Hercegovačko-neretvanski kanton

jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine
(Preusmjereno sa HNK)

Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) jedan je od 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sastoji se od grada Mostara i još osam općina.[7]

Hercegovačko-neretvanski kanton
Херцеговачко-неретвански кантон
Hercegovačko-neretvanska županija[a]
Zastava Hercegovačko-neretvanskog kantona Grb Hercegovačko-neretvanskog kantona
Zastava Grb
Položaj Hercegovačko-neretvanskog kantona na karti
Lokacija Hercegovačko-neretvanskog kantona na karti Bosne i Hercegovine.
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavno sjedište i najveći grad Mostar
43°20′58″N 17°48′45″E / 43.34944°N 17.81250°E / 43.34944; 17.81250
Službeni jezik bosanski
hrvatski[2]
Pismo [2]
Etničke grupe  53,29% Hrvati
41,44% Bošnjaci
2,90% Srbi
2,37% Ostali[3]
Upravni oblik Parlamentarna federalna jedinica
Marija Buhač (HDZ BiH)
Džafer Alić (SDA)
Zakonodavstvo Skupština
Historija
 -  Vance–Owenov plan (ideja o podjeli BiH na pokrajine) januar 1993. 
 -  Vašingtonski sporazum (ideja o podjeli BiH na kantone) 18. mart 1994. 
 -  Dejtonski sporazum (podjela BiH na entitete, FBiH na kantone) 14. decembar 1995. 
 -  Uspostavljeni kantoni 12. juni 1996.[4] 
 -  Proglašen Ustav kantona 23. decembar 1996.[2] 
Površina
• Ukupno
4.401 km2
Stanovništvo
• Ukupno (2013)
Gubitak222.007[3]
 
50,44/km2 
• Procjena (2022)
Gubitak213.127[5] 
HDI (2021) Gubitak0.803[6] (visok
Valuta Konvertibilna marka (BAM)
Vremenska zona UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)
UTC +2 (EEST)
Format datuma D. M. GGGG. (NE)
Topografija
Zelena glava (Prenj)
2155 m
Jablaničko jezero
24 km2
Neretva
230 km
Vozačka strana desna
Pozivni broj +387 36
ISO 3166 kod BA-07 (do 27. novembra 2015)
Internetska domena .ba

Hercegovačko-neretvanski kanton na sjeveru graniči sa Srednjobosanskim kantonom, na sjeveroistoku sa Kantonom Sarajevo, na istoku sa Republikom Srpskom, na jugozapadu sa Hrvatskom, na zapadu sa Zapadnohercegovačkim kantonom i na sjeverozapadu sa Kantonom 10. Sa 222.278 stanovnika (2013) i 50,45 stanovnika/km2 HNK je šesti po broju stanovnika i osmi po naseljenosti među kantonima FBiH. Površina kantona iznosi 4.401 km2 (nakon Kantona 10 najveći kanton), što čini 16,85% površine Federacije i 8,59% teritorije Bosne i Hercegovine.

Geografija

uredi
 
Geografija Hercegovačko-neretvanskog kantona

Nalazi se u Hercegovini, sa sjedištem u Mostaru.

Hercegovačko-neretvanski kanton se prostire od Makljena i Ivan-sedla na sjeveru do Ivanjice kod Dubrovnika na jugu. HNK odlikuje široko planinsko područje, nizina uz dolinu rijeke Neretve (po kojoj je kanton dobio ime) i njene pritoke (Rama, Trebižat, Krupa i Bregava) te primorski pojas i Jadransko more kod Neuma.[8]

Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona postoje dva parka prirode: Park prirode Hutovo Blata u blizini Čapljine i Park prirode Bilidinje u blizini Jablanice i Posušja.

Historija

uredi

Prije rata u Bosni i Hercegovini, današnje općine Istočni Mostar i Berkovići bili su dio Mostara i Stoca, dok je Ivanica bila dio općine Trebinje.

Historija današnjeg Hercegovačko-neretvanskog kantona počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Kanton zvanično je konstituiran 23. decembra 1996. kao jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine.[9]

Politika i administracija

uredi

Hercegovačko-neretvanski kanton je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.

Hercegovačko-neretvanski kanton ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).

Građani Hercegovačko-neretvanskog kantona svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 30 zastupnika u Skupštini kantona. Na osnovu rezultata općih izbora 2014. godine trenutnu vladu HNK sačinjava koalicija između Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).[10]

Na lokalnom nivou građani Hercegovačko-neretvanskog kantona glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u četiri grada i pet općina.

Općina Broj naselja Broj stanovnika (2013) Gustoća (km2) Površina (km2)
Grad Čapljina 32 26.157 102,2 256
Čitluk 21 18.140 100,2 181
Jablanica 33 10.111 33,6 301
Grad Konjic 168 25.148 21,5 1.169
Grad Mostar 60 105.797 90 1.175
Neum 27 4.653 20,7 225
Prozor-Rama 56 14.280 29,9 477
Ravno 54 3.219 11,3 286
Grad Stolac 26 14.502 43,8 331
Hercegovačko-neretvanski kanton 477 222.007 50,45 4.401

Stanovništvo

uredi

Hercegovačko-neretvanski kanton prema rezultatima popisa stanovništva 2013. godine ima 222.007 stanovnika (šesti u FBiH), dok gustoća iznosi 50,45 stanovnika/km2, čime je nakon Bosansko-podrinjskog i Kantona 10 najrjeđe naseljeni kanton.

2016. godine učešće osoba starijih od 65 godina u ukupnom broju stanovnika HNK iznosi 13,3%, udio radnog kontingenta stanovništva 69% i udio osoba između 0-14 godina 17,8%.[11]

2013. godine ukupan broj domaćinstava iznosio je 68.121, a prosječan broj članova u jednom domaćinstvu iznosio je 3,24. Najveći broj osoba živi u domaćinstvu sa dva člana (14.958 ili 21,96%), četiri člana (14.116 ili 20,72%) i tri člana (13.109 ili 19,24%).[12]

Etničke grupe u HNK 2013.
%
Hrvati
  
53.29
Bošnjaci
  
41.44
Srbi
  
2.897
Ostali
  
2.375
Sastav stanovništva – kanton HNK
2013.[7]1991.[7]
Osoba222 007 (100,0%)182 313 (100,0%)
Hrvati118 297 (53,29%)85 340 (46,81%)
Bošnjaci92 005 (41,44%)68 391 (37,51%)1
Srbi6 432 (2,897%)21 875 (12,00%)
Nisu se izjasnili1 764 (0,795%)
Ostali915 (0,412%)2 252 (1,235%)
Bosanci i Hercegovci494 (0,223%)
Nepoznato455 (0,205%)
Romi442 (0,199%)
Albanci377 (0,170%)
Muslimani357 (0,161%)
Bosanci201 (0,091%)
Jugoslaveni107 (0,048%)4 455 (2,444%)
Crnogorci48 (0,022%)
Slovenci46 (0,021%)
Makedonci34 (0,015%)
Pravoslavci17 (0,008%)
Turci8 (0,004%)
Ukrajinci8 (0,004%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.
 
Mostar, glavni grad kantona.
 
Neum, jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more.

Privreda i infrastruktura

uredi

Privreda

uredi

Najjače privredne grane prema broju zaposlenih u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (stanje: August 2017) su trgovina na veliko i malo, prerađivačka industrija te hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Privredno sjedište kantona je njegov glavni grad Mostar.[13]

Industrija

uredi

Proizvodni sektor je nakon tercijalnog najjači sektor privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona. Najjače grane tog sektora u HNK su prerađivačka industrija i proizvodnja električne energije.

 
Stari most u Mostaru, jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u Bosni i Hercegovini i spomenik uvršten na listu Svjetske baštine UNESCO-a
  • Prerađivačka industrija broji ukupno 6.798 zaposlenih (August 2017). Najjače industrijske grane u HNK su vojna (npr. Igman u Konjicu), metaloprerađivačka (npr. Aluminij u Mostaru) i prehrambena industrija (npr. Hepok u Mostaru)
  • Proivodnja električne energije je također važna privredna grana u HNK. Proizvodnja struje se većinom odvija u hidroelektranama na rijeci Neretvi i njezinim pritocima, koji su većinom u vlasništvu Elektroprivrede HZHB (većina proizvdene struje EP HZHB dolazi iz tih hidroelektrana).

Turizam

uredi
 
Željeznički most preko Neretve, južno od Jablanice

Hercegovačko-neretvanski kanton sa svojim prirodnim parkovima i brojnim prironim ljepotama ima veliki turistički potencijal. Prema podatcima Federalnog zavoda za statistiku 2014. godine HNK je posjetilo 104.006 stranih turista te je ostvareno 208.647 noćenja. Najveće turističke atrakcije u HNK su Stari grad u Mostaru, Blagaj kod Mostara, Međugorje i Neum (jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more).[14][15]

Infrastruktura

uredi

Saobraćaj

uredi
Putevi
uredi

Kroz Hercegovačko-neretvanski kanton prolaze sljedeći magistralni putevi i autoputevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M2 (Klek-Zaton Doli), M6 (Grude-Trebinje) i M6.1 (Resanovci-Gacko)

Sa juga na sjever: Autoput A1 (Svilaj-Bijača), Magistralni put M17 (Bosanski Šamac-Čapljina) i M17.3 (Čapljina-Neum)

Ukupna dužina magistralnih puteva u Hercegovačko-neretvanskom kantonu iznosi 362,68 kilometara.[16]

Željeznica
uredi
 
Magistralni put M17 kod Počitelja

Kroz Hercegovačko-neretvanski kanton prolazi pruga Ploče-Sarajevo, na koju su povezani Konjic, Mostar, Jablanica i Čapljina. Dužina pruga u HNK iznosi 126,2 kilometara, dok ukupni broj željezničkih stanica i stajališta iznosi 28, od kojih tri imaju priključak na mrežu brzih vozova.

Aviopromet
uredi

Međunarodni aerodrom Mostar (OMO) je nakon Sarajevskog i Tuzlanskog aerodroma treći najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 53.618 putnika (2016).[17]

Obrazovanje

uredi

U Hercegovačko-neretvanskom kantonu postoji ukupno 33 srednje škole (28 državnih i pet privatnih) te brojne osnovne škole. U HNK postoji ukupno tri univerziteta:[18][19][20]

Zdravstvo

uredi

Glavne bolnice u Hercegovačko-neretvanskom kantonu su Univerziteska klinička bolnica i Kantonalna bolnica "Dr Safet Mujić" u Mostaru. Pored toga, postoje još brojni domovi zdravlja.

Politika

uredi

Kantonalna skupština

uredi

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora u BiH 2022. sačinjava 30 zastupnika.[24]

Stranka Broj

glasova

% Ukupan

broj mandata

Hrvatska demokratska zajednica BiH[b] 33.597 32,61 11
Stranka demokratske akcije 19.964 19,38 7
Hrvatska demokratska zajednica 1990 10.365 10,06 3
Socijaldemokratska partija BiH 10.260 9,96 3
Hrvatska republikanska stranka 7.499 7,28 2
Demokratska frontaGrađanski savez 5.276 5,12 2
Narodni evropski savez 4.512 4,38 1
Narod i pravda 3.518 3,41 1
Ukupno: 94.991 30

Napomene

uredi
  1. ^ Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je 7. jula 1998. donio presudu gdje, između ostalog, naziv "županija" nije u skladu sa Ustavom Federacije BiH. Međutim, kantonalne vlasti ga idalje koriste.[1]
  2. ^ HDZ BiH je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nastupila u koaliciji sa strankama: HSP BiH, HSPAS, HDU, HSPHB i HRAST.

Reference

uredi
  1. ^ "Presuda Ustavnog suda Federacije BiH iz 7. jula 1998". ustavnisudfbih.ba. Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. 7. 7. 1998. Pristupljeno 10. 1. 2024.
  2. ^ a b c vlada-hnz-k.ba. Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona. 23. 12. 1996 https://www.vlada-hnz-k.ba/bs/ustav-hnk. Pristupljeno 10. 1. 2024. Parametar |title= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  3. ^ a b "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ Jurilj, Lana (30. 10. 2017). "Država kao subjekt međunarodnog prava s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu". Mostariensia (1 izd.). 21: 83–95. doi:10.47960/2831-0322. Pristupljeno 5. 1. 2024.
  5. ^ "Hercegovačko-neretvanski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. 30. 6. 2022. Pristupljeno 10. 1. 2024.
  6. ^ "Subnational HDI". globaldatalab.org. GlobalDataLab. 28. 12. 2023. Pristupljeno 28. 12. 2023.
  7. ^ a b c Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom HNK
  8. ^ Skuhan, Jasmin (16. 4. 2012). "O Županiji". VLADA HNŽ-K. Arhivirano s originala, 2. 12. 2017. Pristupljeno 31. 12. 2017.
  9. ^ Skuhan, Jasmin (16. 4. 2012). "Ustav HNŽ". VLADA HNŽ-K. Arhivirano s originala, 2. 12. 2017. Pristupljeno 31. 12. 2017.
  10. ^ "Napokon izabrana Vlada HNK! - BHRT". BHRT. 23. 9. 2015. Pristupljeno 31. 12. 2017.[mrtav link]
  11. ^ "Demografska analiza FBiH po kantonima" (PDF). zpr.ks.gov.ba. Zavod za planiranje Kantona Sarajevo. Pristupljeno 31. 12. 2017.
  12. ^ "Rezultati popisa 2013" (PDF). popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 31. 12. 2017.
  13. ^ "Statistički bilten za Novembar 2017" (PDF). szzhnz-k.ba. Zavod za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  14. ^ "Hercegovačko-neretvanski kanton u brojkama" (PDF). fzs.ba. Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  15. ^ "Biznis.ba - HNK iz godine u godinu bilježi rast broja turista". Pristupljeno 1. 1. 2018.[mrtav link]
  16. ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  17. ^ (www.promotim.ba), Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Banjaluka | Developed by Promotim. "Tuzla bilježi 30 puta više putnika od Banjaluke u martu, banjalučki aerodrom imao najmanje putnika u 2016.godini!". 6yka.com. Arhivirano s originala, 23. 6. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  18. ^ "Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole. Arhivirano s originala, 27. 12. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  19. ^ "Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini". Srednje škole. Arhivirano s originala, 27. 12. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  20. ^ "Prvi put u svojoj povijesti Neum će dobiti srednju školu". www.hercegovina.info. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  21. ^ "UNMO.BA | Univerzitet". www.unmo.ba. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  22. ^ "Sveučilište u Mostaru". Sveučilište u Mostaru. Arhivirano s originala, 24. 12. 2017. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  23. ^ "O Sveučilištu". Sveučilište Hercegovina. 15. 9. 2014. Arhivirano s originala, 17. 5. 2018. Pristupljeno 1. 1. 2018.
  24. ^ Konačni rezultati Općih izbora BiH 2022 – kantonalne skupštine

Vanjski linkovi

uredi