Sava
Sava je rijeka u srednjoj i jugositočnoj Evropi, desna pritoka Dunava. Nastaje spajanjem rijeka Save Dolinke i Save Bohinjke u blizini Lancova u Sloveniji. Iz Slovenije prelazi u Hrvatsku, teče kroz Zagreb i Sisak, a nakon toga čini granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, zatim malim dijelom ulazi u Bosnu i Hercegovinu, pa onda čini jednim dijelom granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije da bi na kraju ušla u Srbiju, gdje se u Beogradu ulijeva u Dunav.
Sava | |
---|---|
![]() Sava u Beogradu | |
![]() Karta sliva Save | |
Države | ![]() ![]() ![]() ![]() |
Dužina | 947[1] km |
Izvor | kod Lancova (Slovenija) 46°29′31″N 13°44′16″E / 46.49194°N 13.73778°E |
NV izvora | 833 m |
Ušće | kod Beograda 40°49′27″N 20°26′38″E / 40.82417°N 20.44389°EKoordinate: 40°49′27″N 20°26′38″E / 40.82417°N 20.44389°E |
NV ušća | 68 m |
Ulijeva se u | Dunav |
Sliv | Crnomorski |
Prosječni protok | 1.564 |
Površina sliva | 97.713,2 km2 |
Lijeve pritoke | Savinja, Sutla, Krapina, Lonja, Ilova-Trebež, Orljava, Bosut |
Desne pritoke | Ljubljanica, Krka, Kupa, Una, Vrbas, Ukrina, Bosna, Tinja, Drina, Kolubara |


Zajedno sa Savom Dolinkom dužine je približno 990 km. Po zapremini vode najveća je pritoka Dunava i druga do površini sliva (97.713 km2) i dužini, nakon Tise. Njen sliv uveliko obuhvata područje Dinarida, odakle vodu skupljaju njene veće pritoke: Drina, Bosna, Kupa, Una, Vrbas, Lonja, Kolubara, Bosut i Krka. Sava je jedna od najdužih rijeka Evrope i jedna od rijetkih te dužine koja se direktno ne ulijeva u more.
Tok uredi
Sa hidrološkog aspekta, prostor Bosne i Hercegovine može se označiti kao relativno bogat površinskom i podzemnom hidrološkom mrežom. Svi glavni riječni tokovi hidrološki pripadaju slivu Crnog mora. Okosnica Crnomorskog sliva jest tok Save, koji je nisko položen, te mu dotječu sve veće rijeke: Una sa Sanom, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina. Sve one imaju kompozitni karakter riječnih dolina, s velikim padovima, te raspolažu znatnim hidroenergetskim potencijalom. U tom kontekstu posebno je važna Drina, koja ima najrazvijeniji hidrološki sistem i ogroman hidroenergetski potencijal, koji je još nedovoljno valoriziran. I ostale rijeke imaju veliku privrednu važnost, mada uglavnom samo svojim donjim i srednjim tokovima pripadaju Bosni i Hercegovini.
Luke uredi
U Bosni i Hercegovini i Srbiji Sava je većim dijelom plovna. Također je plovna u Hrvatskoj do Siska. Zbog toga se na njoj odvija veoma gust riječni saobraćaj. Najveće luke u Bosni i Hercegovini na Savi jesu one u Bosanskom Šamcu i Brčkom.
Ostalo uredi
U stara vremena Sava se zvala Savus, prema grčkom nazivu Saovios, a danas se jednostavno zove Sava. Nakon što je Panonsko more prije mnogo miliona godina presušilo, začelo se korito ove rijeke. Sava je bila zajednička rijeka stanovnicima s obje njene obale. Poslije toga postala je granica između dva svijeta (Habsburško i Osmanlijsko Carstvo).
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ Reke, dolge nad 25 km, in njihova padavinska območja Rivers, longer than 25 km, and their catchment areas" Statistical Office of the Republic of Slovenia. 2002.
Vanjski linkovi uredi
Commons ima datoteke na temu: Sava |
- Nastavni film – Plovidba rekom Savom (MO i VS na YouTubeu – zvanični kanal)
- Profesionalci: Milan Grubor – kapetan unutrašnje plovidbe (RTS Prikazuje na YouTubeu – zvanični kanal)