Busovača

naselje i općina u Bosni i Hercegovini

Busovača je naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine u Srednjobosanskom kantonu, Bosna i Hercegovina.

Busovača
Općina i naseljeno mjesto
Općina Busovača
Panorama Busovače
Panorama Busovače
Službeni grb Busovača
Grb
Općina Busovača u Bosni i Hercegovini
Općina Busovača u Bosni i Hercegovini
Busovača nalazi se u Bosna i Hercegovina
Busovača
Busovača
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°06′01″N 17°52′44.8″E / 44.10028°N 17.879111°E / 44.10028; 17.879111Koordinate: 44°06′01″N 17°52′44.8″E / 44.10028°N 17.879111°E / 44.10028; 17.879111
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Srednjobosanski
Općina Busovača
Vlada
 • Načelnik Asim Mekić[1] (SDA)
Površina
 • Općina 157,60 km2
 • Naseljeno mjesto 3,32 km2
Stanovništvo (2013)
 • Općina 17.910
 • Općina (gustoća) 113,64 /km2
 • Naseljeno mjesto 3.894
 • Naseljeno mjesto (gustoća) 1.172,89 /km2
Demonim(i) Busovljak
Vremenska zona CET (UTC+1)
 • Ljeti (DST) CEST (UTC+2)
Poštanski broj 72 260
Pozivni broj (+387) 30
Matični broj 108936[2]
Matični broj općine 10219
Veb-sajt opcina-busovaca.com

Geografija

Naseljeno mjesto Busovača nalazi se u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na mjestu gdje se križaju putovi Lašvanske i Lepeničke doline. Općina Busovača obuhvata 158 km² prostora na kojem je smješteno ukupno 47 naseljenih mjesta.

Historija

U historijskim izvorima Busovača se prvi put spominje 16. augusta 1371. godine. Prvi poznati stanovnik Busovače bio je izvjesni Gojko Čepić. Gojko Čepić prodaje Mlečaninu Ivanu Boni Ronbaldu 30 milijara željeza prema načinu na koji je kupio isto od Hansa Sasinovića, koji je ujedno jemac za Gojka Čepića. [3] Ovaj datum je osnova za obilježavanje Dana Općine Busovača.

Kultura

Jugoslavenski film Hanka iz 1955. snimljen je prema događaju koji se zbio u Busovači. Ubojstvo Hanke, lijepe Ciganke, opisao je književnik Isak Samokovlija.

Nacionalni spomenici

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Busovača imala je 18.879 stanovnika, raspoređenih u 47 naselja.

Nacionalni sastav stanovništva – općina Busovača

Sastav stanovništva – općina Busovača
2013.[4]1991.[5]1981.[6]1971.[7]1961.[8]
Osoba17 910 (100,0%)18 879 (100,0%)16 289 (100,0%)14 428 (100,0%)11 891 (100,0%)
Hrvati8 873 (49,54%)9 093 (48,16%)8 088 (49,65%)7 646 (52,99%)6 228 (52,38%)
Bošnjaci8 681 (48,47%)1 8 451 (44,76%)1 6 875 (42,21%)1 5 896 (40,86%)1 4 042 (33,99%)
Srbi205 (1,145%)623 (3,300%)625 (3,837%)735 (5,094%)774 (6,509%)
Bosanci42 (0,235%)
Nisu se izjasnili27 (0,151%)
Muslimani25 (0,140%)
Ostali19 (0,106%)202 (1,070%)229 (1,406%)43 (0,298%)15 (0,126%)
Nepoznato13 (0,073%)
Crnogorci9 (0,050%)31 (0,190%)38 (0,263%)12 (0,101%)
Bosanci i Hercegovci4 (0,022%)
Romi3 (0,017%)
Turci3 (0,017%)
Jugoslaveni2 (0,011%)510 (2,701%)428 (2,628%)60 (0,416%)806 (6,778%)
Slovenci2 (0,011%)4 (0,025%)5 (0,035%)8 (0,067%)
Albanci1 (0,006%)6 (0,037%)3 (0,021%)1 (0,008%)
Pravoslavci1 (0,006%)
Makedonci2 (0,012%)1 (0,007%)2 (0,017%)
Mađari1 (0,006%)1 (0,007%)3 (0,025%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naselje Busovača

Sastav stanovništva – naselje Busovača
2013.[4]1991.[5]1981.[6]1971.[7]1961.[8]
Osoba3 894 (100,0%)3 899 (100,0%)2 734 (100,0%)2 320 (100,0%)1 738 (100,0%)
Hrvati2 558 (65,69%)1 760 (45,14%)1 327 (48,54%)1 189 (51,25%)874 (50,29%)
Bošnjaci1 160 (29,79%)1 1 486 (38,11%)1 1 069 (39,10%)1 933 (40,22%)1 234 (13,46%)
Srbi113 (2,902%)153 (3,924%)125 (4,572%)119 (5,129%)171 (9,839%)
Bosanci19 (0,488%)
Nisu se izjasnili17 (0,437%)
Ostali7 (0,180%)124 (3,180%)7 (0,256%)11 (0,474%)2 (0,115%)
Crnogorci5 (0,128%)26 (0,951%)15 (0,647%)5 (0,288%)
Muslimani5 (0,128%)
Romi3 (0,077%)
Nepoznato3 (0,077%)
Bosanci i Hercegovci2 (0,051%)
Jugoslaveni1 (0,026%)376 (9,643%)172 (6,291%)45 (1,940%)443 (25,49%)
Slovenci1 (0,026%)4 (0,146%)4 (0,172%)5 (0,288%)
Albanci3 (0,110%)2 (0,086%)
Makedonci1 (0,037%)1 (0,043%)2 (0,115%)
Mađari1 (0,043%)2 (0,115%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Politika

Općinom rukovodi Načelnik općine koji se bira na lokalnim općinskim izborima svake četiri godine, na kojima se bira i Općinsko vijeće, koje se sastoji od 25 vijećnika, koji se biraju po partijskim listama. Članovi Općinskog vijeća se biraju direktno, te na osnovu dobijenih glasova, proporcionalno udjelu partije, zastupaju biranu partiju u općinskom vijeću. Ovlasti Načelnika općine i Općinskog vijeća regulisani su federalnim zakonima i statutom općine.

Načelnik općine

Na Općinskim izborima održanim 2. oktobra 2016. godine za načelnika općine Busovača izabran je Asim Mekić, član koalicije SDA/SBB sa 50,78% ili ukupno 4.566 glasova.[1]

Općinsko vijeće

Na izborima za Općinsko vijeće, održanim 2. oktobra 2016. godine, izabrano je 11 predstavnika Stranke demokratske akcije (SDA), 10 iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), 2 iz Demokratske fronte, te po jedan iz Socijaldemokratske partije (SDP) i Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990).[9]

Poznate ličnosti

Reference

  1. ^ a b "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Busovača". izbori.ba. Pristupljeno 24. 11. 2016.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ „Goycus Çepich de Bossina in Busouaç facit manifestum quod ipse vendidit Johanni Bono Ronbaldo de Venetiarum miliaria triginta ferri secundum mostram illius ferri quam habet Chanussius Saxinouich ad pondus Venetiarum, quod pondus est miliaria libri MIIICXXIII et onçiarum IIII de Ragusio: et hoc ideo quia ipse Johannes promisit illi dare pro quolibet miliario ponderis Venetiarum ducatos auri XX et medietatem pannos ab aliis mercatoribus in Ragusio prout extimabit dictus Chanissius. Et debet dare istam quantitatem istius ferri usque ad festum sancti Luce proxime futuros ad tardius sub pena soluendi dicto Johanni ducatos auri centum et totumdapnum et interesse quod inde consequetur. Renuntiantes. Et dictus Chanissauus constituit se pleçium pro dicto Goyco. Et si dictus Goycus aducet Ragusium usque ad dictum terminum preditis de ferro dictam quantitatem teneatur illud dare ad dictum precium dicto Johanni si ipse Johannis illud voluerit et si noluerit possit illud vendere cuicumque sibi placebit. Et quit confexua ipse Goycus habuisse a dicto Johanne pro parte solutionis petiam unam panni de ducatos XXII” (16. august 1371. godine), Državni arhiv u Dubrovniku, Serija: Diversa Cancellariae, Svezak: XXIII, Folija 54 verso.
  4. ^ a b "Popis 2013 BiH – Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima". popis.gov.ba. Arhivirano s originala, 19. 9. 2017. Pristupljeno 19. 9. 2017.
  5. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991.(str. 14)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  8. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 24. 4. 2016.
  9. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za Općinsko vijeće za općinu Busovača". izbori.ba. Pristupljeno 27. 11. 2016.

Vanjski linkovi