeno 13. 10. 2015.
  18. ^ Spielvogel, Jackson J. (1. 3. 2005). Medieval and Early Modern Times: Discovering Our Past. Glencoe/McGraw-Hill School Publishing Company. ISBN 978-0-07-868876-8.
  19. ^ Roney, John (2009). "The Beginnings of Maize Agriculture". Archaeology Southwest. 23 (1): 4.
  20. ^ Bengoa, José (2003). Historia de los antiguos mapuches del sur (jezik: španski). Santiago: Catalonia. str. 199–200. ISBN 956-8303-02-2.
  21. ^ Dillehay, Tom D.; Pino Quivira, Mario; Bonzani, Renée; Silva, Claudia; Wallner, Johannes; Le Quesne, Carlos (2007). "Cultivated wetlands and emerging complexity in south-central Chile and long distance effects of climate change" (PDF). Antiquity. 81 (314): 949–960. doi:10.1017/s0003598x00096034. S2CID 59480757.
  22. ^ a b Pérez, Alberto E.; Erra, Georgina (2011). "Identificación de maiz de vasijas recuperadas de la Patagonia noroccidental argentina" [Identifying maize residues in pottery vessels in northwestern Patagonia, Argentina]. Magallania (jezik: španski). 39 (2): 309–316. doi:10.4067/S0718-22442011000200022.
  23. ^ Bird, Junius (1946). "The Alacaluf". u Steward, Julian H. (ured.). Handbook of South American Indians. Bulletin 143. I. –Bureau of American Ethnology. str. 55–79.
  24. ^ Torrejón, Fernando; Bizama, Fernando; Araneda, Alberto; Aguayo, Mauricio; Bertrand, Sébastien; Urrutia, Roberto (2013). "Descifrando la historia ambiental de los archipiélagos de Aysén, Chile: El influjo colonial y la explotación económica-mercantil republicana (siglos XVI-XIX)" [Deciphering the environmental history of the Aysén archipelagos, Chile: Colonial influence and commercial exploitation during the Republican Era (XVI-XIX centuries)]. Magallania (jezik: španski). 41 (1): 29–52. doi:10.4067/S0718-22442013000100002.
  25. ^ Fussell, Betty (1999). "Translating Maize into Corn: The Transformation of America's Native Grain". Social Research. 66 (1): 41–65. JSTOR 40971301. Pristupljeno 19. 9. 2022. The greatest difference between corn and maize, however, lies in the symbolic freight that each word carries. If north of Mexico, European immigrants built an industrial kingdom and a global empire on the economic power of corn, in Mesoamerica the Olmec a thousand years before Christ founded a complete universe - a language, calendar, mythos, and cosmos - on the symbolic power of maize. If the one culture diminished a staple food to merchandise, the other sanctified it as divine.

Također pogledajte uredi


  Nedovršeni članak Kukuruz koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.